Tajne belgijskih samostana
Samostani su iznimno bitni u proizvodnji piva jer su među prvima proizvodili veće količine tog pića. Osim toga, upravo su oni zaslužni za pojavu gruita (mješavine biljaka koja se dodavala u pivo prije otkrića hmelja), a kasnije i hmelja kao jednog od ključnih sastojaka piva. Belgijski samostani odigrali su ključnu ulogu u proizvodnji jer su, za razliku od samostana u Njemačkoj i Austriji koji su proizvodili pšenična i lager piva u duhu tradicije, proizvodili piva gornjeg vrenja.
Najpoznatija samostanska piva su svakako Trappisti, no ne može se svako samostansko pivo krasiti tim nazivom. Ta su piva nastala u 17. stoljeću u opatijama trapističkog reda. Svega šest belgijskih i jedan nizozemski samostan svoje pivo smiju nazivati trapističkim.
Preduvjet da bi pivo moglo biti trapističko primarno je to da se proizvodi unutar zidova trapističkog samostana. Pivo moraju kuhati sami trapisti ili mora biti skuhano pod njihovim nadzorom. Poslovanje takve pivovare mora služiti isključivo za stvaranje prihoda kojima se nadoknađuju troškovi samostana, održavanje zgrada i sl., a sve što premašuje te iznose treba donirati u humanitarne svrhe. Proces dobivanja tog logotipa dugotrajan je i iznimno strog, a jednom kad ga pivovara uspije dobiti, vrijedi 5 godina. U jednom je slučaju logotip oduzet pivovari. Riječ je o pivovari samostana La Trappe koji je zbog visoke starosti i nemoći redovnika ugovorio suradnju s pivovarom Bavaria. No to se udruzi nije previše svidjelo i izgubili su pravo korištenja na čak 6 godina.
Authentic trappist product
To su piva gornjeg vrenja, dakle jedna vrsta Ale piva, slatkastog su okusa, vrlo aromatična, s većim udjelom alkohola, najčešće tamna i s talogom kvasca na dnu boce. Kvasac se nalazi u boci radi naknadne fermentacije koja se odvija nakon punjenja. Naime, kvasac aktivno radi čak 8 mjeseci nakon punjenja, a poželjno je da pivo nakon samog punjenja odležava i do nekoliko godina.
Stilovi s kojima se najčešće susrećemo su single, dubbel i tripel. Neka od tih piva mogu se nabaviti u slobodnoj prodaji, no za to je ipak potrebno odvojiti koju kunu više, što utječe na njihovu popularnost.
Postoje i komercijalna samostanska piva obično proizvedena u pivovarama koje su dobile licencu od nekog samostana. Jedan od najpoznatijih brandova, koji su dostupni i kod nas, iako ne u svim varijacijama, jest Leffe koji proizvodi Stella Artois te Grimbergen Calsberg Groupa. Često se komercijalna samostanska piva poslužuju u čašama u obliku kaleža.
Međunarodna trapistička udruga na svojim je stranicama jasno istaknula koji su samostani članovi udruge te koja piva smiju nositi oznaku authentic trappist product. Kad samostan ima tu oznaku, svi njegovi proizvodi nose taj znak, uključujući sireve i različita druga pića, pa čak i šamponi i sredstva za čišćenje. Ime trapističko smiju nositi sljedeća piva: Achel, Chimay, La Trappe, Orval, Rochefort, Westvleteren, Westmalle, Stift Engelszell (piva Gregorius and Benno), nizozemsko Zundert, američki Spencer te talijansko Tre Fontane. Samo 11 nosi i službeni logotip. To su: Achel, Chimay, La Trappe, Orval, Rochefort, Westvleteren, Westmalle, Gregorius, Benno, Zundert, Spencer te Tre Fontane.
Sljubljivanje s hranom
Kao i sva ostala piva, i ova se mogu izvrsno servirati uz određenu hranu. U ovom su nam slučaju samostani koji proizvode ta piva olakšali jer upravo oni sami proizvode brojne sireve koji se idealno slažu s trapistima. Aromatični sirevi i to pivo čine idealnu kombinaciju. Okusi trapista također se izvrsno mogu ispreplesti s bosiljkom. Pojačana aroma bosiljka u jelu naglasit će i određene note u tom pivu. Osim sa sirevima, trapiste možete izvrsno spojiti s pršutom, a jedno od najčešćih hladnih predjela u ugostiteljskim objektima diljem Hrvatske je upravo hladna plata s pršutom i tvrdim sirevima. Svakom gostu koji to naruči, slobodno možete predložiti i popratno pivo.
Osim sa slanim i začinjenim, to pivo svakako izvrsno odgovara servirano uz voćne note marelice i orašaste plodove. Imate li u ponudi desert koji se sastoji upravo od tih sastojaka, oni će istaknuti određene okuse piva na najbolji mogući način. Brojna su jela uz koja možete poslužiti i pivo, no trebalo bi pripaziti koje pivo imate u ponudi. Ako imate single (blonde) trapist, on bolje odgovara uz lagana jela gdje začini nisu jako naglašeni i zato ga se može servirati uz salate s blagim dresingom, bijelom ribom ili piletinom. Dubbel možete kombinirati s bogatijim okusima, poput mesa s roštilja, a trippel možete kombinirati s jačim začinima, indijskom hranom ili prženom peradi. U svakom slučaju, iskoristite brojne mogućnosti koje nudi to pivo. Na kraju krajeva, upravo je trapist bio proglašen najboljim pivom na svijetu 2014. godine prema RateBeer.com.
Autorica je voditeljica Udruge konobara i barmena Hrvatske. Prenosimo iz specijaliziranog magazina za ugostiteljstvo In Horeca uz dozvolu uredništva. Magazin se bespaltno distribuira ciljanoj skupini: ugostiteljima, proizvođaćima, distributerima i pratećoj industriji.
