Taman kad su riješili pitanje hlađenja i transporta piva, kada je industrija piva počela doživljavati procvat, za pivare 19. stoljeća stigla je nova nevolja - prohibicija. Potrošnja alkohola je rasla, utjehu u teškom radu za malo novaca radnici su pronalazili u jeftinom i jakom pivu.
U gradovima su nicale gostionice, pijanstvo se širilo, ljudi su teturali i valjali se ulicama, bio je ozbiljan društveni problem. Prvo je to zasmetalo crkvi i vjerskim vođama pa su stali učestalo govoriti protiv opakih strana alkohola i vremenom dobivali sve više istomišljenika.Zagovornici apstinencije našli su zdraviju zamjenu za pivo (nazivali su demonskim pićem) pa su zagovarali potrošnju čaja i kave koji su postali popularni u kontinentalnoj Europi i Sjevernoj Americi. Samovar postao neopasna i trijezna alternativa, a pivo prvi put nije više bilo bitan dio svakidašnje prehrane.
Borci protiv alkohola na javnim skupovima zalagali su se za zakonska ograničenja prodaje i potrošnje. Crkva se u Škotskoj koja se dičila uspješnom pivarskom industrijom u Edinburghu, Glasgowu i Alloi, 1853. godine izborila da gostionice nedjeljom budu zatvorene, a njezin primjer slijedila je Irska, 1878. i Wales 1881. godine. Sluteći zlo nad industrijom omiljenog pića pivari su se bunili, ali to im nije pomoglo. Britanska Vlada je 1915. godine na temelju ovlasti koje je dobila za vrijeme rata, skresala broj sati kada gostionice smiju biti otvorene, a u područjima od posebnog interesa, tamo gdje se proizvodilo oružje, i potpuno zatvorila. Premijer David Lloyd Georg tvrdio je kako piće više šteti Britancima nego sve njemačke podmornice zajedno pa je ratna vlada planirala u potpunosti zabraniti prodaju i potrošnju alkohola, ali u strahu od radničke pobune to nisu učinili.
U nekim zemljama se toga nisu bojali. U kanadskoj pokrajini New Brunswick prodaja opojnih pića zabranjena je već 1855. godine, a poslije su, referendumom, zabranjena i u mnogim drugim općinama. Od 933 općina u Quebecu alkohol je bio zabranjen u njih 603, piše Brian Glover u Svjetskoj enciklopediji piva. Kanada je uvela nacionalnu prohibiciju 1918. godine, Novi Zeland, Australija, Danska, Norveška i Švedska su bili na rubu toga, a Finska od početka rata iako je zakon stupio na snagu tek 1919. godine. Mnoge države, premda nisu sasvim zabranile alkohol, ograničile su prodaju alkoholnih pića, uključivši i pivopijsku Belgiju dok je Island zamrznuo trgovanje alkoholnim pićima 1915. godine.
Prenosimo iz dvotjednika Agroglas broj 396 od 4. kolovoza 2016.
