U subotu će se obilježiti 500 godina od proglašavanja Reinheitsgebota, zakona, točnije pravilnika, o čistoći piva. Njime se propisuje koji sastojci jedino spadaju u pivo - ječam, dakle ječmeni slad, hmelj i voda kako bi se osigurala kvaliteta proizvoda, dakle piva. Zapravo, riječ je o prvom propisu o zaštiti potrošača na svijetu donesenom, dakako, u Bavarskoj.
Treba razumjeti kako je u to srednjevjekovno doba voda često bila zagađivana, pa je na tlu Bavarske pivo korištenije za gašenje žeđi. Trebalo je iz njega izbaciti sve jeftine i često nezdrave sastojke koji su tadašnjim pivarima davali prostor za jeftiniju proizvodnju pa time i lakši profit. Ostao je taj zakon u upotrebi sve do 80-tih godina prošlog stoljeća. Ukinut je jer je priječio uvoz pivi iz nekih zemalja EU. No, ipak ogroman broj njemačkih pivovara drži se Reinheitsgebota i dan danas.
Zanimljivo prvi je prekršitelj Reinheitsgebota bio gospodin koji ga je i donio, bavarski vojvoda Wilhelm IV. Njegovo je omiljeno pivo bilo pšenično a ono se ne može proizvesti po pravilima Reinheitsgebota. Vojvoda je svojoj Dvorskoj pivovari osigurao povlašteno pravo proizvodnje pšeničnog piva.
- Kada je donesen, zakon je sigurno imao daleko više smisla nego danas. Osim na samu kvalitetu piva utjecao je i na sastojke koji se koriste. Osim svih nepoželjnih sastojaka koji se koriste za patvorenje piva, branio je, primjerice, upotrebu pšeničnog slada koji je neophodan za svima nam draga pšenična piva. Danas zakon ima manje smisla nego ikada jer korištenje samo četiri sastojka ne garantira dobro pivo isto kao što i razni drugi sastojci ne znače nužno da će pivo biti loše. Dapače tko bi se bunio na stout ili porter obogaćene s kavom, kaže naš poznati pivar, vlasnik Zmajske pivovare Andrej Čapka.
U pronalasku odgovora na pitanje koliko se pravilnik poštuje danas pomogao nam je urednik portala Pivnica.net Mato Pejić. - Pitanje je može li se danas uopće govoriti o, nazovimo to tako, dosljednoj primjeri Zakona o čistoći. On, naime, zabranjuje da se u pivo dodaje išta osim vode, slada i hmelja, pa - primijetit ćete - ne spominje čak ni kvasac. To je naravno zato što je donesen na samom početku 16. stoljeća, kada se nije znalo da je kvasac taj koji pretvorbom šećera u alkohol i ugljikov dioksid zapravo stvara pivo, nego je to smatrano božjim djelom. Već samim tim nijedno industrijski proizvedeno pivo ne zadovoljava taj uvjet, jer kad kuhate pivo u velikoj količini da bi ono bilo uvijek jednako i imalo dugi rok trajanja, morate koristiti razne aditive i stabilizatore, kaže Pejić a Čapka dodaje kako piva njegove pivovare koja trenutno rade sva poštuju reinheitsgebot no ne misli da to treba posebno naglašavati.
- Danas o sastavu piva brinu razni zakoni i propisi koji određuju što pivo treba ili ne smije sadržavati no isto tako nije nužno sve sastojke deklarirati. Primjerice, sumpor odnosno sulfite koji se koriste kao konzervans nije nužno navesti ako je koncentracija manja od 10 ppm a svejedno mogu biti prisutni i mogu zadati glavobolju, ističe.
Mato Pejić će dodati kako oni koji rade pivo u malim, craft pivovarama, koji u startu koriste isključivo zdrave prirodne sirovine, skloni su, opet, eksperimentiranju s okusima pa vole dodavati razno voće, med, začine, od korijandera do narančine kore, a to je opet protiv pravila Reinheitsgebota. - Stoga ja smatram da je Reinheitsgebot strogo tehnički gledano, vrlo teško poštovati, pa on danas ima više simbolično nego stvarno značenje, to odlično izgleda kao referenca, sjajno zvuči u reklamama i na etiketama. Naravno, s pola tisućljeća staža to je jedinstveno kulturno dobro, koje s pravom traži uvrštenje na UNESCOV popis baštine, kaže Pejić. Andrej Čapka reći će kako su četiri osnovna sastojka sasvim dovoljna što nadam se sasvim dobro demonstriraju i naša piva. - Naravno, određeni stilovi traže i dodatne sastojke, npr. korijander i narančina kora za wit, karamelizirani šećer u raznim belgijskim stilovima, voće, kava, čokolada i sl. Problem je kada se razne stvari dodaju u pivo da bi se ono proizvelo jeftinije te dovode u pitanje kvalitetu, dok je pivo kvalitetno i ukusno sastojci su nebitni, ističe Čapka a Mato Pejić završit će kako hrvatske pivopije nemaju razloga za brigu. - Kao i drugdje, i u nas raste ponuda craft piva, zajamčene kvalitete i od strogo kontroliranih prirodnih sirovina. A da li je to po Reinheitsgebotu ili nije, nikoga ne mora biti briga, kaže Pejić.
Izvor: Večernji list
Foto: Rössle
