Tipovi i vrste piva
Probao sam neki dan u Zagrebu Medvedgradov specijal Fakin, specifičnom IPA (India Pale Ale) pivu kod kojeg prevladava gorčina i aroma. Pivo je izuzetno gorko, u Medvedgradu kažu da se uvelike razlikuje od standardnih lagera na koje smo navikli jer ima pet puta više IBU-a (mjerna jedinica za gorčinu) i naveli primjer kako njihov Zlatni medvjed ima 14 IBU, a Fakin 70. Uživajući u pivu bogatog okusa, prekrasne zlatne boje i neodoljive arome moje pivsko društvo tražilo je i dodatno objašnjenje: Što je to IPA? Odgovor smo dobili na licu mjesta.
IPA je dobila ime jer je za vrijeme kolonijalizma Velika Britanija brodovima slala pivo u Indiju. Kako se pivo ne bi pokvarilo za vrijeme dugog, višemjesečnog puta, dodavalo se puno hmelja koji je prirodni konzervans i produžuje trajnost piva. S dodatnim hmeljenjem pivo je znatno promijenilo okus. Neka IPA piva se hmelje i po dva ili tri puta. Dodatno hmeljenje se zove "suho hmeljenje". Hmelj se dodaje u već skuhano pivo, što ga se više dodaje to je pivo gorče i znatno izraženije arome. IPA je stara vrsta piva koja je svoju popularnost dobila kod modernih, američkih, mini pivovara, a u svijetu ima sve veći broj poklonika.
Ponukalo nas je to na razmišljanje koliko znamo o pivu i razumijemo li što nam poručuju pivske karte i etikete? Jest, kod nas je izbor piva vrlo skroman, ali ima pivnica i trgovina sa širokom lepezom različitih stilova pa valja naučiti neke osnovne pojmove, razlikovati vrste i tipove piva. U medijima se puno pisalo i piše o vinima, a piva se tek u posljednjih nekoliko godina dobila medijsku pozornost. Pivo je puno složenije od vina koje se sastoji tek od jednog sastojka - grožđa. A pivo je fina ravnoteža dvaju sastojaka - slada i hmelja. Vrsta hmelja ima koliko i vrsta grožđa, a isto toliko ima vrsta slada i raznih žitarica. Dodamo li tome veliki izbor egzotičnih začina eto nam velikog izbora različitih vrsta piva koja se mogu probati. Samo za površno upoznavanje pivskih osnova potrebno nam je nekoliko kolumni pa ću danas ukratko o pojmovima Lager i Ale.
U svijetu se najviše pije LAGER, piva donjeg vrenja koja se dobivaju vrenjem pivske sladovine pomoću različitih sojeva čiste kulture kvasca. Vrenje započinje pri 6 do 8 °C i zato naziva hladnim vrenjem, a završava na 9 do 18 °C, a kvasca se taloži na dno posude. Riječ "lager" dolazi iz njemačkog i znači "skladištiti". Standardna svijetla lager piva kod nas su Ožujsko, Karlovačko, Pan, Osječko, Staročeško...
Naziv lager se više korist u Češkoj, Austriji i Švicarskoj nego u Njemačkoj, gdje se pri naručivanju svijetlog lager traže Helles. Izvorno minhensko lager pivo bilo je tamnosmeđe, pa Nijemci tamno lager pivo naručuju kao Dunkel ili Dunkles. Samo neka iznimno tamna piva tog tipa nose predikat Schwartz, U mnogim se zemljama jako lager pivo naziva Bock, a posebno jako Doppel Bock. Vrste lager piva se u osnovi razlikuju prema tvrdoći vode te razgrađenosti i boji slada za pripremu sladovine.
Drugi rašireni tip piva je ALE, pivo gornjeg vrenja. Za alkoholno vrenje se koristi čista kultura pivskog kvasca, vrenje započinje pri višoj temperaturi sladovine (10 °C) i završava na 25°C, pa se takvo vrenje naziva "toplo vrenje", a kako kvasca na kraju vrenja ispliva na površinu mladog piva, proizvod se naziva pivom gornjeg vrenja.
Prenosimo iz dvotjednika Agroglas broj 350 od 29. listopada 2014.
