Kraj godine je, dakako, vrijeme svekolikog podvlačenja crta i svođenja računa, no u stvarima piva to nipošto nije lagano, jer je globalizacija, to jest posvemašnje okrupnjavanje na pivskom tržištu, donijelo velike probleme svima koji žele ostvariti uvid u stanje. Ipak, ovih su dana objavljeni relevantni podaci, ali se oni odnose na prošlu godinu.
Tako je to. I inače, promjene na tržištu piva mnoge su, česte i turbulentne, a pratimo ih sporadično, ofrlje i nezainteresirano, a možda im se i opiremo već samim tim što je pivopijama primjereno da se drže tradicije i da ne prihvaćaju novosti. Osobno me ljuti, kad, recimo i dan danas u kojekakvim izvorima pronalazim podatak da su viceprvaci svijeta u konzumaciji piva po glavi stanovnika Irci sa 130 litara godišnje, iako oni već dugi niz godina s potrošnjom manjom od sto litara zauzimaju tek četvrto mjesto te liste. Za Čehe, koji su svoje prvo mjesto davno zacementirali, koristi se opet netočan podatak o 160 litara per capita potrošnje, iako su oni pali čak ispod 150 litara. I tako dalje...
Ponavljam, do podataka je teško doći, a činjenica da su pivovare uglavnom u vlasništvu interkontinentalnih multinacionalnih kompanija nemoguće je pratiti gdje se što proizvodi, koliko, kada i zašto. U svem tom metežu postoji ipak jedno mjesto gdje se slijevaju informacije i gdje se one uredno objavljuju, a i prilično su pouzdane. To je cehovska asocijacija Brewers of Europe, koja okuplja nacionalna udruženja proizvođača piva i slada, koja je prije par dana na svojoj web stranici objavila najnovije izvješće o učešću pivarske industrije u europskoj ekonomiji.
Pa, evo kako to izgleda u Hrvatskoj.
U djelatnostima na koje utječe pivarska branša lani je bilo zaposleno ukupno 23 tisuće radnika, što je za 12,9 posto manje nego 2008. godine, kada je u pivarstvu radilo 26400 osoba (2010. godine bilo ih je 21700). Dodana vrijednost industrije piva iznosila je 2012. godine 327 milijuna eura, što je u promatranom četverogodišnjem razdoblju smanjenje za (samo) 1,5 posto, dok je država uprihodila 266 milijuna aura, odnosno 9,6 posto manje nego četiri godine prije.
Lani je u šest pivovara proizvedeno 3 milijuna 634 tisuće hektolitara piva i to je za 6,5 posto manje nego 2008. godine, kada je sedam pivovara proizvelo gotovo 3,9 milijuna hektolitara. Veliki pad proizvodnje zabilježen je 2009. godine i slijedeće, a preklani se tržište piva značajno oporavilo. Konzumacija piva u Hrvatskoj pala je još više od potrošnje - lani je popijeno 3,411 milijuna hektolitara, što je 9,1 posto manje nego 2008 (3,754 milijuna hektolitara, uvezli smo 438 tisuća hektolitara (četiri godine ranije 413 tisuća), a izvezli 582 tisuće hektolitara (2008. godine 646 tisuća).
Potrošnja po glavi stanovnika lani je iznosila 78 litara godišnje i ona je za 8,2 posto manja od 2008. godine, kada je prosječni Hrvat popio 85 litara piva, ali i značajno veća od „rekordne" 2010 godine, kada smo pali na bijedne 74 litre per capita. Najveći pad bilježe izdaci za pivo, koji su pali za trinaest posto i lani su iznosili 776 milijuna eura, a što se tiče trendova, nešto je pala potrošnja piva u ugostiteljstvu, a poraslo pijenje kod kuće. Što se trendova tiče, valja podsjetiti da su radleri, odnosno mješavine piva i voćnog soka 2011. godine doživjeli veliki bum i značajno pridonijele pozitivnim brojkama, ali sada se potražnja za radlerima smanjuje. Istovremeno, u stalnom je porastu potražnja za pivom u plastičnim bocama (PET ambalaža).
Što se tiče zapošljavanja, od spomenute brojke od 23 tisuće radnika koji imaju veze s pivom, u samim pivovarama radi oko 1600 njih, još 4800 zaposleno je u logističkim firmama, 14500 u ugostiteljstvu i 2100 u trgovini.
Još detalja i izvješća o stanju u pivarstvu drugih europskih zemalja potražite na stranici Brewers of Europe.
Fotografija Tony Hnojčik
