Velika češka pivska knjiga

Staropramen

Zdeněk Susa   |   08.09.2020.     337

Staropramen

U starom dijelu Praga prisjetili smo se najstarije pivske povijesti, a sada ćemo ući u vagon električne ulične pruge i dovesti se u moderno praško predgrađe – jedno od središta industrije naprednog 19. stoljeća, naime, na Smíchov. I Smíchovska pivovara također je dijete toga stoljeća, utemeljena je 1869. godine a prva šarža u njoj je skuhana 1871. Od toga vremena pivovara je rasla i jačala do današnje veličine. Marku Staropramen registrirala je 1911. godine. S godišnjom produkcijom od milijun tristo tisuća hektolitara to je četvrta po veličini češka pivovara – odmah iza Plzenja, Radegasta i Velikih Popovica. A korporacije InBev  kojoj osim Staropramena pripadaju još Braník i Ostrava, drugo je najveće pivarsko poduzeće s ukupnom produkcijom od gotovo tri milijuna hektolitara.

Danas se na Smíchovu kuha šankerski svijetli Staropramen, svijetli lager i tamni lager Staropramen, te polutamni lager Staropramen Granát, kao i bezalkoholno pivo. Sva se ta piva mogu kušati i u pivovarskoj restauraciji Na Verandách, do koje se najlakše dolazi s tramvajske stanice Na Knížecí. Diči se time što toči ukupno jedanaest vrsta čeških i belgijskih piva, kao i time što se tu toči Staropramen Kvasničák, koji ne možete dobiti nigdje drugdje. 44

Za kušanje tolikih piva moramo rezervirati dovoljno vremena. A možemo ga posvetiti razmišljanju o reklamnoj strategiji Staropramena, koja se niz godina realizira pod geslom „Dečki sebi!“ Najprije je pozornost privukao road show Pivní výcvikový tábor (Pivski centar za poduku), slijedilo je nekoliko godišta kulturno-sportsko-pivske manifestacije Chlapark. Ideja je to zasigurno dobra, međutim to isključivo usmjeravanje reklame prema pravim momcima moglo bi se neugodno odraziti kod dama. Zar nije uvedena ravnopravnost? Zar postoji područje u kojem se prava ženska ne bi mogla nositi s dečkom? (U tom smislu, molim, ne govorite ništa o alkoholnoj dehidrogenazi; bilo bi to politički nekorektno.)

A kako je ova tema, i uz kušanje jedanaest vrsta piva, nedovoljna za naše poglavlje, porazmislimo o tome koju bismo od minipivovara, razasutih oko Praga, još mogli posjetiti. Naš položaj nedaleko od stanice metroa Anděl i u blizini smíchovskoga željezničkog kolodvora vrlo je pogodna za ekskurzije u nizu pivovara. Evo njihova pregleda:

U Beroun iz Smíchova možemo doći prugom koja vodi suprotno toku rijeke Berounke. Uživat ćemo u pogledu na Karlštejn, Tetín, na stijene vapnenačkog kanjona. A na cilju – u dvorištu polurazrušene tvornice nedaleko kolodvora – u naručje nas prima pivovara Berounský medvěd (Berounski medvjed) u kojoj se pivo vari od 1999. godine – danas svijetla jedanaestica, tamna trinaestica i specijalna četrnaestica Klepáček. Produkcija iznosi 316 hl. U pivovari je restauracija iz koje se može otići u varionicu, gdje se pod kotlovima loži na drva.

Iz Berouna se može motornim vlakom do Roztoka u Křivoklátu. Tu inženjer Jaroslav Antoni kuha od 2003. godine također svijetlu jedanaesticu i tamnu trinaesticu.

Iz Smíchova je dostupan i Pivovarský dvůr u mjestu Hostivice-Chýně. Vlakom se tamo baš ne može lako, pa je najbolja veza podzemnom željeznicom do posljednje stanice Zličín a onda lokalnim autobusom. Vlasnik Pivovarskog dvora je gospodin Miroslav Hojda; kuha Dvorsku svijetlu desetku, polutamni Dvorski lager od dvanaest stupnjeva i još nekoliko svijetlih, polutamnih i tamnih specijala. Ovdje možete kušati i kukuruzno pivo. Proizvodi ukupno 950 hektolitara.

Od Smíchova se autobusom od metroa linije C može do još dviju pivovara, kako do crnokostelečke pivovare i svratišta u mjestu Kostelec nad Černými lesy – za sada je to mikropivovara dostupna uz prethodnu telefonsku najavu, koja se upravo proširuje na minipivovaru a imat će i pivovarski muzej u povijesnim zgradama stare pivovare, 45 tako i do obiteljske pivovare U Bezoušků u Průhonicama. Tu se kuhaju piva Pantátová desítka (Punčeva desetka), svijetli lager Malvaz (Jako pivo) i specijal Průhonický bizon (Průhonički bizon) – sva nefiltrirana i prema originalnim recepturama.

Sljedeća je mini pivovara u Kladnu, u četvrti Rozdělov u restauraciji U Konvalinků u Doberskoj ulici. Majstor pivar ovdje je Miloš Vorlíček, pa je svoje pivo nazvao Vorel. Do Kladna možemo doći autobusom s posljednjih stanica metroa Dejvická ili Zličín, ili vlakom s Masarykova kolodvora, odakle se dolazi izravno na stajalište Rozdělov.

Kad smo dovoljno raspredali o pripraškim pivovarama, a još uvijek smo na Smíchovu, možemo ponovno sjesti na tramvaj i preko Palackova mosta i obalom Vltave doći do Braníka. Tu nas čeka prekrasna pivovara, a njezina je ljepota umjetnički tako izražena jer je povezana s osobom Mikolaša Aleša.

44Pivovare Staropramen danas nude dvadeset vrsta piva. To su s jedne strane piva triju pivovara – Staropramen, Braník i Ostravar, a s druge belgijska piva (Stella Artois, Hoegarden White i Goegarden Forbiden Fruit, Leffe Blond i Leffe Brown, Belle-vue Kriek i Beck's), a isto tako i više drugih piva za koja se na web stranicama tvrtke ne može ustanoviti gdje se kuhaju. Tek pomnije detektivsko istraživanje vodi do zaključka da se Velvet, Kelt i D-pivo za dijabetičare kuhaju u Ostravi, Měšťan i Vratislav prije su kuhani u pivovari Braník (premda Vratislav želi figurirati kao regionalno pivo sjeverne Češke).

45Priprema se za otvaranje tijekom 2008. godine.

S češkog preveo Mato Pejić

Prije otprilike jednog desetljeća završili smo serijal Velika češka pivska knjiga, autora Zdeněka Suse, u prijevodu našeg urednika Mate Pejića. Precizno – od travnja 2009. do siječnja 2011. iz tjedna smo u tjedan objavljivali iznimno zanimljive priče iz ove osebujne knjige, a između uvodnog članka i završnog razgovora s autorom, stalo ih je ukupno 88. No, to nisu bile svi tekstovi iz knjige – tamo ih je čak 120, a neke smo iz raznoraznih razloga izostavili. Sada, desetljeće kasnije, Češka je televizija objavila serijal u kojeg doktor Susa (Zdeněk Susa je poznati češki pneumolog, vlasnik malog izdavačkog poduzeća, evangelički pastor i iznimno aktivan član društva prijatelja piva Old Beer Club), a nakon toga probrane je tekstove ukoričila u knjizi Pivní putování (Pivska putovanja), u kojoj su i mnogi članci iz one prve knjige, Velike češke pivske knjige, neki prerađeni i skraćeni, a drugi u integralnom obliku. Nama je to pak prilika da objavimo i prijevode onih tekstova, koji nisu ušli u izbor prije deset godina. A vjerujte da su vrijedni objavljivanja.

Vidi: Velika češka pivska knjiga

Komentari


Podijelite ovaj članak




ArhivIzreke o pivu

Popit će se još po neka, tko zna što nas vani čeka.
Pivní kurýr

Nacrtaj mi krigl

OktoberfestMural.jpg
OktoberfestMural.jpg





Najnovije iz kategorije Velika češka pivska knjiga