Pivnica.net
Banner

Češka

Skladni suživot piva i čokolade

Mato Pejić   |   24.11.2021.     184

Skladni suživot piva i čokolade

Predstavljati jednu po jednu pivovaru u Češkoj Republici bio bi posao nalik na Sizifov. U toj ne tako velikoj državi (tek nešto malo prostornijoj i neznatno više nego dvostruko naseljenijoj od Hrvatske) pivo se kuha na preko pet stotina mjesta, a nove pivovare niču brže nego što bismo ih mogli posjećivati. Ipak, s vremena na vrijeme, činimo to, spajajući ugodno s prijatnim.

Šteta bi, naime, bila, propustiti priliku kakva mi se ukazala prošle subote, za vrijeme boravka u Češkoj su sudionicima seminara za učitelje čeških škola u Hrvatskoj. Pedagoški djelatnici češke manjinske zajednice imali su stručno usavršavanje u moravskim gradovima Brno i Valašské Meziříčí, a izlet u nedaleki Rožnov pod Radhoštěm sadržavao je i razgledanje Rožnovske pivovare s degustacijom. Uostalom, i ručak je toga dana bio u pivovarskoj restauraciji, pa se kušanje tamošnjih finih pjenušavih specijala malo odužilo. Inače, Radhošť je planina u tom dijelu Češke, obitavalište slavenskog božanstva Radegasta, po kojem je nazvana pivovara u Nošovicama, zanimljiva po tome što je bila posljednja pivovara izgrađena u socijalističkoj Čehoslovačkoj, pokrenuta krajem 1970. godine. Danas posluje u sastavu koncerna Plzeňský Prazdroj, a taj je, pak, u vlasništvu japanskog pivovarskog moloha Asahi Breweries. U Nošovicama su u ono vrijeme značajan trag ostavili i radnici daruvarske tvornice strojeva Dalit, koji su tamo instalirali pasterizator proizveden u Daruvaru. Nedaleko odatle je i Nový Jičin, u kojem je svoju prvu pivovaru instalirao zagrebački IPIM, obiteljska firma vlasnika Medvedgrada. Dakle, ima se u tom kraju o čemu pisati. U regiji Zlin (Zlínský kraj) postoji 20 pivovara, a u regiji Južna Moravska (Jihomoravský kraj), koja još jedina cijela spada u Moravsku je još čak 71 pivovara, a kad bismo pobrojali još i pivovare u ostalih pet regija koje dijelom pripadaju Moravskoj, dobili bismo cifru vrijednu svakog respekta. To ima posebnu težinu u svjetlu činjenice da je Moravska, naročito njezin jug, vinorodna oblast u kojoj nastaje 95 posto kompletne produkcije vina Češke Republike.

„Imat ćete jedinstvenu mogućnost u našem ležnom podrumu kušati tri vrste piva koja još nisu gotova, koja dozrijevaju i uskoro će pred pivopije, a sva tri su jaka piva sa šesnaest posto slada, zimski specijali koje kuhamo samo jednom godišnje,“ počeo je svoju vješto ispričanu storiju simpatiční vodič, čije se ime izgubilo u veselom žamoru znatiželjnih gostiju i zvonkom cincilikanju degustacijskih čaša. Osim specijalnih blagdanskih uvaraka, kušali smo i običnu jedanaesticu, sve grickajući više vrsta slada i liznuvši hmelj, a gucnuli smo i ponuđeno mlado pivo, prije početka fermentacije.

Ova minipivovara koja posluje u sklopu poduzeća Albert Málek, godišnjeg kapaciteta 1.500 hektolitara utemeljena je 3. srpnja 2010. godine, dakle, lani je proslavila prvo desetljeće rada, no ona nastavlja tradiciju pivovare koja je tu počela kuhati pivo prije tri stotine godina. Objekt, koji tada nije bio u funkciji proizvodnje dragocjene tekućine, u restituciji nakon Baršunaste revolucije vraćen je potomcima prijašnjih vlasnika. Jedan od njih, Tomáš Kupčík, tada je rekao kako su njegovi „prapraprabaka i praprapradjed prije stotinu godina pivovaru kupili od barona Louisa Rotschilda, no 1949. godine pogon im je oduzet i nacionaliziran a vraćen je 1994. u veoma lošem stanju.“ Tada je Kupčík najavio da će u arealu pivovare urediti pivske kupke, za što je obitelj dobila grant od jedanaest milijuna kruna iz europskih fondova, rekavši da su pivske kupelji poprilično poznat koncept, te da je inspiraciju dobio iz priča svoje prabake koja je tvrdila da je u pivovaru dolazilo mnoštvo liječnika i bolesnih ljudi, koji su imali problema s nervima, probavom, kožom ili venskim ulkusom, uzimali pivski kvasac i trop, a doktori su tvrdili da je to čudesno sredstvo. Priznao je i da se poveo za primjerima pivskih banja u Njemačkoj, ali i u Češkoj.

Ukratko, kupke su danas važan dio ovog kompleksa, a drugi pogon koji nema veze s pivovarom je proizvodnja čokolade, što je također povratak na brend ove pivovare na prijelomu 19. i 20. stoljeća. „Gospođa Malková, rođena grofica Anna Kammel von Hardegger, bila je glasovita slastičarka, a za svoga supruga, majstora pivara i vlasnika rožnovske pivovare, pripremala je samo najbolje slastice, a ideje je crpila i habsburškog dvora, na kojem je bila česta gošća,“ zapisano je u mjesnim kronikama. Uz sve to, u pivovarskom dućanu možete kupiti i kavu iz vlastite pržionice, poklon pakovanja čokoladnih i konditorskih divota, pivsku kozmetiku, retro emajlirane lončiće i vino, u pivničkoj kuhinji peče se nadaleko poznata pivarska pizza, a u sklopu areala nalazi se hotel i dječji centar.

No, vratimo se mi na pivo.

Pivovara je utemeljena 1712. godine kao plemenitaška pivovara, a te su vrlo često mijenjale vlasnike, jer su bile omiljeni miraz. Tako je od Žerotina, koji su je izgradili, pivovara prešla u obitelj Fürstenberg, pa Kinský, pa Popper, a na prijelazu 19. na 20. stoljeće od Armina Poppera pivovaru kupuje baron Louis Rotschild. On je bio vlasnik željezara u Vitkovicama, a za svoja ostravska poduzeća, koja su se brzo širila trebao je puno sirovina, pa je zato kupio pivovaru sa svim imanjima u okolici. No brzo je shvatio da je transport piva iz Rožnova u Ostravu složen, naročito zimi, kada je Beskidski masiv teško prohodan, pa pivovaru prodaje.

Bilo je to 1912. godine, a pivovaru je kupila rečena grofica von Hardegger. Kupila ju je kao dar svom suprugu Albertu Máleku, koji je bio majstor pivar u pivovari u Želetavi, a ta je pivovara bila u vlasništvu njezine obitelji (drage čitateljice, bliži se vrijeme darivanja, pa se inspirirajte tim svijetlim primjerom). Krasna ljubavna priča – grofica se zaljubila u majstora pivara i od svog miraza mu kupila pivovaru. Pogon su zajedno modernizirali, pa je pivovara poslije Prvog svjetskog rata bila jedna od najvećih u Moravskoj. Kuhala je tada nekih deset tisuća hektolitara piva. Nakon nacionalizacije 1949. godine u pivovari je obustavljena proizvodnja piva, a zgrade su služile sjemenarskoj zadruzi, te je u njima bilo centralno skladište povrća. I tako sve do početka devedesetih, kada je pivovara vraćena nasljednicima posljednjih vlasnika.    

Svijetli lager Radhošť, crna dvanaestica Čert (Vrag), svijetla dvanaestica s dodatkom meda, polutamni specijal Rotschild, pšenično Žerotin, Baron Armin Popper (specijal sa 16 posto slada), Rytíř Gutmann (Vitez Gutmann), također šesnaestica, pa onda trinaestica Rožnov, Kardamon IPA, Rožnovski adventski specijali, to je okosnica ponude Rožnovske pivovare. Tu su i pivske mješavine sa sokom od trešnje i limunadom. Godine 2012. kuhalo se ovdje više raznih vrsta piva zajedničkog naziva 300 let, kojima je pivovara proslavila tristo godina postojanja. Sve u svemu, dvocifren broj razloga da posegnete za proizvodima ove pivovare. Do njih, međutim, nije lako doći. Naime, kako se godišnje kuha tek tisuću i pol hektolitara, a dosta potroše pivske kupelji, Rožnovsko pivo se može kupiti samo u pivovari, a zna se desiti i da ga uopće nema. Uglavnom, brzo prodaju sve što skuhaju. Nakon kušanja većine onoga što je trenutno dostupno, mogu prisegnuti da je to potpuno zasluženo. Stoga, ako vas put nanese u zlinski kraj (Sam Zlin je vrijedan posjeta već zato što je to grad u kojem je slavni obućar Tomáš Baťa utemeljio svoju svjetski poznatu tvornicu cipela), ne oklijevajte, svratite ro Rožnova i provjerite u kakvoj su kondiciji Rotschildi, Popperi i Gutmanni i kakvog je raspoloženja Čert, koji je onomad ostavio najbolji dojam na daruvarske učitelje.

Foto Mato Pejić i Rožnovský pivovar

Komentari


Podijelite ovaj članak




ArhivIzreke o pivu

Tko pije, brzo umre. Onaj koji ne pije umre još prije, jer ga pogazi onaj koji pije.
Anonimus

Nacrtaj mi krigl






Najnovije iz kategorije Češka