Oglasi

Treber je ukusan i ljudima

  Pivske raznolije         P. N.         15.02.2022.
Treber je ukusan i ljudima

Pivo je ne samo iznimno dobar osvježavajući napitak, zdrava namirnica, bogat izvor dugačkog niza tvari neophodnih za normalno funkcioniranje organizma, nego je i ono što kao nusproizvod proizvodnje praktično predstavlja otpad, dragocjeno krmivo u tovu stoke. Riječ je, dakako, o treberu, talogu od slada, koji ostaje nakon filtriranja piva.

Treber (pivski trop, komina) je prehrambeni otpad, nusproizvod pivarske industrije, kruti otpad nakon proizvodnje sladovine u procesu kuhanja piva, čini čak 85 posto ukupnog pivskog otpada, a u cijelosti je iskoristiv kao visoko vrijedno krmivo, a u ishrani stoke može se koristiti u svježem ili sušenom stanju. „Potpomaže zdrav rast krmača i tvorbu mlijeka kod muznih krava,“ kaže stručna literatura. Može se konzervirati na kratak (jedan do tri tjedna)  ili dugi rok (silažno konzerviranje za hranidbu cijele zime). Sastav se razlikuje od žitnog šrota – ima povišeni udio kalcija, a snižen udio fosfora i kalija. Pivarski treber valja uključivati i u one obroke stočne ishrane koji sadržavaju dovoljne količine energetskih i mineralnih tvari.

Dakle, pivarski treber je sporedni proizvod u proizvodnji sladovine, to je ono „što ne prođe kroz filter“, i sadrži prije svega ostatke zrna i netopive proteine nalik mulju. U proizvodnji piva treber se obično nekoliko puta isplahne toplom vodom, pa u njemu ne ostaje puno toga – uglavnom minerali i problematično iskoristivi proteini. Stoga se u tovu stoke koristi kao dopuna prehrani. Može se koristiti i kao gnojivo, ili biomasa za spaljivanje u energanama.

Ne treba čuditi ni činjenica da je nekome palo na pamet koristiti treber i u proizvodnji namirnica. Visoki udio netopivih vlakana i nizak udio energije u tom slučaju predstavljaju prednost, pa tako konzumacija trebera uspješno snižava razinu kolesterola. Tako proizvode od trebera možemo smatrati daljnjim primjerom korištenja pivovarskih proizvoda u gastronomiji. Njegov okus je tradicionalan, za razliku od, primjerice, sladoleda s pivom, a najčešće se prerađuje u pecivo, namaze ili koristi kod proizvodnje mesnih okruglica.

Jedan od projekata korištenja trebera u proizvodnji hrane podržala je i Agencija za tehnologiju Češke Republike, čitamo na portalu Pivni web. Na sveučilištu Gregora Mendela u Brnu provode eksperiment u okviru projekta s dodavanjem sušenog trebera u brašno za proizvodnju peciva, te u jogurt. Na istraživačkom zavoda za hranu proizvode se od trebera okruglice, tjestenina i keksi, uz dodatak voća i povrća. Plzenjski Prazdroj od pivarskog tropa pravi krekere, koji su već pronašli put do potrošača. Nekoliko proizvoda na bazi trebera čak je i patentirano. Propagiraju ih nastojanjem da smanje bacanje namirnica i težnjom za gospodarenjem bez otpada, no valja napomenuti i to da je sušenje trebera poprilično zahtjevno aspekta utroška energije.

Neke pivovare daju treber besplatno, inzistirajući na uzimanju veće količine.

Druge ga, naravno, kupuju, a nekada, i to ne tako davno, prodaja trebera bila je poprilično zanimljiva dodatna djelatnost pivovara s većom produkcijom. Tako je bilo i u Daruvarskoj pivovari šezdesetih, sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća, kada je u dane kuhanja piva čitav grad mirisao na pivarski trop, a prilaze ulice zakrčene traktorima koji čekaju na utovar trebera. Tome fenomenu posvećena je i kratka crtica u monografiji Pivovara Daruvar – priča koja teče 180 godina, koju je napisao i uredio naš urednik Mato Pejić. Prenosimo je u cijelosti:

U REDU ZA TREBER

„Nekad uobičajena slika u vrijeme poratne nestašice – dugi repovi za meso, tekstil i sve ono u čemu se toliko oskudijevalo, danas su već daleka prošlost, dakako, i u Daruvaru. Posljednji repovi viđani su u ovom gradu ispred starog kina, ali je i njih nova kinodvorana s 500 sjedala nedavno ukinula“. Tako lokalni list Vjesnik komuna 1962. godine počinje članak o dugačkim redovima pred Pivovarom u kojima se čekalo na – treber. I tako, moglo bi se reći da se više ni za što u Daruvaru ne treba čekati u repu, da nema trebera. A on, treber, to je vlažna kaša izdrobljenih zrna ječma iz kojeg su iscijeđeni kvalitetni sastojci za pivo. Pet do šest tona takve kaše Pivovara proda svakog drugog dana građanima koji treberom tove svinje. Kanta stoji 30 dinara.

Treber je uistinu godinama bio veoma tražena roba, a početkom šezdesetih godina u dane prodaje trebera već u rane poslijepodnevne sate formirao se pred portirnicom dugačak red, koji bi se brzo pretvarao u razuzdanu gomilu u kojoj je često bilo i povišenih tonova, jer na portirnici je dragocjeni kupon za treber mogao dobiti samo ograničen broj zainteresiranih.

Tako je to trajalo godinama tri puta tjedno, a ona preostala tri dana u tjednu treber je prodavan na veliko poljoprivrednom dobru u Blagorodovcu. U Pivovari su tada ozbiljno razmišljali o tome da ukinu maloprodaju trebera i svu količinu prodaju kombinatu.  U brzo se tako i desilo, dapače, treber nije završavao ni u Blagorodovcu, nego u Bosni i Hercegovini. To je revoltiralo poljoprivredne proizvođače diljem daruvarske općine, koji su osuli paljbu po Pivovari, kada su doznali da je sklopila ugovor s bosanskim otkupljivačem. Krivicu je svakako snosio i poljoprivredni kombinat s kojim su kooperanti imali ugovorenu proizvodnju goveda i svinja, jer u pregovorima s Pivovarom nije uspio osigurati ovo visokovrijedno krmivo. Izračunali su da se uz tadašnju godišnju produkciju daruvarske pivovare moglo ishraniti i 230 tisuća kilograma žive vage stoke.

Foto: Red za treber u Daruvarskoj pivovari osamdesetih godina. Snimio Tony Hnojčik, te novinske objave iz 1962. i 1978. godine (iz knjige Pivovara Daruvar – priča koja teče 180 godina)



Najnovije iz kategorije Pivske raznolije




Naše web stranice koriste kolačiće kako bi Vama omogućili najbolje korisničko iskustvo, za analizu prometa i korištenje društvenih mreža. Za više informacija o korištenju kolačića na ovim stranicama, kliknite ovdje.
Prihvaćam sve kolačiće