U boj u boj za krigl svoj
Kraj je travnja 1873. godine i za par dana svoja vatra treba posjetiteljima otvoriti Svjetska izložba u Beču. Neke velike pivovare stoga su se odlučile na zapravo apsurdno poskupljenje - htjele su da se u običnim krčmama i pivnicama pije manje, kako bi nešto piva preteklo za posjetitelje njihovih reprezentativnih štandova na bečkom velesajmu. A ideja o poskupljenju svidjela se i manjim pivovarama, koje se uopće ne pripremaju za izložbu. Ali, ponegdje su svakodnevni potrošači piva pružili žestok otpor toj nakani. Na primjer u njemačkom Mannheimu izbile su zbog nove cijene piva masovne radničke demonstracije, koje su završile pljačkanjem pivovare. neke male pogone pobješnjela svjetina čak je djelomično razrušila.
Poskupljenje piva još je više žuči izazvalo kod pivopija u Frankfurtu na Majni. Tamo su 21. travnja 1873. godine izašli na ulice i odlučno dali do znanja što o čitavoj akciji misle. „šesnaest pivovara i pivovarskih pogona bilo je razrušeno, dvanaest osoba ubijeno i trideset i sedam ranjeno," izvijestile su o frankfurtskoj pivskoj buni na primjer novine Budivoj u češkim Budjejovicama. U njemačkim su gradovima za obranu napadnutih pivovara morali koristiti vojsku. Tako su vojnici barem dobili mogućnost da svojim unucima pričaju poetsku prispodobu o tome kako je „njihov djeda branio pivovaru pred najezdom pobješnjelih pivopija."
Demonstracije protiv poskupljenja piva bile su omiljeni sport Nijemaca, ali tijekom desetljeća koja su slijedila prigrlili su ih i Česi. Dakako, nisu uvijek završavale tragično, što potvrđuje i šaljiva dogodovština koja se 1908. godine imala odigrati u štajerskom Grazu.
Radnici su pripremili transparente s natpisom „Građani. ne pijte poskupjelo pivo!" i izašli na ulice. Od početka su digli neugodnu galamu, pa je jedan krčmar odlučio da im njihovu povorku razbuca. A kako napasti borce protiv piva nego - pivom!
„Uzeo krigle i nosio ih drugovima koji su išli ulicom noseći transparente. Ta tko ne bi pio, kad je besplatno? I tako, u jednoj ruci gorljivi protest „ne pijte" a u drugoj krigl s hladnim pivom," sprdala je s radnicima Obnova, narodni list, koji je ovaj događaj koji diskreditira omražene socijalne demokrate, očito još dodatno nakitila.
Zlonamjernom krčmaru su se pridružili i drugi, pa je sudbina protestne povorke brzo zapečaćena. „Ljudi su pili i pili, pa uskoro više nisu mogli nastaviti obilazak svih ulica, jer im se pridrijemalo. Pa su drugovi polijegali za zemlju, te su i na tvrdom tlu imali dobar san," zabavljale su novine svoje čitatelje. Transparente su u ruke uzeli lokalni obješenjaci, pa su do dugo u noć parodirali pijane radnike.
U Münchenu je 1917. godine pak zabilježena serija samoubojstava uzrokovana nedostatkom piva. Kojekakva poskupljenja piva još su se nekako i mogla preživjeti, ali takav udarac kakav su nijemci doživjeli za Prvog svjetskog rata ipak ne. Pivovare su naime imale velik problem zbog nedostatka sirovina. Neke su pivovare morale biti zatvorene, a druge su počele za kuhanje piva koristiti razne čudnovate nadomjeske. A kad se u Bavarskoj počelo pričati o uvođenju pivskog sljedovanja, odnosno izdavanja piva na bonove, neke su pivopije radije odlučili skratiti svoje pivske muke.
Tako je barem tvrdio profesor medicinskog fakulteta na minhenskom sveučilištu Buget, čije su teze objavljene 1917. godine u minhenskim novinama Neuste Nachrichten. „Poznato je da je pivo za Bavarce postalo način života i nezamjenjivim uvjetom egzistencije. Nestanak piva i tako uzrokovani prisilni post pak dovodi su melankolije, životne bezvoljnosti pa konačno i pribjegavanju samoubojstvu," prenijele su češke novine Pivovarské listy.
Profesor Burget nabrojao je jedanaest slučajeva samoubojstava prouzročenih prisilnom apstinencijom. Samo u Münchenu znao je za sedam pivskih suicida, a među pivskim samoubojicama bile su i tri žene.
Tekst je objavljen u češkom pivskom časopisu Pivní guru. Ilustrirao ga je Jan Lastovička parafrazirajući znamenitu sliku Eugenea Delacroixa Sloboda predvodi narod.
S češkog preveo Mato Pejić
Za one koji žele znati više: Bojna polja ječma
