Danas, evo, svatko kome je iole do toga, itekako ima što čestitati – Svjetski je dan šale i nekadašnji dan omladinskih radnih akcija, 1. aprila pojavila se prva perilica suđa (1889.), i magnetofon (1926.), osnovana je famozna računalna tvrtka Apple (1976.) i odigran prvi derbi Hajduka i Dinama (1946.), slučajno je danas i Uskrsni ponedjeljak, a bilježimo također da su na današnji dan rođeni Gogolj (1809.), Toširo Mifune (1920.), Milan Kundera (1929.), i internetski portal Pivnica (2008.)
Dakle, slavimo i mi. Ovu smo stranicu moj prijatelj i pivski drugar Goran Gazdek i ja, a obojica smo, da oprostite, novinari i zaljubljenici u pjenušavu tekućinu, pokrenuli prije točno 16 godina objavljujući na ovom mjestu svakodnevno članke u slavu zlatnog soka od ječmenog slada. Prošle godine smo imali mali polu-jubilej, pa smo to mislili proslaviti pokojom prigodnom akcijom, ali kako su vremena bila još čupava i krizna, petnaesta je obljetnica prošla uz tek pokoji tekst u medijima koji podsjeća na našu prosvjetiteljsku misiju – promicati kulturu piva i pričati priče o najstarijem piću na svijetu. U međuvremenu se nismo stigli pošteno ni okrenuti, a na grbači je još jedna, šesnaesta, godina za koju bismo onako prvoloptaški rekli da se tu nema što slaviti, ali nije to baš tako.
U čitavom nizu zemalja – primjerice Zambiji, Guyani, Grenadi, Danskoj, Švicarskoj, Portugalu, Nizozemskoj, Austriji i Njemačkoj djeca koja su rođena u godini osnutka portala napunila su zakonsku dob za legalnu konzumaciju alkohola (Engleska, Wales i Škotska čak kao jedinu zakonsku restrikciju imaju odredbu da se alkohol ne smije davati djeci ispod pet godina), a još je toliko država tek u posljednjem desetljeću granicu životne dobi pijenja u javnosti podiglo na koju godinu više.
Šesnaest godina je dvostruko više od starosti većine hrvatskih craft pivovara, šest godina više od životnog vijeka pionira tuzemne craft revolucije i skoro pa polovica godina koje je nakupila Pivovara Medvedgrad, najveća domaća mala neovisna pivovara, utemeljena davne 1994. dakle prije okrugla tri desetljeća. Dakle, kad smo počeli s našim naumom da pokažemo ljudima kako se voli pivo, bez suvišnih zašto, na domaćoj je pivskoj sceni bilo samo sedam industrijskih pivovara, koje kuhaju mahom po jedno pivo donjeg vrenja, uz to još Medvedgrad i Ličanka i mnoštvo uvoznih uvaraka na policama supermarketa, uglavnom korporacijskih bućkuriša. I tek je tada pčelo okupljanje kućnih pivara oko internetskog foruma Pivarstvo.info iz kojeg se rodilo sjajno otvoreno prvenstvo hrvatske u homebrewingu, a potom i trocifren broj zanatskih pivovara.
O svemu smo pisali u takozvanom realnom vremenu, obilazeći pogone u nastajanju, promocije, prezentacije, degustacije, festivale, natjecanja, predstavljali pivovare, majstore pivare i njihove uvarke, posezali za povijesnim tekstovima i pričama, opisivali pivske stilove i brendove...
„Craft pokret scenu je učinio živahnom, ponuda je iznimno bogata, tržište preplavljeno pivskim stilovima, koje smo ne tako davno znali samo iz literature. Nastojali smo pratiti sve, a ne zapostavljati niti naše glavne adute – dobro štivo, pivske reportaže, putopise, eseje, priče o likovnoj umjetnosti u pivu i pivu u likovnim umjetnostima,“ znamo se pohvaliti kad nas pitaju, pa što se ima toliko pisati o tako jednostavnoj stvari kao što je pivo.
Podsjetimo da je već godinu dana nakon pokretanja portal je iznjedrio putujuću izložbu Nacrtaj mi krigl, sastavljenu od stripovskih kvadrata u kojima junaci piju pivo, koju smo točno deset godina kasnije umirovili nakon što je proputovala Hrvatsku uzduž i poprijeko, od kafića i domova kulture do galerija, a dva puta je bila i glavna zvijezda nacionalne Noći muzeja. Podsjetimo da je Pivnica za festival reportaže i reportera Fra Ma Fu priredila izložbu Mojih 25 godina Oktoberfesta i izdala knjigu pivskih reportaža s najveće svjetske pivske fešte u Münchenu. I izložbu Nacrtaj mi krigl prati debeli katalog s izborom pivskih eseja o vezi piva i stripa a u izdavačkom opusu portala nalazi se i zbirka kolumni Pjena i njezina braća - kronike o parapivskom našeg kolumnista Dražena Matošeca.
Mnoga su renomirana novinarska, a bogme i literarna, pera objavljivala na našoj stranici, da ne nabrajam. Tako je to i danas a tako će – vjerujemo – i ostati. Među njima su i drugi pivski autori, oni koji imaju vlastite pivske stranice i portale, kolumne ili blogove – sa svima imamo odlične odnose i suradnju, jer svi smo na zajedničkom zadatku – pomoći pivopijama da dobiju što više dobrih informacija o kvalitetnom pivu i promicati kulturu pijenja dragocjene tekućine. Prevodili smo tekstove za koje smatramo da su vrijedni čitanja, neke iz dmaćih mediija prenosili, ili angažirali autore da napišu štogod baš za nas, ustrojili smo mnoštvo rubrika, koje nastojimo što bolje puniti, od gastro kutka za priče o pivu i hrani, preko vijesti sa svih četiriju strana svijeta, izvještaja, intervjua, reportaža... sve u svemu ukupno više od 6.400 članaka...
Pa, tko hoće, neka čestita!
