Tportal najave pivske izložbe
Kroz povijest su ga koristili kao tekući kruh, sredstvo za plaćanje i žrtvu bogovima. Danas ga prvenstveno pijemo iz hedonizma, kao osvježenje ili idealnu kombinaciju uz dobro jelo. Riječ je, naravno, o pivu. Pjenušavo osvježavajuće piće s malom koncentracijom alkohola i karakterističnom aromom po hmelju, dobiveno vrenjem pivske sladovine, postalo je jedno od najomiljenijih pića na svijetu.
'Danas se uvriježila definicija piva kao pjenušavog, slabo alkoholnog pića gorkog okusa i hmeljne arome, a između ostalog, i hmelj je ono što razlikuje prvobitna piva od suvremenih. Pivo je proizvod alkoholnog vrenja pivske sladovine, a ona je vodeni ekstrakt pivskog slada (osušenog isklijalog pivskog ječma), neslađenih sirovina i hmelja. Pivo se kroz povijest mijenjalo, bistrilo, jačalo i slabilo, a usavršavano je najviše na sjeveru Europe, gdje nije uspijevala vinova loza (a gdje je zapravo pivska kultura i danas najrazvijenija).
Kombinirano je s voćem i aromatičnim travama, prinošeno kao žrtva bogovima, korišteno u religioznim obredima, konzumirano kao hrana i kao lijek, služeno na gozbama. Pivo ima veliku prehrambenu vrijednost, a fiziološki učinci su višestruki. Pivo pojačava apetit zbog gorkih sastojaka hmelja i visokog udjela vitamina grupe B, ima jako diuretičko djelovanje i djeluje sedativno (umiruje i poboljšava san). Zbog navedenih učinaka pivo ne samo da je tekuća, već i funkcionalna hrana', objašnjava dr. sc. Zvonimir Nemet, direktor Sektora lanaca opskrbe Karlovačke pivovare.
Iako se pivo proizvodi stoljećima, a prvi pisani tragovi sežu iz drugog tisućljeća prije Krista, tek između 12. i 15. stoljeća u proizvodnju piva se uvodi hmelj kao sastojak po kojem je pivo i danas prepoznatljivo. U početku su se za pivo s hmeljem ili bez hmelja koristile različite riječi, tako je primjerice u engleskom jeziku beer bio naziv za pivo koje sadrži hmelj dok se riječ ale odnosila na pivo bez hmelja.
'Prema proizvodnim principima, danas razlikujemo dva osnovna tipa piva: pivo gornjeg vrenja ili engleski tip piva i pivo donjeg vrenja ili kontinentalni tip piva. U ovu drugu skupinu spadaju i piva koja se proizvode u hrvatskim pivovarama, a to su lager piva. Lager je danas marketinški najuspješniji tip pivarskog proizvoda. Lager piva se piju ohlađena na 3 - 15 stupnjeva, imaju bogatu pjenu i izraženu gorčinu i hmeljnu aromu, a imaju i relativno velik udio neprevrelog ekstrakta (a time i bogat okus)', kaže Nemet.
Priča o pivu počela je još u pretpovijesno doba, a desetak tisuća godina kasnije u svijetu se proizvodi više od 40.000 različitih vrsta piva. No, i dalje su dovoljna samo četiri prirodna sastojka: voda, ječmena slad, hmelj i kvasac.
Znanstvenici vjeruju da je prvo pivo nastalo igrom slučajnosti još prije desetak tisuća godina, kada je jednom od pretpovijesnih ljudi komad kruha slučajno ostao u vodi i fermentirao. 'Iako je pivo prastari napitak jer su i najstarije civilizacije kuhale alkoholno piće spravljeno od žitarica, pivske vrste kakve danas poznajemo nastale su u Europi tijekom protekla dva stoljeća, nakon što je proizvodnja piva iz obrtne prerasla u industrijsku, te su se odatle proširile po cijelom svijetu', tvrdi poznavatelj i veliki ljubitelj piva Mladen Klemenčić.
Mnogi ljubitelji piva željeli su napraviti korak dalje i, umjesto da pivo kupe u trgovini ili popiju u kafiću, odlučili su ga pokušati pripraviti kod kuće. No, iako se možda na prvi pogled činilo tako, uskoro su otkrili da proizvesti pivo i nije baš lako. Naime, proizvodnja piva je iznimno složen i dugotrajan proces.
'Proizvodnja piva počinje mljevenjem i ukomljavanjem ječmenog slada, čime nastaje ekstrakt koji služi kao hranjiva podloga za vrenje pomoću kvasca. Vodeni ekstrakt ječmenog slada zove se sladovina, koja se dalje koristi u proizvodnji piva. Nakon toga slijedi kuhanje, hmeljenje, hlađenje i filtriranje sladovine. Zatim slijedi fermentacija, koja je posljedica metabolizma kvasca', objašnjava Zvonimir Nemet, direktor Sektora lanaca opskrbe Karlovačke pivovare.
No, samim vrenjem, procesu proizvodnje piva nije kraj. 'Nakon fermentacije slijedi odležavanje i filtriranje piva. Tek ga onda možemo puniti u boce, etiketirati i distribuirati našim vjernim potrošačima', zaključuje Nemet.
Pročitajte ove i druge tekstove o pivu na Tportalu.
