Lijepoj našoj i pripadajućem joj življu za svih se ovih godina dogodilo svašta, demokracija, recimo, gradonačelnici tipa Bandić i Kerum, ako ne već i premijer koji sada čami po pritvorima, ali ništa je nije poharalo tako naglo i temeljito kao pošast zvana radler!, piše Siniša Pavić u Novom listu.
Pivo s okusom ultimativni je hit, kazat će oni koji su se navukli. Pivo s okusom nije pivo, kazat će istinski pivoljupci. za to vrijeme pivari trljaju ručice krijući jedni od drugih brojčice svog prodanog piva s okusom, ufajući se kako će čudo plesati dulje od jednog ljeta, prodavači nemilice pune police trgovina radlerima, nutkajući i djecu i roditelje da ga piju umjesto sokića kad većima samo dva i pol posto alkohola, a analitičari svake vrste i dalje pojma nemaju kako nam se to i zašto baš sada dogodio radler, ta mješavina piva i limunade, ako već u igri nije sok od grejpa, jabuke ili crvene naranče?
I Milan Peh, novinar i vrijedni član Društva prijatelja piva, kazuje kako mu je nevjerojatna aktualna popularnost radlera kad pivo s limunadom egzistira već nekih devedesetak godina, a i Union je, prisjeća se, prije valjda dvadesetak godina izbacio svoju inačicu, pa se kod nas nije primila.
-Nitko nije primjećivao, a ne bih ni ja da ga nisu stavili na policu s pivima pa mi je tako i to upalo u oko. Ali nisam baš imao volje probati kad sam vidio da je pivo pomiješano s limunadom - priznaje Peh.
I Pero Ivanković, čelni čovjek grupacije proizvođača piva, slada i hmelja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, sjetit će se da se Unionova radlera dalo naći i prije, no tržište je zagrizlo tek kada se kad su se uključile domaće pivovare. A uključili su se (na)vođeni napucima i informacijama iz svojih velikih centrala i njima pripadajućih tržišta kako uvođenje na tržište piva s okusom daje rezultate. Nova niša se pojavila u trenutku kada potrošnja piva posvuda, pa i u nas pada.
-Lani je hrvatsko tržište palo za 5,8 posto, a u prvih šest mjeseci ove godine bilježi se rast od 5,85 posto. Ono što smo izgubili vratit će se - veli Ivanković uz priznanje da će se to dogoditi uvelike zahvaljujući radlerima.
Voditeljica korporativnih komunikacija Zagrebačke pivovare Tina Puhalo Grladinović priznat će kako na nekim drugim tržištima poput njemačkog segment pivskih mikseva postoji već dugi niz godina, ali i kazati kako ga zemlje centralno istočne Europe u kojima je StarBev prisutan, uključujući Hrvatsku, otkrivaju tek ove godine. U svim zemljama regije u kojima su lansirani, pivski miksevi pokazuju veliki rast i postali su totalni hit, pa je, ističe Puhalo Grladinović, može se očekivati da će nastaviti privlačiti nove potrošače kako unutar pivske kategorije tako i one koji barem do sada nisu bili pasionirani ljubitelji piva. Predsjednik uprave Karlovačke pivovare Alexander Gerschbacher je pak prije koji mjesec za predstavljanja novog proizvoda u portfoliju Karlovačke pivovare istaknuo kako se radi o piću koje zahvaljujući jedinstvenoj kombinaciji piva i limunovog soka nudi potpuno osvježenje. No, Neven Pufnik, dugogodišnji uvoznik velikih, vrijednih, kvalitetnih i egzotičnih svjetskih piva, te član Društva prijatelja piva, stvari vidi malo drugačije.
-Do 2010. godine se trošarina na pivo plaćala po hektolitru, a sada se plaća po udjelu alkohola. pivovare su shvatile da obično pivo mogu razrijediti vodom i dodati arome i prodavati ga po istoj ili čak većoj cijeni, a na to piće plaćati upola manju trošarinu. Još kad ga poprati jaka marketinška kampanja, uspjeh teško može izostati - ističe Pufnik.
I Pufnik i Peh vele kako ovako što ne bi prošlo u Češkoj, gdje se i bezalkoholno pivo smije prodavati kao pivo, ali radleri ne. Jer, kaže, Pufnik, ako se u pivo doda samo kap soka, to se ne smije prodavati kao pivo, nego kao „napoj" što na češkom znači napitak, i na što se plaća dvostruko veća trošarina.
Bilo kako bilo, pivari su zaigrali na novu kartu, na žene pa i na djecu, ne bi li povećali krug potrošača. Kampanja igra barem na tri, poglavito ljeti, iznimno zanimljive stavke; za cijenu soka od dva i pol decilitra dobije se pola litre napitka, napitka koji ima dva posto alkohola, što ga čini prihvatljivim i muškarcima i ženama, a uz to je taman toliko sladak i sa taman toliko šećera da vuče na još. Ivanković će tako istaknuti da radleri nisu kao sokovi koji tjeraju čovjeka da ih i dalje piješ makar biva sve žedniji. Pufnik će priznati kako bi, ako bi već morao, prije svojoj djeci dao radler nego li kakvo kolu ili energetske napitke, naravno ukoliko je pivo uistinu prizvedeno kao pivo, jer bi tu kemije, umjetnih aroma trebalo biti neusporedivo manje. I Peh priznaje kako bi radler, prvenstveno onaj od grejpa, pa i poneki od limuna, ako već treba, preporučio kao zamjenu za bilo koji gazirani, a možda i negazirani sok, dakle kad čovjeka mori strašna žeđ, a ne želi u sebe natrpati nekoliko žlica šećera u samo par gutljaja, već se okrijepiti i ostati trijezan. Ali...
-Meni je to otprilike kao porno film na radiju. Dakle, doživljaj piva uopće ne postoji, nego samo u ustima šećer i aroma voća s kojim je pivo pomiješano, iako bi se i o tome dalo diskutirati, s obzirom na to da neki radleri imaju više okus i miris sirupa za kašalj ili deterdženta za pranje suđa - iskreno će Peh.
I nije pri tom usamljen, ali je broj onih koji su digli palac gore za sada nemjerljivo veći. Zapravo, mjerljivo je, ali pivari brojke kriju, pravdajući se činjenicom da su ga lanirali tek prije koji mjesec. A koliko će inovacija trajati, biti hitom?
-Svaka inovacija ima svoj vijek trajanja. Za sada ide, i neka ide - kaže Ivanković.
Da će pak priča s radlerima trajati duže od jednog ljeta ne dvoji ni Pufnik. Ali pri tom podsjeća na jedan drugi instant hit i njegovu krivulju uspjeha. Riječ je o ledenom čaju, kojeg pri prvom pokušaju lansiranja na domaće tržište, tamo negdje 1993. godine nitko nije ni primijetio, da bi 2000. ledeni čaj bio više nego hit. Na olicama ga ima i danas, ali nije to više tako popularno, veli Pufnik.
Hoće li pivo s limunadom doseći sudbinu ledenog čaja, vidjet ćemo možda već dogodine. Za sada, radleri su nesumnjivo hit ljeta, a d donose i dobru zaradu pivovarama, dokaz je i lagani tinjajući sukob među njima. Jer, Karlovačka pivovara zaštitila je ime radler još prije 11 godina, a sad ga koriste gotovo svi. No, s druge strane ljudski je držati palčeve baš svima da se ubace dok mogu na ovaj radler val uspjeha. Recimo, Osječkoj pivovari koja se može podičiti da je prva u Jugoslaviji proizvela radler. Bilo je to tamo osamdesetih godina, njihova mješavina piva i limuna zvala se Biker, ali je tadašnje tržište nije prepoznalo. Prije koji tjedan Osječka pivovara krenula je opet, taman tako da možemo kazati kako i mi Bikera za utrku imamo.
Tradicija od 1922. godine
Radler, ta sirenska mješavina piva i limunade, nastala je kako je i red, slučajno. Ako je vjerovati knjigama, poput one Pivo za neznalice, dogodilo se to u lipnju 1922. godine. Mladi vlasnik minhenske pivnice (ili je to bila gostionica u Oberchachingu nedaleko Münchena, op.a.) Franz Kugler, organizirao je biciklistički reli. Kako je sudjelovalo preko trinaest tisuća biciklista, brzo je nestalo kućnog svijetlog piva, a Kugler se dosjetio, pa pomiješao tamno pivo i limunadu. Objasnio je biciklistima da je to novo piće, koje je smislio specijalno za njih. I oni su se oduševili! Otada se ovo piće redovito pije i nosi naziv radler, što znači biciklist, ili je to ipak isprva bio „radlermass" što bi značilo „biciklistički gutljaj."
Radleri ugrozili gazirana pića
Popularnost radlera dala je vjetra u leđa prodaji piva općenito. Hrvatski su građani tijekom travnja i svibnja ove godine popili 12.810 hektolitara (3,5 posto) piva više u odnosu na travanj i svibanj prošle godine, dok se u prvih pet mjeseci samo radlera popilo 14.883 hektolitra. Kako napominju na portalu magazina Ja trgovac, porast prodaje piva može se povezati s istovremenim padom podaje gaziranih bezalkoholnih pića od 7.350 hektolitara manje nego lani, što je pad od 3,4 posto. Naime, u percepciji konzumenata radler i gazirani sok su konkurencija, pogotovo u ugostiteljstvu. Od ukupnog broja sudionika ankete, koji su upoznati s radlerima, njih 51,5 posto je ovo pivo i probalo, dok nešto manje od polovice (48,5 posto) nije konzumiralo ovo piće.
Zanimljiva je percepcija potrošača kada je riječ o tome je li radler za njih alkoholno piće ili osvježavajući napitak. Naime, za više od tri četvrtine ispitanika (75,6 posto) riječ je o osvježavajućem napitku, dok ga preostala četvrtina ispitanika smatra alkoholnim pićem. (B.M.P.)
Objavljeno u Novom listu u četvrtak, 21. srpnja 2011. pod naslovom Rado radler Hrvat pije, mada pije nikad nije. Na Internet izdanju novina tekst mogu pročitati samo pretplatnici.