Raznovrsnost pivskog svijeta

  Proces proizvodnje         PR objava         02.07.2012.
Raznovrsnost pivskog svijeta

Tajne nastanka piva, jednog od najpopularnijih pića na svijetu, ljubiteljima piva otkrio je direktor Sektora lanaca opskrbe Karlovačke pivovare dr. sc. Zvonimir Nemet na predavanju u Etnografskom muzeju Zagreb. Riječ je o jednom u nizu popratnih događanja namijenjenih odraslim osobama u sklopu izložbe Idemo na pivo!, koja je otvorena do 20. kolovoza.



Prvo pivo, koje je nastalo još u pretpovijesno doba, kada je slučajno komad kruha ostao u vodi i fermentirao, itekako se razlikovalo od današnjeg industrijski proizvedenog piva visoke kvalitete. „Danas se uvriježila definicija piva kao pjenušavog, slabo alkoholnog pića gorkog okusa i hmeljne arome. Između ostalog, upravo je hmelj sastojak koji razlikuje prvobitna piva od suvremenih. Pivo se kroz povijest mijenjalo, bistrilo, jačalo i slabilo. Usavršavano je najviše na sjeveru Europe gdje nije uspijevala vinova loza, a gdje je pivska kultura i danas najrazvijenija. Kombinirano je s voćem i aromatičnim travama, prinošeno je kao žrtva bogovima, korišteno u religioznim obredima, konzumirano kao hrana i kao lijek, služeno na gozbama. Pivo ima veliku prehrambenu vrijednost, a fiziološki učinci su višestruki. Pivo pojačava apetit zbog gorkih sastojaka hmelja i visokog udjela vitamina B grupe, ima jako diuretičko djelovanje i djeluje sedativno, odnosno umiruje i poboljšava san. Zbog navedenih učinaka, pivo ne samo da je tekuća, već i funkcionalna hrana", objasnio je Nemet.

Desetak tisuća godina kasnije, za proizvodnju piva su i dalje dovoljna samo četiri prirodna sastojka: voda, ječmeni slad, hmelj i kvasac. No, prema riječima Zvonimira Nemeta, proizvesti pivo nije jednostavno kao što se na prvi pogled može učiniti: „Pivo je proizvod alkoholnog vrenja pivske sladovine, a pivska sladovina je vodeni ekstrakt pivskog slada (osušenog isklijalog pivskog ječma), neslađenih sirovina i hmelja. Proizvodnja piva je iznimno složen i dugotrajan proces. Ona počinje mljevenjem i ukomljavanjem ječmenog slada, čime nastaje ekstrakt koji služi kao hranjiva podloga za vrenje pomoću kvasca. Nakon toga slijedi kuhanje, hmeljenje, hlađenje i filtriranje sladovine. Zatim slijedi fermentacija, koja je posljedica metabolizma kvasca. Samim vrenjem, procesu proizvodnje piva nije kraj. Nakon fermentacije slijedi odležavanje i filtriranje piva. Tek ga onda možemo puniti u boce, etiketirati i distribuirati našim vjernim potrošačima", rekao je Nemet.

Više od 40.000 vrsta piva (koliko se procjenjuje da ih postoji na svijetu), prema proizvodnim principima, može se podijeliti u dvije osnovne skupine: piva gornjeg vrenja ili engleski tip piva te pivo donjeg vrenja ili kontinentalni tip piva. "U ovu drugu skupinu, poznatiju kao lager piva, spadaju i hrvatska piva kao što je Karlovačko. Lager je danas marketinški najuspješniji tip pivarskog proizvoda. Lager piva se piju ohlađena na od 3 do 15 stupnjeva, imaju bogatu pjenu i izraženu gorčinu i hmeljnu aromu. Imaju i relativno veliki udio neprevrelog ekstrakta, a time i bogat okus", zaključio je Nemet.

U sklopu izložbe Idemo na pivo!, posjetitelji Etnografskog muzeja Zagreb do 20. kolovoza mogu saznati sve o kulturološkom i antropološkom aspektu kulture konzumacije piva. Riječ je o prvoj takvoj izložbi u Hrvatskoj koja je realizirana uz pomoć partnera izložbe Karlovačke pivovare. Izložbu prati i bogato opremljen dvojezični katalog na čak 270 stranica - prava mala enciklopedija u kojoj su obrađene mnoge teme poput povijesti europskog i hrvatskog pivarstva, procesa proizvodnje piva, piva i gastronomije, te piva u različitim kulturama.



Najnovije iz kategorije Proces proizvodnje




Naše web stranice koriste kolačiće kako bi Vama omogućili najbolje korisničko iskustvo, za analizu prometa i korištenje društvenih mreža. Za više informacija o korištenju kolačića na ovim stranicama, kliknite ovdje.
Prihvaćam sve kolačiće