Slavni njemački Zakon o čistoći (Reinheitsgebot) propisuje – zna to svaka pivopijska beba – da se pivo smije praviti samo od (ječmenog) slada, vode, hmelja i kvasca. Konačni tekst toga zakona istesan je početkom 20. stojeća, a premda su razni propisi o kuhanju piva u nizu njemačkih zemalja postojali još od 12. stojeća, njegovim prethodnikom i izvornikom smatra se bavarski Zakon o čistoći iz 1516. godine. I nakon što je izdržao više od pola tisućljeća sada ga temeljito drma šampion pivarske globalizacije, belgijsko američki pjenušavi moloh AB InBev, najveći pivar na svijetu, iz čijih premnogobrojnih pogona izlazi svako treće pivo na Zemaljskoj kugli. Kako, pobogu?
E, kako? Tako što će ubrzo u svojoj njemačkoj akviziciji, pivovari Hasseröder u Wernigerodeu početi kuhati jedan od svojih najzvučnijih i planetarno rasprostranjenih brendova, meksičko pivo Corona Extra, a taj uvarak se pravi ne samo od ječmenog slada, nego i od – kukuruzne krupice. Na tu vijest svekolika je njemačka pivovarska branša graknula i digla se na zadnje noge. Pa oni ugrožavaju našu svetinju!
Na primjer: „Njemačku pivarsku industriju potresa pravi skandal: kako se saznalo početkom lipnja, AB InBev će ubuduće smjeti proizvoditi svoju marku Corona Extra u pivovari Hasseröder u Wernigerodeu, koja je dio ove pivovarske korporacije. Ovo je prvi put da jedna međunarodna kompanija – zapravo najveća na svijetu – u velikoj mjeri krši Zakon o čistoći (Reinheitsgebot) koji je na snazi već više pet stoljeća i po kojem je njemačko pivo poznato i cijenjeno u cijelom svijetu,“ kuka portal Getränke News, dodajući: „Izvorno, meksički brend proizvodi se (i) od kukuruza, sastojka koji nije uključen u najstariji prehrambeni propis koji je još uvijek na snazi“.
Slično vape i drugi njemački mediji, ističući kako predstavnici pivovarskog sektora izvana djeluju smireno, no iza kulisa stvari ključaju. Govori se o kršenju tabua, a mnogi vide opasnost po Zakon o čistoći (Reinheitsgebot), no nitko ne želi javno iznijeti svoje kritike. Ali u čemu je zapravo problem? „Njemačku pivarsku industriju ne karakterizira baš inovativna snaga, već prije vještina kopiranja,“ kaže jedan anonimni poznavatelj sektora. Ako Corona uspije sa svojim planovima, neće proći dugo prije nego što jeftini imitacijski proizvodi dođu na tržište i otvore se vrata za masovnu proizvodnju piva koja nisu kuhana u skladu sa Zakonom o čistoći. Inače, AB InBev kani u Wernigerodeu kuhati 400.000 hektolitara godišnje, što je značajno više od lanjskog uvoza Corone u Njemačku (340.000 hektolitara). Corona se za europsko tržište proizvodi u Belgiji, gdje je i sjedište AB InBeva.
OVA RABOTA NAJAVLJENA JE JOŠ 2022. GODINE
Taj zakon star pola milenija uz današnje tehnološke postupke i uz trend pivske raznovrsnosti teško može imati neku stvarnu snagu, ali silan marketinškog potencijal toga pravnog akta pivarima je tako važan da je Reinheitsgebot ugrađen i u novi Zakon o pivu. No, prije nego pokažemo kako to danas izgleda s tim zakonom o čistoći, recimo da je čudno kako se pivska scena uznemirila na ovu vijest, koja je zapravo stara gotovo dvije godine, samo što je tada, krajem 2022., uglavnom nisu uzimali za ozbiljno, smatrajući je teorijom zavjere. Zašto, pobogu?
E, zašto? Zato što je došla iz ruskih izvora, s ruske web stranice profibeer.ru, pa su brže bolje zaključili da „ruski hibridni rat sada uključuje i širenje poluistina o pivu i pivarima“. Naime, ruska web stranica izvijestila je 29. studenog 2022. da AB-InBev planira kuhati meksičku marku piva Corona Extra u Njemačkoj. Ta vijest još kaže da će se Corona proizvoditi u pivovari Hasseröder u Wernigerodeu i transportirati u Beck’s tvornicu u Bremenu, udaljenu oko 250 km, gdje će se filtrirati i puniti u boce, te da je početni plan kuhanje 200.000 hl godišnje, s namjerom da se količina udvostruči. Dakle, sve ono što je sada potvrđeno. Njemački pivski portal Brauwelt, pišući o tom slučaju naveo je da je njemačkoj podružnici AB InBeva uputio službeni upit i da je odgovor ostao „namjerno nejasan: nije niti demantirao niti potvrdio ruski članak“. Danas vidimo da su Rusi imali jako dobru informaciju o onom što se sprema njemačkom pivskom tržištu, pa i njihovu nacionalnom ponosu – Zakonu o čistoći piva, čija ugroženost tada uopće nije spominjana:
„Ruska je vijest zanimljivija zbog vremena nego zbog sadržaja,“ pisali su tada mediji. „Čini se da je istog dana sindikat (NGG), koji predstavlja neke od 200 radnika Hasserödera, pozvao na štrajk nakon što su propala dva kruga pregovora o 6-postotnom povećanju plaća. Treća runda u prosincu također je propala i nastavak je najavljen za siječanj.“ Općenito, njemačka se glasila tada nisu bavila meritumom te vijesti nego time odakle Rusima informacije, a kako se taj portal ranije bavio samo pivskim tržištem istočne i srednje Europe, a nikad nije pisao o Njemačkoj, stvar je proglašena politički motiviran om, no nikako nisu mogli dokučiti tko je i zašto vijest „proturio“, zaključivši samo da se vjerojatno „ne radi o krtici u Efes Pilsenu, jedinoj akviziciji AB InBeva u Rusiji“. „Istina, AB-InBev je lokalizirao proizvodnju Corone Extra pa je sada kuha u Kini, Brazilu, Kolumbiji, Belgiji i Velikoj Britaniji,“ priznaju njemački mediji, ali poentiraju kako se „ne čini vjerojatnim da će staviti i Njemačku na taj popis“.
Naravno, to se sada baš dešava, a branša zvoni na uzbunu zato što se to ni na koji način ne može spriječiti. Istina, piva koja nisu u skladu sa Zakonom o čistoći sadržanim u njemačkom zakonu o pivu se, naravno, smiju kuhati u Njemačkoj. Ta Njemačka ima 1500 pivovara od kojih su u ogromnoj većini zanatski pogoni što se odlikuju inovativnošću kako u pogledu stilova, tako i što se tiče sastojaka. No, svaka se iznimka mora prijaviti i podliježe „temeljitoj procjeni od slučaja do slučaja“, kako je nadležni ured odgovorio na pitanje Getränke Newsa. Kao poznate stilove piva koji su uvijek odstupali od Zakona o čistoći navodi se Berliner Weisse, Leipziger Gose, Grutbier i Witbier, koji je također vrlo popularan u Belgiji, a kuha se i u Njemačkoj. Mogućnost „izuzeća“ pivovare opetovano koriste - posljednjih godina posebno craft pivovare, rekao je šef udruge njemačkih pivara (Deutscher Brauer-bund). Dodao je da se u Njemačkoj čak 99 posto piva kuha u skladu s Reniheitsgebotom. Dakako, uz sve odobrene iznimke. Glasnogovornica za tisak Udruge objašnjava zašto je odluka u slučaju Corone Extra bila pozitivna rekavši da „kukuruz daje pivu poseban okus, zadržavajući osnovne karakteristike piva donjeg vrenja u skladu s člankom 9 njemačkog Zakona o pivu“. Budući da je AB InBev, preko svojih njemačkih akvizicija također član Njemačke udruge pivara, što mislite, je li drugačiji ishod uopće bio izgledan?
KAKO ZAPRAVO GLASI RENHEITSGEBOT?
E, sad, što zapravo piše u tom famoznom zakonu? Izvorni tekst dokumenta koji je proglašen na Jurjevo (23. travnja) 1516. (pa se onda Jurjevo slavi kao Dan njemačkog piva) kaže da se u proizvodnji piva smiju koristiti samo slad, voda i hmelj, dakle ne spominje se ni kvasac, jer se u ono vrijeme nije znalo za njegovu prisutnost i ulogu u pivu, no taj je tekst kasnije korigiran i sada je inkorporiran u važeći pivski zakon iz 1993. godine. U članku 9 toga zakona stoji:
(1) Za pripremu piva donjeg vrenja smiju se koristiti samo ječmeni slad, hmelj, kvasac i voda. (2) Isti propisi vrijede i za pripremu piva gornjeg vrenja; Međutim, dopuštena je i uporaba drugog slada te uporaba tehnički čistog šećera šećerne trske, šećerne repe i invertnog šećera, kao i škrobnog šećera i bojila od šećera navedene vrste.”
„Čak i uz korištenje moderne tehnologije proizvodnje piva, osnovno načelo nije se promijenilo: proizvodnja piva slijedi Zakon o čistoći,“ objašnjava Deutscher Brauer-Bund. „Za razliku od inozemnih pivovara, njemačke pivovare još uvijek ne smiju koristiti umjetne arome, umjetne boje, umjetne stabilizatore, enzime, emulgatore i konzervanse. Kuhanje piva i dalje je ograničeno na korištenje četiri prirodna sastojka: vode, slada, hmelja i kvasca – te je stoga bitno složenije i zahtjevnije nego u većini stranih pivovara.“
Eh, da, i onda su tu još iznimke koje amenuje tijelo cehovske udruge njemačkih proizvođača piva i slada. Sada je jedna od iznimaka koje mogu nositi etiketu „proizvedeno u skladu s Reinheitsgebotom“ i pivo napravljeno s kukuruznom krupicom. Ovaj slučaj, ističu njemački poznavatelji pivske scene, ni na koji se način ne može usporediti s prijašnjim iznimkama od Zakona o čistoći. Recimo, kad su se proizvođači craft piva borili za velikodušnije tumačenje Zakona o čistoći u kasnim 2010-ima, iza toga nije stajala stvarna moć brenda, pa je njihova borba bila (uglavnom) uzaludna. Smatralo se to provokacijom mladih „jalnuških diletanata“ koja teško da bi mogla postati prava opasnost, čak ni na vrhuncu trenda.
Kukuruzna krupica se inače normalno koristi u proizvodnji piva, ne samo u Americi. Uostalom, i u Hrvatskoj, gdje Pravilnik o pivu dopušta da se čak trećina ječmenog slada zamijeni kukuruznom krupicom. (Nekada se pivo u Hrvatskoj, odnosno tada u Jugoslaviji) kuhalo i s rižom, što je u mnogim zemljama svijeta i danas standard). Naravno, naročito u Americi. Tamo je zabilježen jedan neobičan slučaj kada su pivovaru Yuengling (najstariju američku pivovaru iz 1929. godine) tužili da koristi etiketu „craft“ a kuha pivo s kukuruzom, a ona je taj spor dobila. Naime, američka definicija crafta kaže da pivo mora biti skuhano od tradicionalnih sirovina, a Yuengling je na sudu dokazao da je u Sjedinjenim Državama kukuruz tradicionalna sirovina u proizvodnji piva.
Sada je pravo građanstva kukuruzu u pivu dala i njemačka struka omogućivši Coroni status iznimke u primjeni Zakona o čistoći. Time je, da ponovimo strahove zagovornika njemačkih pivskih tradicija, otvoren put svima koji žele pojeftiniti proizvodnju dodavanjem kukuruza u pivo. To će doduše donijeti i nešto dobro u ekonomskom smislu – oporavit će se posrnula pivovara Hasseröder, a i dobrobit će osjetiti i cijela njemačka grupacija Ab InBeva u koju uz Hasseröder spadaju još Beck's, Diebels, Haake Beck, te münchenske pivovare Spaten, Franziskaner i Löwenbräu, ali... „Kukuruz je jeftin, a inače bi postao hrana za stoku ili bioplin. Sada se, po prvi put u Njemačkoj, pivo u masovnoj (industrijskoj) proizvodnji kuha s kukuruzom,“ rekao je anonimni njemački pivar. A time dolazi do jedne od ključnih točaka koja ovaj slučaj čini i političkim pitanjem: njemački pivari su ljuti i zbog narušavanja poštenih tržišnih odnosa. Kako je Corona poznata i posebno popularna među mladom ciljnom skupinom, ona je visoko isplativa a osim toga i unatoč jeftinoj proizvodnji skupa kao malo koji drugi brend, te obećava da će postati generator golemog profita.
Ali, ni to nije sve: AB InBev već uvelike radi na tome da ciljnu skupinu potrošača Corone uvjeri da prihvate alternativu zakonu o čistoći – pokrenuli su reklamnu kampanju u kojoj temeljna poruka glasi „Pivo sa 100% prirodnim sastojcima“. Kampanja uključuje "klimatski neutralan" jumbo plakat izrađen u Berlinu od recikliranih materijala, koji „zahvaljujući svom premazu protiv smoga razgrađuje onoliko štetnih tvari koliko i sedam stabala“. Dakle, osim na slatkasti okus, koji pivu daje kukuruz, a mladima se poprilično sviđa, i osim na impresivnu snagu brenda, igraju i na kartu ekološke prihvatljivosti.
Pa se ti bori protiv toga!