U vrijeme kada je iz globaliziranog pivskog svijeta teško dobiti relevantne podatke o produkciji, najpouzdaniji izvor su statistički godišnjaci koje objavljuje BOE - Brewers of Europe, no oni podosta kasne, pa je sad pred nama izvještaj za 2015. godinu. A on potvrđuje da se renesansa europske pivske scene nastavlja.
„U svom posljednjem izvještaju zadovoljno smo konstatirali da se pivo vraća, a u ovoj publikaciji, koja donosi najnovije statističke podatke o europskom pivarstvu možemo potvrditi da se nastavlja renesansa pivske scene, započeta 2014. godine," piše u predgovoru publikaciji Pavlos Photiades, predsjednik Brewers of Europe, udruženja koje okuplja nacionalne asocijacije pivara iz svih zemalja Europske unije. „Nakon što je 2008. godine, kada je ekonomska kriza pogodila Europu, posrnulo i tržište piva, sada možemo konstatirati da u zemljama Europske unije ponovno raste i proizvodnja i potrošnja piva, te da je u Europskoj uniji 2015. godine popijeni više od 36 milijardi litara piva. Već iz sirove statistike jasno možemo vidjeti odakle potječu taj rast i optimizam. Europska unija broji danas oko 7500 aktivnih pivovara, što je gotovo dvostruko više nego 2010. godine, a pivarski sektor raste kako u segmentu invertiranja u globalno pivsko tržište, tako i u segmenta izvoza manjih i srednjih europskih pivovara. Ne računajući sektor izvoza hrane i poljoprivrednih proizvoda, pivo je danas europski proizvod s najvećim rastom," kaže P. Photiades.
I dodaje kako je kohabitacija velikih, srednjih i malih pivovara u Europi ono što pivo čini „tako fascinantnim primjerom europskog poduzetništva. (...) Pivo je duboko ukorijenjeno u srce Europe - njezinu kulturu, društvo, ekonomiju - pa ovaj obrat znači dobrobit ne samo za pivare, nego i za Europsku uniju u cjelini."
„Raznolikost okusa, stilova i jačine pruža Europljanima mogućnost odabira među nevjerojatnim mnoštvom varijacija, a sve je veći broj pivovara koje dobrovoljno na svojim proizvodima objavljuju nutricionističke informacije, te potrošačima ostavljaju mogućnost da donose odluke na osnovu tih podataka. Lanac vrijednosti od zrna do čaše stvara u EU i 2,3 milijuna radnih mjesta u poslu s pivom. A putem trošarina se u nacionalne budžete slijeva godišnje preko 40 milijardi eura.
Da sam malo bacimo p'ogled na brojke. U Zemljama Europske unije proizvedeno je u 2015. godini 395 milijuna 733 tisuće hektolitara piva, a to je čak pet i pol milijuna hektolitara više nego godinu dana prije, kada je skuhano 390 milijuna 293 tisuće hektolitara. Najveći europski proizvođač piva, Njemačka, skuhala je 95 milijuna i 623 tisuće hektolitara, povećavši produkciju za nekih 350 tisuća hekti, a rast bilježe i mnoge druge zemlje, pa tako na primjer Češka s 19,129 raste na 19,530 milijuna, Belgija s 18,207 na čak 19,811, a vinske zemlje poput Italije i Francuske rastu sa 7,288 na 7,755, odnosno s 19,850 na 20,300 milijuna hektolitara. A među onima koje padaju je Hrvatska. Ne puno, s 3,405 na 3,379 milijuna hektolitara, ali ipak. A 2012. proizvedeno je u nas tri milijuna i 634 tisuće hektolitara. Potrošnja je još manja - tri milijuna i 332 tisuće hektolitara. Ukupno na razini Unije potrošnja raste treću godinu za redom a u promatranom razdoblju porasla je sa 3552 milijuna 521 tisuću hektolitara na 356 milijuna 127 tisuća.
U potrošnji per capita i dalje su nedostižni Česi sa 143 litre godišnje, a slijede Nijemci sa 106 i Austrijanci sa 105 litara po glavi stanovnika godišnje. Na četvrtom mjestu je Poljska s 98, na šestom Litva s 92, pa Luksemburg, Rumunjska i Irska s po 80 litara na glavu. Latvija je deveta sa 78 litara, a slijedi Hrvatska sa 77, a isto toliko popiju još Finci i Slovenci. Na začelju su Francuska i Italija, gdje se prosječno popije 31 litra piva godišnje po glavi stanovnika.
Najbolji omjer prodaje piva u ugostiteljstvu i trgovini ima Irska - tamo se 67 posto popije u lokalima, a 33 posto kod kuće. Hrvatska, Češka i Slovenija imaju taj odnos 40:60, a u Estoniji se čak 92 posto piva proda u dućanima, dok na ugostiteljske objekte otpada tek osam posto. Po uvozu je s više pod devet milijuna hektolitara najjače Ujedinjeno Kraljevstvo, a po izvozu Njemačka s gotovo šesnaest milijuna hektolitara. Hrvatska uveze 700 a izveze 768 tisuća hektolitara piva.
Najveći broj aktivnih pivovara (1880) ima Ujedinjeno Kraljevstvo, slijedi Njemačka (1388), pa Francuska (793) i Italija (688), Češka ih recimo ima 390 a Hrvatska - 6. Tu dolazimo do pitanja na koje ne znamo odgovor - zašto BOE nema podataka o hrvatskim craft pivovarama. Naime, u grafikonima koji govore o malim pivovarama za Hrvatsku stoji da „nema informacija". Za naše susjede Slovence, na primjer, imaju podatak da tamo radi ukupno 55 pivovara, od čega 50 malih. Uz napomenu da malim, odnosno mikro-pivovarama BOE smatra pogone koji proizvode manje od tisuću hektolitara godišnje, a kako Slovenci imaju dvije industrijske pivovare (Union i Laško) to znači da imaju i tri craft pivovara kapaciteta većeg od tisuću hektolitara a ostale su mikro.
Najviše radnih mjesta u pivarskoj industriji ima Njemačka - 26.861, pa Ujedinjeno Kraljevstvo - 14.500, pa Poljska - deset tisuća. U Hrvatskoj pivovare zapošljavanju tisuću i petsto ljudi. Od piva najviše profitira budžet Ujedinjenog Kraljevstva, koji prikupi četiri milijarde 449 milijuna eura. Hrvatski - 189 milijuna.
U foto-galeriji pogledajte, i usporedite, i niz drugih podataka.