Pivnica.net

Interview

Prva petoljetka portala Pivarium

Mato Pejić   |   26.04.2021.    

Prva petoljetka portala Pivarium

Upravo je zaokružena prva petoljetka u životu i radu pivskog portala Pivarium, znanog pivskog znalca i pregaoca Marka Ožegovića i društva. Za to vrijeme Pivarium se nametnuo kao nezaobilazno web mjesto za sve ljubitelje pjenušave tekućine, naročito one koji uvijek žele znati više, premda je spiritus movens stranice polovinu toga vremena proveo u Pragu, a petinu vremena svima je život zagorčavala pandemija koronavirusa.

Zagorčavala, ali ne hmeljem, nego onim notornim čemerom, koji je pivare tako bezobzirno izraubovao, pa su mnogi zapali u ozbiljne egzistencijalne teškoće. I tu je Pivarium odigrao sjajnu ulogu, skupivši na jednom mjestu sve informacije o mogućnosti online naručivanja piva i o dostavi na kućni prag.

Evo kako je Marko Ožegović na društvenim mrežama podsjetio na jubilej stranice Pivarium:

Nevjerojatno kako vrijeme leti... prije dugih, beskonačnih 5 godina je šačica znalaca i entuzijasta sa svih strana pivske scene pokrenula portal kojim su htjeli pivskoj sceni donijeti nešto drukčije, posve koncentrirano na craft pivo i craft pivsku kulturu u Hrvatskoj i vani. Mjesto gdje će se uvijek moči pročitati nešto znalački i stručno, a opet ne baš sasvim suho i sasvim preozbiljno. Mjesto gdje je copy-paste tuđeg najstrože zabranjen i gdje je mišljenje o onome o čemu pišemo što objektivnije moguće.

Broj nas je rastao, pa pao, planovi su nastajali i stajali, ali tu smo, još u pluralu. Vremena je bilo, pa ga je dosta manje bilo. Stranicu ne stignemo ažurirati člancima ni približno koliko bi htjeli, članci stoje nedovršeni, ali još sve to živi i još može služiti kao šalabahter, i kako se svijet bude opet otvarao, ne sumnjamo da ćemo, barem neki, naći još inspiracije za pisanje.

S druge strane, ispratili smo ovdje na Facebooku barem 95% craft piva izašlih u Hrvatskoj u to vrijeme, od Savudrije do Iloka, od SMnM do Konavala i, nadamo se, pomogli tako pivarima da dođu do pivopija, kao i pivopijama da doznaju za piva koja bi ih mogla zanimati i dođu do njih. Preko 660 objava je u pitanju, po jedna svakih 2 do 3 dana. Umor ili posao, zauzetost ili obaveze - uvijek se našlo vremena za napisati nešto - pa makar znali da nikad to pivo vjerojatno nećemo moći probati, ništa ne tražeći od samih pivara osim informacija. I ponosni smo na to.

Proslaviti ovo, spletom okolnosti, možemo samo virtualno. Hoćemo li biti tu za 5 godina? Ne znamo. Ali znamo da scena apsolutno hoće i nadamo se, da smo joj u tome, makar koji promil, pomogli. I hvala svima, koji nas podržavaju, na toj podršci. Tu smo još zbog vas!

Od prvog dana Pivnica je podržavala postojanje portala Pivarium, radovala se njegovim uspjesima, prenosila objave, za koje je smatrala da ih trebaju vidjeti i čitatelji našeg portala, upućivala vas na servisne informacije o pivu za doma objavljene na Pivariumu.

Uz sve to, jubilej je dobra prilika i da čujemo kako je Marko i što sada radi, pa sam mu postav io nekoliko pitanja. Evo tog interviewa

Prije pet godina, kada je pokrenut Pivarium, craft scena u Hrvatskoj je procvala, a ni danas se razvoj ne zaustavlja, pa čak ni zbog otežanih epidemioloških uvjeta – kako bi opisao cro craft scenu tada i danas?

Tada su to još bili teški, ali jako optimistični počeci, gdje su se pivovare još tražile, gradile svoje tržište, tražile svoju nišu i nisu se mogle „opustiti“ i raditi stilove koje žele. Do ove nesretne pandemije koja je stvorila ogromne probleme solidnom dijelu njih, posebno nekima koji su se netom prije nje tek „skućili“, računajući na normalno tržište i sezonu, to je dosta dobro počelo izgledati. Broj pivovara je narastao, pojavili su se novi, ozbiljni igrači, bitna su se mjesta mijenjala, rasla i padala, festivali nastajali i nestajali, craft se počeo vidjeti i na policama dućana, postavši nešto normalno i potvrdivši da nije samo puki trend, kako su mnogi bili uvjereni da će biti. Kad se stvari vrate na normalu, vjerujem da će se, unutar okvira koje nameće privređivanje u Hrvatskoj, to nastaviti razvijati, na dobrobit i pivara i pivopija!

Od pet godina portala otprilike polovicu si proveo u Hrvatskoj, a polovicu u Pragu. Kako je to utjecalo na praćenje zbivanja u svijetu crafta?

 Pa, otkad sam vani više ne dođu baš sve glasine tako brzo i lako do mene pa u zadnji tren doznam za neke stvari, a morao sam se pomiriti s time da neću imati šanse dosta toga o čemu pišem uspjeti probati, ali generalno sam dovoljno dobro povezan sa znalcima u Hrvatskoj da mi malo što može promaći. Logično, puno sam se bolje upoznao i sa češkom scenom otkad sam tu.

Koliko si uspio snimiti ogromnu češku craft scenu s pet stotina malih pivovara?

Ha, recenzirao sam preko 2500 čeških piva do sada, pa bih se usudio reći da sam se dosta detaljno upoznao s njom :D, posebno s pivovarama u i oko Praga te u zapadnom dijelu Češke (dakle, kako bi Česi rekli, u Češkoj :D). Moravsku nisam još upoznao iz prve ruke, samo preko piva i kroz administriranje Ratebeera naravno. Scena je ogromna i jaka i dosta se brzo razvija njen moderni aspekt – jednostavno se zbog naravi i zrelosti tržišta da puno više eksperimentirati, što sve više i više i više iskorištavaju, čak i oni koji naginju prema tradicionalnom, s boljim i lošijim rezultatima.

Češki pratitelji scene smatraju da njihovo tržište može podnijeti tisuću craft pivovara. Koliko može podnijeti hrvatsko?

Češko tržište je po tome fenomen. U zemlji koja ima toliko pivskih divota, što tradicionalnih, što modernih, potražnja je tolika da i dosta osrednje (da se gore ne izrazim) male pivovare opstaju, a najviše problema možda ima više velikih i regionalnih pivovara tamo koje nižu gubitke, a neke su i ugašene. Čini se da i dobro prezentirana brlja može tamo opstati i popiti se. U Hrvatskoj porezi i nameti dižu cijene, a platežna moć je niža, što koči i širi razvoj pivske kulture, znanja i svijesti među narodom koji, ako im se i svidi, nekad ne može priuštiti craft redovito – a ako zbog lošeg skladištenja naleti na skupo pivo u lošem stanju, što je čest problem, neće više „bacati novce“ na to, tako da je rast i razvoj usporen. U određenim je većim mjestima to već duže „borba“ za svaki točionik, čiji broj ne raste baš toliko u skladu s rastom scene – što limitira potencijalni broj pivovara koje mogu dobro funkcionirati u isto vrijeme. Scena se tu svakako može širiti kroz lokalne niše, gdje mali pivari malo pomalo odgajaju lokalnu publiku (iako to  nekad znači i da stilski zapnu na početku, jer ne moš odmah u glavu dojučerašnjem pivopiji industrije DDH ili barrel aged čudesima), tu će još definitivno izrasti još pivovara.

Je li se što promijenilo u tvom ocjenjivanju piva i administriranju RateBeera, i što je uopće s tim --servisom koji doživljava mnoge kritike?

Ako ništa, još sam se više posvetio tome – hoće to kad više druge hobije kojima se baviš ne možeš prakticirati, financijska situacija ti se popravila, a još si u Češkoj gdje je obilje piva. Ratebeer naravno opstaje i napokon se razvija, iako sporo i uz veliki gubitak ljudi – dijelom radi histerije oko preuzimanja stranice, dijelom radi većih tehničkih problema koji su bili u određenim periodima radi razvoja web stranice i aplikacije – pa je glavni problem postao relativan manjak korisnika. Njegovi svi problemi proizlaze iz financiranja – kroz 20 godina postojanja Ratebeera su stvari koje drugi danas dobro naplaćuju uvijek bile besplatne, za korisnike i profesionalce u branši, sve osim najdetaljnijih statistika, pa je moralo u nekom trenu doći do prodaje da sajt preživi, a onda je razvoj tekao stihijski, bez sluha novog razvojnog tima za korisnike (i njihove potrebe) u određenim periodima. Danas se većina problema riješila i nove stvari se dodaju pomalo na njega te je dosta kritika sad već manje opravdano / neopravdano (ne i sve). Stranica i aplikacija su, uz to, danas dosta lakše za koristiti i „početnicima“. Svakako pozivam ljude da ga isprobaju, bilo za ocjenjivanje ili recenziranje piva, bilo kao izvor informacija (npr. za Hrvatsku i Češku) – bar da podrže pivare (objektivnim) ocjenjivanjem piva. A tko ima bilo kakvih pitanja oko njega (posebno problema s njim), može me uvijek kontaktirati.

 FB stranica portala Pivarium je mjesto gdje čitatelj može doznati o novitetima u ponudi craft scene i pročitati kratki stručni opis piva i preporuku za kušanje, a podsjetimo i na to da je prije godinu dana postao i mjesto, gdje su prikupljane dragocjene informacije o mogućnostima nabave piva online narudžbama i dostavom na kućni prag, što je bilo neprocjenjivo u vrijeme lockdowna. Čestitam na tome i zahvaljujem uime svih ljubitelja dobrog piva.

Svakako hvala. Najbitnije nam je podržati pivare i educirati pivopije. Ako smo nekome uspjeli pomoći, a vjerujem da jesmo, sav je trud opravdan. To prošle godine je bilo samorazumljivo i logično za napraviti. Po meni, bilo bi sramno da to nisam, kao netko tko prati scenu, to napravio – a razotkrilo je i koliko ljudi vole besramno ukrasti napisano / prisvojiti tuđe bez citiranja autora i izvora (čast iznimkama koje su postupile profesionalno). Iako, ako je i „ukradeno“ nekom od pivara pomoglo, opet odlično. J

Pioniri craft scene i dalje su u vrhu, ali stalno niču i nameću se novi. Koje su craft pivovare najzanimljivije u ovom trenutku?

Kako odgovoriti na ovo pitanje a ne izostaviti nekog nepravedno? :D Izdvojit ću samo novije pivovare - koje su izašle na tržište zadnjih dvije godine recimo. Tu je svakako jako zanimljiv Maskeron -  Niko Čučković radi, što s drugima, što sam, neka fenomenalna hmeljno-orijentirana piva, a slična piva, također na jako visokom nivou, rade i Simon O'Keeffe i ekipa kroz svoj Motive Beer Company. Naravno, ima tu i drugih zanimljivih novih imena, za koje vjerujemo da bi mogli ubrzo pokazati i hrabrije što znaju i mogu napraviti, ali, naravno, nije to pravedno i logično zahtijevati dok kompletan svijet nije u normali.

Komentari


Podijelite ovaj članak




ArhivIzreke o pivu

Žena je jednaka kao pivo – dobro miriši, dobro izgleda i prešao bi preko vlastite majke da je se domogneš.
Homer Simpson

Nacrtaj mi krigl






Najnovije iz kategorije Interview