Krajem prosinca objavilo je europsko udruženje pivara (Brewers of Europe – BOE) redovito godišnje izvješće o trendovima u pivarstvu starog kontinenta za 2020. godinu, koje uključuje 27 zemalja Europske unije i još četiri nečlanice. U najkraćem, produkcija je u padu u odnosu na godinu dana ranije, u EU za 21,5 a ukupno za gotovo 30 milijuna hektolitara.
Taj je rezultat, dakako, očekivan, jer je u pretprošloj godini sve stajalo zbog pandemije koronavirusa, a dugotrajno razdoblje lockdowna neminovno se odrazilo i na pivarsku industriju. Potvrđuje to u uvodnom tekstu publikacije glavni tajnik Brewers of Europe Pierre-Olivier Bergeron: „Tko bi početkom 2020. rekao da će naši životi uskoro biti okrenuti naglavačke? Tada smo još svi bili puni nade i planova, no sve je to stavljeno na čekanje, dok smo se prilagođavali novoj stvarnosti zatvaranja i karantene. U sektoru pivarstva nisu samo zaustavljeni proizvodni procesi u pivovarama, nego nam je uništeno i tržište dugotrajnim zatvaranjem barova, kafića i restorana. To izvanredno stanje vidljivo je u našem statističkom izvješću o europskim pivarskim trendovima za 2021. godinu. Do 2020. naš je sektor prolazio renesansu, a proizvodnja i potrošnja piva u Europi iz godine u godinu bilježila je rast, a sada je to zaustavljeno pandemijom koronavirusa.#
Bergeron dodaje kako statistika udruženja, koja pokriva sve zemlje članice Europske unije, te Ujedinjeno Kraljevstvo, Švicarsku, Norvešku i Tursku, kazuje kako je ukupna prodaja, odnosno potrošnja piva s 385,5 milijuna hektolitara 2019. godine godinu dana kasnije pala na 354,5 milijuna, dakle za preko 30 milijuna hektolitara ili milijardu litara. Pad je to od golemih 8 posto.
„Najveću štetu pretrpio je ugostiteljski sektor. Sredinom ožujka gotovo svi ugostiteljski objekti u Europi bili su zatvoreni i počeli su se otvarati tek u svibnju. Drugi val pandemije ujesen je ponovo zatvorio barove i restorane i to je u mnogim slučajevima t6rajalo sve do travnja 2021. Pad prodaje piva u ugostiteljstvu u 2020. godini iznosio je čak 40 posto, a povećanjem prodaje u trgovini ta je šteta tek neznatno nadoknađena. Lockdown je teško unazadio cijelu društvenu ekonomiju, zatvaranjem zajednice građani su teško pogođeni, Europa se samoizolirala, kultura je svedena na minimum, društvo je životarilo... U sektoru pivarstva, koje se lijepo oporavljalo nakon ekonomske krize iz 2009. godine, te šest godina za redom bilježilo rast, sada je strmoglavo krenulo prema dolje.“
Prethodno desetljeće bilo je vrijeme start-upova i i ekspanzije raznolikih inovacija, kaže gospodin Bergeron i dodaje da je pet godina za redom diljem europe nicalo više od tisuću novih pivovara godišnje. te je tako ukupan broj pivovara u vremenu od 2014. do 2019. godine udvostručen. „Odjednom, sve je stalo. Tijekom 2020. godine otvoreno je u europskim državama samo 225 novih pivovara, i sada ukupan broj iznosi 12.473. To rječito govori o utjecaju pandemije na pivarstvo. Pivovare su zadobile težak udarac, no one su žilave i otporne, sektor ima veliki potencijal, a europsko covid izvješće kazuje da bi branša, uz primjerenu potporu mogla vratiti preko 800.000 radnih mjesta, 13 milijardi eura poreza na dodanu vrijednost i 11 milijardi eura trošarina.
Ta je potpora potrebna i sad. Godina 2021. doduše pokazuje određeni rast, ali to je jako daleko od 2019. godine. Čak i ako računamo sa skorim krajem pandemije, oporavak neće biti brz. Naime, sada vidimo da se nakon ukidanja restriktivnih protupandemijskih mjera, povjerenje potrošača sporo vraća. No, u pogledu budućnosti smo optimistični – uz pravi okvir, pivarstvo može voditi ekonomski oporavak u Europi. Pogođeno je, doduće, baš kao i svi drugi, ali naši temelji su čvrsti i vratit ćemo se jači nego ikada,“ poručuje glavni tajnik BOE Pierre-Olivier Bergeron.
Evo i nešto brojki: Ukupna produkcija piva u 27 zemalja članica EU u 2020. godini iznosila je 341 milijun hektolitara, što je za 21,5 milijuna manje nego godinu dana ranije, ali i pa pet milijuna hektolitara manje nego u 2014. godini. Kada se dodaju četiri zemlje nečlanice proizvodnja je pala za 28,7 milijuna hektolitara, odnosno sa 416,58 na 387,86 milijuna hektolitara piva.
Što se Hrvatske tiče, s proizvodnjom od 2,3 milijuna hektolitara i uvozom od gotovo milijuna (995.000 hektolitara), te nakon izvoza od 551 tisuće hektolitara mi smo lani potrošili 2,8 milijuna hektolitara piva, što nas s prosjekom od 81 litre per capita drži na visokom šestom mjestu (nakon Češke – 135 litara, Austrije – 100, Njemačke – 95, Poljske – 93 i Rumunjske – 87 litara po glavi stanovnika). U Hrvatskoj je trenutno aktivno 98 pivovara, od čega je 84 mikro pivovara, dakle onih s godišnjom produkcijom ispod tisući hektolitara. U svim pivovarama zaposleno je 1.690 radnika, a zahvaljujući pivarskoj branši u proračunu završi 75,6 milijuna eura.
Za više brojki pogledajte godišnje izvješće BOE za 2021. godinu, koje možete i skinuti u PDF formatu.
