Sortiranje smeća, pa time i očuvanje prirode, kao i širenje ekološke svijesti, je kod nas još dojenče. Taj proces klizi paraleleno s općedruštvenim razvojem i neraskidivo je povezan s ekonomskim resursima.
Još će dugo prljave vode proteći potocima dok shvatimo da u njih nije dobro odlagati naš otpad.
A ljudski je otpad onaj koji se najteže reciklira. Primjera za to imamao na pretek u novijoj hrvatskoj povijesti.
No, ipak se kreće i sve češće sretnemo na ulici nekog, najčešće zelenog, kontejnera, nerijetko u društvu s rodbinom koja jede staklo, papir ili plastiku.
Unatoč tomu najpouzdanij aktivisti akcije pražnjnja kontejnera su skupljači plastičnih boca i nažalost poneki umirovljenik.
Bilo kako bilo smeće nije došlo da tu ostane i kad-tad će biti zauvijek sklonjeno. U neuj toplanu ili zakopano pod neki papuk, kao ostavština budućim naraštajima.
A da se gorovo sve može ”obnoviti kaže nam i primjer iz Skandinavije.
Tamo recikliraju i pivo.
Tako je, prema riječima, Henrika Vanga izvršnog direktora pivovare Norrebro Bryghus, oko 50 000 litara urina, kojeg su u posebne spremnike, zvane toalet, istočili od razdragani i pivom namireni ljubitelji dobre glazbe na Roskildefestivalu u Danskoj, upotrebljeno kao gnojivo i na taj način korišteno u proizvodnji novog piva.
Pivovara će, obećava Vang, uskoro lansirati pivo Pisner, vickastog naziva, koje je, na neki način, reciklaža ostataka popijenog Pilsnera.
„Ljudi su prvo mislili da smo filtrirali urin i pomiješali ga s pivom, ali smo im poslije objasnili tehnološki postupak“ – nasmijao se Vang, u pero suradnika Pivnice.
Skål, što bi Skandinavci rekli – Žïvjeli!