Od pet kompanija u Bosni i Hercegovini koje se bave proizvodnjom piva, četiri su poslovnu 2007. godinu završile pozitivnim rezultatom poslovanja, dok je samo jedna pivovara i to ona u Banja Luci, poslovala s gubitkom, objavio je politički magazin BH Dani. Najveću dobit na kraju prošle godine ostvarila je Sarajevska pivovara, čija je neto dobit dosegla 8,5 milijuna KM i bila je za 13,4 posto viša nego 2006. godine. Ta je pivovara lani ostvarila i znatno povećanje ukupnih prihoda na 81,9 milijuna KM, što je svakako utjecalo i na krajnje rezultate poslovanja.
Druga po veličini iz redova "pozitivnih" je Bihaćka pivovara, koja je prošlu godinu završila sa 17,2 milijuna KM ukupnih prihoda, te s 3,1 milijun KM neto dobiti. Ukupna aktiva Bihaćke pivovare na kraju prošle godine iznosila je 44 milijuna KM, što praktično znači da je, mjerena po imovini, kompanija iz Bihaća za ravno osam puta manja od Sarajevske pivovare, čija je aktiva iznosila 201 milijun KM.
Treća pozitivna pivovara je ona iz Tuzle, koja je poslovnu 2007. godinu završila sa "skromnih" 26.000 KM neto dobiti. Interesantno je da su ukupni godišnji prihodi ove pivovare veći od prihoda Bihaćke pivovare i da iznose 18,4 milijuna KM i da je ukupna aktiva tuzlanske kompanije veća od bihaćke za 8 milijuna KM.
Četvrta pozitivna pivovara je, ustvari, punionica u Grudama, koja posluje kao društvo ograničene odgovornosti te stoga nije obvezna, prema bh. zakonskim propisima, objavljivati rezultate o poslovanju.
Pivara Uniline Grude, koja proizvodi licencirano Ožujsko pivo iz Hrvatske, bila je donedavno u vlasništvu belgijske korporacije InBev (bivši Interbrew), koja je ujedno i vlasnik Zagrebačke pivovare. Belgijanci su, međutim, prodali svojih 59 posto udjela u Unilineu hercegovačkoj porodici Zadro, a InBev je preuzeo prodaju i distribuciju piva u BiH kroz svoju filijalu.
Jedina pivovara u Bosni i Hercegovini koja je poslovala s gubitkom je Banjalučka pivovara. Ova kompanija je 2007. godinu završila s 13 milijuna KM gubitaka, uz ukupne prihode od 19,2 milijuna KM i aktivu od 67 milijuna KM. Inače, Banjalučka pivovara je po instaliranim kapacitetima najveća u Bosni i Hercegovini, ali je, prema riječima direktora ove kompanije, "guši" nekontrolirani uvoz u zemlju, a ne lokalna konkurencija.
Što se tiče vlasničke strukture u bh. pivovarama, i tu je situacija prilično jasna. Vlasnik Sarajevske i Tuzlanske pivovare je Hilmo Selimović, iako se to zapravo u tuzlanskoj kompaniji ne vidi baš najjasnije. Naime, Hilmo Selimović u Sarajevskoj pivovari kontrolira ukupno 69,1 posto dionica, a u Pivovari Tuzla Sarajevska pivovara ima "tek" 18,8 posto dionica. Međutim, IF Naprijed Sarajevo, kojeg kontrolira Sarajevska pivovara, ima dodatnih 11,1 posto, te Nova Ljubljanska banka, koja je na sličan način sudjelovala sa Sarajevskom pivovarom u preuzimanju Klasa, kontrolira dodatnih 19,3 posto dionica.
U slučaju Bihaćke pivovare većinski dioničar je aktualni direktor Adem Ibrahimpašić, koji posjeduje 43,8 posto dionica kompanije, dok preostalo kontroliraju lokalni investicijski fondovi. Većinski vlasnik Banjalučke pivovare je britanski Altima Global Special Situations Fund, koji posjeduje 39,3 posto dionica, te Altima UK Value Investments Limited s 26 posto i Hypo Alpe Adria banka Banja Luka s dodatnih 6 posto dionica, ali na skrbničkom računu.