Veleučilište Karlovcu ovih dana proslavlja 17 godina rada. Prigodnim programima profesori, studenti i karlovačka javnost podsjetit će na 16. travanja 1997. godine kada je osnovana ta akademska ustanova u gradu na četiri rijeke. I nazdraviti pivom! Ali ne bilo kakvim, nego Veleučilišnim pivom, onim koji kuhaju sami studenti i mentori u svojoj pivovari na Odjelu prehrambene tehnologije.
Odjel prehrambene tehnologije osnovan je 1999. godine, a u akademskoj godini 2000./2001. upisana je prva generacija studenata na dodiplomskom stručnom studiju u smjerovima Prerada mlijeka i Pivarstvo. Razlozi koji su Veleučilište u Karlovcu navele na pokretanje stručnog studija prehrambene tehnologije su dobro očuvani prirodni resursi koji Hrvatskoj omogućavaju razvoj poljoprivrede i stočarstva na relativno nezagađenim poljoprivrednim površinama. Proizvodnja hrane i njen plasman na sve zahtjevnije domaće i strano tržište te velike potrebe za kvalitetnom hranom u turističkoj sezoni u ugostiteljskoj djelatnosti traže kvalitetne stručnjake. Studenti koji diplomiraju na takvom veleučilištu stručne poslove i zadatke u proizvodnji hrane kao tehnolozi, neposredni rukovoditelji, niži rukovoditelji ili izvršitelji stručnih poslova mogu obavljati u proizvodnim pogonima prehrambene industrije ili u malim tvrtkama koje se bave preradom i proizvodnjom određenih vrsta živežnih namirnica.
Svake godine u sklopu studija prehrambene tehnologije upiše se po 15 studenata u smjer tehnologije bezalkoholnih pića, tehnologije vode, tehnologije kave i kavovine. Pivarstvo je specijalizacija u četvrtom i petom semestru.
U studenskom praktikumu proizvode klasično nefiltrirano pivo, onakvo kakvo pijemo u mini pivnicama zemalja s razvijenom kulturom proizvodnje i potrošnje piva. U nas je to rijetkost - velike pivovare počaste pivske znalce ponekad za vrijeme održavanja kakve pivske fešte, a malih, gostioničarskih pivnica gotova da i nema, ako izuzmemo zagrebački Medvedgrad. Nefiltrirano pivo se može popiti i u kušaonici piva kod obitelji Bošnjak u Sićicama kod Nove Gradiške, a u počecima takvo, nefiltrirano, bilo je Vukovarsko.
No, vratimo se veleučilišnom pivu! U procesno-pivarskom praktikumu instalirana je oprema kapaciteta 120 litara kakvu koriste male pivovare u češkoj. Za kuhanje veleučilišnog piva koristi se hmelj u formi prešanih peleta te gorki i aromatski hmelj.
U pravilu upotrebljavaju dvije vrste slada iz Austrije od kojih se jedna koristi i za nijansiranje. Posebnom vrstom slada postiže se željena boja piva: zlatnožuta, zagasita, crvenkasta, smeđa ili crna. Takav slad dobiva se sušenjem i karamelizacijom na višim temperaturama.
Uz standardno svijetlo pivo studenti su kuhali voćna piva s borovnicom i jabukom, tamno, crno i ekstrajako pivo sa 7,5 posto alkohola, tamno pivo s medom, crno pšenično pivo i prigodno božićno pivo.
Nakon kuhanja u vlastitom pogonu pivo se puni u boce, a nakon tog se šalje na pasterizaciju u Karlovačku pivovaru jer su tunelski pasterizatori vrlo skupi uređaji. Pasterizacijom se postiže trajnost piva i do 6 mjeseci pa se Velučilišno pivo može poslužiti gostima te ustanove ili u raznim prigodama kakve su Dan grada ili Dan Veleučilišta Karlovac.
Prenosimo iz dvotjednika Agroglas broj 336 od 16. travnja 2014.
