Prazdroj – japanska krava muzara

Zlatna koka s bijelom pjenom – Japanci iz Prazdroja za četiri godine izvukli već 11 milijardi kruna, vrišti naslov na češkom portalu tjednika Hrot. Autor Jan Brož analizira poslovanje i drugih velikih čeških pivovara u rukama stranaca i zaključuje: Ostali vlasnici pivovara se tom rezultatu ni izdaleka ne približavaju.

Poljskom LGBT aktivistu Krzysztofu Tyczyńskom je prekipjelo. U veljači ove godine sjeo je za tipkovnicu i na facebooku objavio kratak ali oštar post. Pozvao je potrošače na bojkot pivarske grupe Kompania Piwowarska zbog sponzorstva gala večeri homofobnog tjednika Gazeta Polska. Njegov su poziv prenijeli mnogi poljski i strani mediji,m te počeli dijeliti umjetnici i ugostitelji izvan granica zemlje.

 No, kakve veze ima poljska borba za prava LGBT zajednice s češkim pivskim tržištem? Poljska Kompania Piwowarska spada, baš kao i češki Plzeňský Prazdroj pod japansku grupu Asahi. Pored poznatih poljskih pivskih brendova Lech i Tyskie poziv na bojkot se tako ticao i marki Pilsner Urquell i Kozel. A koliko znamo, poziv je urodio barem malim plodom.

„Imam suradnika koji je homoseksualac, a njega se to itekako tiče. Mi smo, osim toga, politički lokal i Pilsner Urquell smo tako bojkotirali, ne nudeći ga oko tri mjeseca,“ kaže gostioničar iz „kulturne kavane“ Alte Bäckerei u Großhennersdorfu u Gornjim Lužicama u Njemačkoj, koji je želio ostati anoniman. Sada u tom lokalu opet u ponudi imaju flaširani Pilsner Urquell, ali Tyskie se još uvijek kod njih ne može popiti.

Ovaj slučaj neće imati naročite posljedice po Prazdroj, jer inicijativa Krzysztofa Tyczyńskog ipak nije imala tako masovan odaziv, a kako tvrdi pivovara, „nesporazum“ su uspjeli objasniti. No, ovo nije usamljen slučaj i zorno pokazuje kako strani vlasnik može domaćim pivovarama zakomplicirati poslovanje naoko nepovezanim stvarima. Dakle, ne da nema posljedica po Prazdroj, nego baš suprotno – preuzimanje slavne češke pivske marke od strane japanske kompanije Asahi za Japance je izgleda iznimno unosno. Od jedne od najvećih poslovnih transakcija u cijeloj češkoj povijesti upravo su prošle četiri godine, pa je dakle vrijeme i za malu rekapitulaciju ne samo odnosa Prazdroja i Asahija, nego i drugih velikih pivovara i njihovih vlasnika.

U PLZEŇU MILIJARDE, NA SMICHOVU SE PRERAČUNALI

Japanci su Prazdroj kupili zajedno s markama Lech, Tyskie, ali u paketu je bio i slovački Topvar, mađarski Dreher i rumunjski Ursus, pivovare koje su bile u vlasništvu SAB Millera i čija je prodaja bila uvjet ureda za onemogućavanje monopola u postupku spajanja s konkurentskim Anheuser Busch InBevom, kojim je stvorena najveća svjetska pivarska grupa.

Asahi je za paket dao ogromnih 7,3 milijarde eura, ponudom nadmašivši konkurente – PPF najbogatijeg Čeha Petra Kellnera, grupe J&T odnosno family officea R2G Oldřicha Šlemra i osnivača Avasta Eduarda Kučere i Pavla Baudiša, koji su se zbog Prazdroja spojili sa švicarskim prehrambenim gigantom Jacobsom.

Samo kad je u pitanju Prazdroj Japancima se dio investicije već dosad vratio. Doduše, ove je godine u cijelo tržište piva umiješala se epidemija koronavirusa i daljnji je razvoj poprilično neizvjestan, ali tijekom prethodnih triju godina vlasnici su iz Plzeňa izvukli gotovo 11 milijardi čeških kruna (3,17 milijardi kuna, odnosno gotovo pola milijarde eura).

Valja reći i to da se imalo odakle uzeti. Dobit Prazdroja pod Asahijem narasla je za milijardu kruna i popela se na 4,7 milijardi. Suprotno od trendova na tržištu, pivovari je išlo dobro i sve do početka epidemije koronavirusa povećavala je prodaju skupljeg točenog piva sa sve većom maržom. U maloprodajnoj mreži cijena Pilsner Urquella se drži iznad prosjeka i jednako kao i u prošlosti, opet je kod trgovaca isposlovano poskupljenje, za čim se postupno poveo i cijeli ostatak tržišta. Jednako tako bila je pivovara izdašna i prethodnom vlasniku, kompaniji SAB Miller, koja je 2010. godine izvukla dotad najveću dividendu od pet milijardi kruna. Da nije bilo uvjeta protumonopolskih ureda najvjerojatnije se SAB Miller nikad ne bi odrekao Prazdroja.

To je također razlika u odnosu na druge stane vlasnike, koje su u Češkoj osigurale svoj pivovarski portfolio. Najgore izgleda bilanca grupe Pivovare Staropramen iz Praga, koja na češkom tržištu drži drugo mjesto. Njih je 2012. godine preuzela kompanija Molson Coors i od tad je neprekidno u gubitku. Najbolja njihova godina bila je 2017. kaju je pivovara na Smichovu završila s minusom od 82 milijuna, a najdublje u crvenom bila je godinu dana kasnije – 3,1 milijardu. Za cijelo vrijeme nije vlasnik iz Smichova odnio ni  jednu krunu.

Gubitak pivovara opravdava knjigovodstvenim operacijama zbog precjenjivanja kod fuzije 2012. godine. Brojke za prošlu godinu Staropramen još nije objavio, ali objavio je da je promet rastao 3,2 posto, a prema izjavi glasnogovornice Denise Mylbacherové, iskazana je i dobit iz poslovanja i dobit nakon oporezivanja.

Dnevnik E15 proljetos je napisao da Molson Coors traži kupca za Staropramen, što pivovara niječe pozivajući se na izjavu izvršnog direktora Gavina Hattgersleyja. S obzirom na koronavirus sada je najgore moguće vrijeme za prodaju a vlasnik želi pričekati da se situacija popravi.

IZ BUDĚJOVICA NAJVJEROJATNIJE NIŠTA

Ni treća pivovarska kmompanija po udjela na češkom tržištu piva, nizozemski Heineken, koji u svom portfoliju ima pivovare Starobrno, Krušovice ili Březňák, još nije objavila rezultate poslovanja za prošlu godinu, ali u prethodnih pet godina slala je svom matičnom poduzeću u Amsterdam u vidu dividende praktično svu dobit. Radi se ukupno o oko milijardu kruna, što je, dakle, značajna razlika u odnosu na Prazdroj.

Uzmemo li u obzir posljednjih pet godina nešto bilje od Heinekena prošla je Češka Republika kao vlasnik pivovare Budějovický Budvar. Zahvaljujući pivovari iz južne Češke država je popravila prihodovnu stranu proračuna za 1,8 milijardi kruna. No, s tim je za dogledno vrijeme najvjerojatnije svršeno. „S obzirom na ovogodišnju izvanrednu situaciju a i s obzirom na nastavak naših investicijskih planova, to baš nije vjerojatno,“ odgovara na pitanje o prinosu državnoj blagajni direktor Budvara Petr Dvořák.

Budvar s jedne strane nastavlja s velikim investicijama u iznosu od milijarde i pol kruna, koje predviđaju da se slijedeće godine proširi varionica, a s druge strane kao mi na cijelo tržište piva tako i na Budvar negativno utječe osjetan pad potražnje uslijed kineske gripe. Ako Vlada ne želi uništiti pivovaru, kao što se to desilo sa Šumama Češke Republike iz kojih je država izvukla sve rezerve, pa je katastrofa s potkornjakom poduzeće zatekla nespremnim, morat će dobro paziti.

SEUL PROTIV PLZEŇA

„Državni“ Budvar ima jednu prednost u odnosu na konkurenciju, no ona iz domaće perspektive nije posve očita. Dok se u Češkoj stalno suočava s dilemama treba li država kuhati pivo ili ne treba, iz inozemstva na Budvar gledaju kao na srednje veliko poduzeće, koje nije u sastavu nijedne međunarodne korporacije. U eri zanatskih pivovara to je dragocjena prednost i već je bilo slučajeva da su baš zbog toga neki strani ugostitelji Budvarom zamijenili neke druge češke pivske marke. Na kraju krajeva i gostioničar iz one „političke birtije“ u Großhennersdorfu razmišlja o tome.

Tako se na primjer i Starobrno zna naći u ponudi lokala koji su inače orijentirani na zanatska piva, a Heinekenu nekako polazi za rukom predstavljati Starobrno kao malu pivsku marku. U raspravama na forumima to zna izazvati ljutite komentare upućenijih pivopija. A kod čeških potrošača ove je godine Heineken izazvao revolt kad je specijale Stabrna počeo nuditi s oznakom craft.

Ponekad posljedice na domaće pivovare ostave i poprilično složeni politički sporovi u dalekoj tuđini, koji sežu duboko u povijest. Nešto slično zadesilo je Prazdroj na lukrativnom južnokorejskom tržištu. Sporovi koje zemlja vodi za kompenzaciju u vezi s okupacijom u vremenu od 1910. do 1945. godine eskalirali su u uzajamni bojkot robe. Korejski trgovački lanci izbacili su iz pon ude japanska piva, pa je tako lani u kolovozu pad prodaje bio čak za 97 posto manji u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Ticalo se dakle i piva Pilsner Urquell i Kozel, a to je pivovari naštetilo više nego onaj poljski bojkot iz uvoda članka. „Razmjena s Južnom Korejom trpi zbog bojkota japanskih proizvoda, a to uključuje i proizvode poduzeća čiji su vlasnici japanske kompanije. U proteklom razdoblju smo zabilježili pad izvoza u Južnu Koreju, ali teško ej brojke razlučiti od onih uvjetovanih epidemijom koronavirusa,“ kaže glasnogovornik pivovare Zdeněk Kovář.

U usporedbi s konkurencijom ipak baš Prazdroj predstavlja poslovičnu koku koja nosi zlatna jaja, i koja nema pandana na tržištu. Samo da ove godine ne krepa od kineske gripe.

S češkog preveo Mato Pejić

Izvor: Hrot