Tržište piva u regiji ponovno je u porastu, a od toga će najveće koristi imati uglavnom strani vlasnici koji su pokupovali pivovare u Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori, dok su one u Sloveniji i BiH još u rukama domaćih investitora. Najveći regionalni proizvođač je Inbev, belgijsko-brazilski konzorcij koji ima najveće tržišne udjele u Hrvatskoj (Zagrebačka pivovara), Srbiji (Apatinska pivovara) i Crnoj Gori (Trebjesa). Njihov izravni konkurent je Heineken koji u Hrvatskoj drži Karlovačku pivovaru, a u Srbiji zajedno s turskim Efesom u vlasništvu ima novosadsku MB pivovaru te Zaječarsku pivovaru i pivovaru Weifert. Treći veliki regionalni takmac je danski Carlsberg koji u Hrvatskoj ima pivovaru u Koprivnici, te u Srbiji Čelarevo. Zagrebačka pivovara drži uvjerljivo najveći tržišni udio u Hrvatskoj, koji je u 2007. godini iznosio 41,4 posto prema podacima te pivovare i čini se da će tako još dugo ostati jer je Karlovačka pivovara, koja je druga na toj ljestvici, drži tek oko 21 posto tržišta. Zagrebačka pivovara je lani ostvarila 2,9 posto veću dobit (152 milijuna kuna) nego 2006. godine, a prodaja Ožujskog, njihovog najprodavanijeg piva, porasla je za dva posto.
Strane kompanije
Druga hrvatska pivovara je ona u Karlovcu koju drži Heineken, koja je prema nekim procjenama izgubila oko dva posto tržišnog udjela. Najvjerojatniji razlog gubitku dijela tržišta je prošlogodišnja afera prekomjernog ispuštanja štetnih plinova zbog čega se Karlovačko pivo, njihov najpopularniji proizvod, jedno vrijeme proizvodilo u Austriji. Treći veliki igrač na hrvatskom tržištu također je strana kompanija, ovaj put danski Carlsberg, koji je prije desetak godina kupio pivovaru u Koprivnici. Njihov najpopularniji proizvod je Tuborg, a pivovara iz godine u godinu povećava svoj udio na tržištu. U 2007. godini on je iznosio 15,2 posto, a nastavi li tako, njihov cilj da postanu druga pivovara po tržišnom udjelu više se ne čini nemogućom misijom. I u ovoj godini najavljuju ulaganja u svojoj pivovari od deset milijuna eura te planiraju povećati prodaju piva proizvedenog u Koprivnici. Ni Jadranska pivovara, koja se pozicionirala na četvrtom mjestu s tržišnim udjelom od oko osam posto, nije u rukama domaćih poduzetnika, već velikog slovenskog proizvođača piva, Pivovarne Laško. Jedina od većih pivovara koja je još u rukama domaćih poduzetnika je Osječka pivovara, koja drži oko sedam posto tržišta i godišnje proizvedu oko 800 tisuća hektolitara piva. Prema nekim podacima, hrvatsko tržište piva posljednjih godina je palo, što se dovodi u vezu s nultom tolerancijom na alkohol kod vozača koja se primjenjuje od 2004. godine. Primjerice, još 2000. godine trošilo se 82,9 litara piva godišnje po stanovniku, dok je u 2006. godini u prosjeku svaki hrvatski građanin popio 79 litara piva. Ipak, pivari se nadaju svjetlijoj budućnosti pa procjenjuju da bi u 2010. godini svaki Hrvat popio litru više. Srpsko tržište je pivarima još zanimljivije jer se prema podacima tamošnjeg udruženja proizvođača piva po stanovniku popije 81,3 litre.
Za razliku od hrvatskog, tamošnje tržište konstantno raste: od 75,3 litre po stanovniku u 2004. godini, pa do procjena za 2010. godinu koje se nadaju potrošnji od 83,5 litara po stanovniku. Prema nekim tumačenjima, tržište piva u Srbiji raslo zbog bolje kvalitete piva i veće ponude. Od toga najviše koristi ima Inbev koji je putem svoje Apatinske pivovare u 2006. godini držao 46,1 posto tržišnog udjela s proizvedenih 3,3 milijuna hektolitara. Lanjske su godine povećali svoj tržišni udio za čak šest posto te prodali rekordnih 3,5 milijuna hektolitara, što znači da novac od svakog drugog piva prodanog u Srbiji ide u blagajnu Inbeva. Koliko raste tržište u Srbiji, svjedoči i podatak da je Inbevova prodaja na domaćem tržištu lani porasla za 15 posto. No ne da se ni konkurencija, a u Srbiji im je najbliži Carlsberg koji drži tek oko 22 posto tržišta s proizvodnjom od oko 1,5 milijuna hektolitara. Carlsbergova pivovara je u Čelarevu, pokraj Novog Sada, u koju i ove godine ulaže 30 milijuna eura, čime će povećati svoje kapacitete za oko 33 posto, odnosno mogli bi godišnje proizvoditi dva milijuna hektolitara. No na tržištu se pojavio i nizozemski Heineken i cijelu utakmicu učinio mnogo zanimljivijom.
Heineken je najprije krajem prošle godine najavio preuzimanje MB pivovare, što je u međuvremenu i učinio, a zatim se udružio s turskim Efesom s kojim će surađivati u Srbiji, Kazahstanu i Uzbekistanu. Efes je treći na srpskom tržištu s pivovarama Weifert u Pančevu te Zaječarskom pivovarom koje godišnje proizvedu oko 1,5 milijuna hektolitara. U tim zanimljivim transakcijama vjerojatno su najviše profitirala braća Rodić koji su svoju MB pivovaru izgradili tek prije pet godina, no vrlo brzo su našli svoje mjesto na tržištu i na kraju lako našli kupca.
Uvozna piva
Možda sličan scenarij priželjkuju i hrvatski vlasnici bosanskohercegovačke pivovare Prima iz Gruda, koji su u taj posao uložili veliki novac, no proboj na tržište i ne ide tako jednostavno. Ipak, u BiH je situacija bitno drukčija jer na tom tržištu ne sudjeluju velike svjetske pivovare, a nekoliko domaćih pivovara muku muči zbog velikog uvoza iz susjednih zemalja. Uvozna piva stanovnicima BiH zanimljivija su od domaćih i zbog loše kvalitete piva koja se proizvode u BiH, a zbog velikog uvoza domaća je pivska industrija na koljenima. Sarajevska pivovara monopolist je u Federaciji BiH, a iz njenog vlasništva prije dvije godine izašla je slovenska Pivovarna Union. Pivovaru vode Hilmo Selimović i članovi njegove obitelji, a mediji su zabilježili i njihovo preuzimanje Pivovare Tuzla. Sarajevska pivovara lanjsku je godinu završila sa 13,4% većom dobiti (4,2 milijuna eura), Tuzlanska s tek 13 tisuća eura dobiti, a Banjolučka s gubitkom od 6,8 milijuna eura.
Slovenija i Crna Gora
Velike međunarodne korporacije očito su procijenile da im je isplativije u BiH izvoziti piva iz svojih pogona u susjednim zemljama, nego investirati u neku od bosanskohercegovačkih pivovara. Domaći pivari su zbog takve situacije čak posegnuli za javnim apelima građanima da ne kupuju uvozno pivo. Najmanje dramatična situacija je u Sloveniji i Crnoj Gori. Pivovara Laško apsolutni je vladar slovenskog tržišta te osim svoje pivovare posjeduje i Union. Najveći vlasnik Pivovare Laško je nekoliko fondova, a za razliku od ostalih pivovara u regiji, slovenska se ne bavi samo pivom već u vlasništvu ima i neke druge tvrtke koje s pivarskim poslom imaju malo veze, pa ih mnogi smatraju izuzetno moćnim poduzećem. Lanjsku godinu su završili sa 61,2 mil. eura dobiti, a ove godine planiraju proizvesti više od dva milijuna hektolitara piva. Vladar crnogorskog tržišta ponovo je Inbev koji je vlasnik pivovare Trebjesa i prema lanjskim podacima držao je čak 91,6% domaćeg tržišta. Dosad je u pivovaru koja proizvodi poznato Nikšićko pivo investirao više od 40 mil. eura. Prema njihovim podacima, Crnogorci piju manje od Hrvata i Srba - 2000. godine trošilo se 65,2 litre po stanovniku, da bi 2005. potrošnja pala na svega 50,5 litara po stanovniku. Predviđa se da bi potrošnja mogla rasti. Inbevu je u Crnoj Gori konkurencija MB (kojeg je preuzeo Heineken).
Najzastupljenije staklene boce
Podaci iz godišnjeg izvještaja Heinekena za 2007. godinu koji se odnose na ambalažu pokazuju da su u svijetu piva još najzastupljenije staklene boce u koje se puni 64% svog piva i to još raste. Druga najzastupljenija ambalaža su limenke koje drže 20% tržišta, dok pivo točeno iz bačvi drži 11% tržišta. Plastična ambalaža drži tek 4% svjetskog tržišta.
