Predmet koji vidite na slici nije nikakva pletena torba, premda tako izgleda. Predmet, naime, nema otvor u koji bi se stavljale pivske boce – on u stvarima piva pomaže na drugi način. Bolje rečeno, pomagao je, jer danas ćete ga jako teško vidjeti na djelu. U Češkoj, gdje se može vidjeti u Nacionalnom muzeju pivarstva u arealu pivovare Kostelec nad Černými lesy, taj predmet zovu poduška (jastuk, madrac, prostirka), a u raznim krajevima zovu ga još bago, bucek, korkáč, ježek i žíněnka a služio je kao pomagalo u dostavi piva u bačvama.
Platneni ili juteni jastuk se puni plutenim čepovima, slamom ili nekim sličnim materijalom pa se postavlja na tlo, kako bi amortizirao par bačve, koja se skotrlja s prikolice kamiona ili zaprežnih kola, kaže literatura o ovom predmetu: „Služio je za amortizaciju udara teške bačve (drvene ili aluminijske) pri udaru o tvrdi pločnik. To je sprječavalo oštećenje bačvi, pucanje obruča, a također je smanjivalo buku i vibracije na ulicama. Bago je izgledao kao vrlo debeli i čvrsti jastuk ili madrac. Tradicionalno se izrađivao od izdržljivog platna ili kože i bio je punjen materijalom koji je mogao apsorbirati puno kinetičke energije - najčešće konjskom dlakom, usitnjenom gumom, plutom ili starom užadi. Vozač je ispuštao bačvu s tovarnog prostora automobila izravno na podušku postavljenu na pločnik. Bačva se lagano odbila od poduške ili ostala na njoj, odakle ju je radnik potom lako mogao otkotrljati do podruma. Izraz bago je sleng i uobičajen je u pivarskoj zajednici za ovu posebnu vrstu prostirke. Danas ćete ga rijetko susresti u redovnoj dostavi, jer su moderni automobili opremljeni hidrauličnim platformama koje sigurno spuštaju bačve na tlo. Bago stoga ostaje više tradicija za povijesne dostave piva konjskom zapregom (npr. na festivalima).“
Uređenje nacionalnog muzeja pivarstva dugogodišnji je projekt obnove pivovare Kostelec nad Černými lesy, u okviru kojeg je sam u prošloj godini uređeno 4.000 kvadrata izložbenog prostora u 34 tehnološke cjeline, obrađeni su podaci za 4.000 pivovara i priređeno 450.000 digitaliziranih fotografija.
Cilj projekta je revitalizacija pivovare što se sastoji od obnove oštećenih dijelova pivovarskih prostorija i potpune restauracije originalne pivovarske tehnologije, koja će potom biti postavljena u stalne izložbe. Zgrade pivovare namijenjene revitalizaciji su temeljno statički poremećene, masovno propuštaju i pretrpjele su nepovratna oštećenja, a unutrašnjost tih zgrada je također devastirana. Odabrani tehnički pokretni spomenici također su oštećeni i propadaju, što zahtijeva hitnu potpunu obradu i restauratorsku intervenciju.
Osim građevinskih i restauratorskih aktivnosti, predloženi projekt uključuje i otvaranje muzeja pivarstva za javnost te organiziranje kulturnih aktivnosti usmjerenih na susrete zajednice. U Češkoj Republici ne postoji sličan muzej ili jedinstveni kulturni spomenik koji bi mapirao pivarski sektor u cijelosti. Gotovo 4000 m2 izložbenog prostora tvori logičan krug od ulaznih sirovina do konačnog proizvoda, uključujući, uz spomenute tehnološke procese, i arhitekturu i topografiju. Nekoliko krugova sastojat će se dijelom od muzejskih eksponata, a dijelom od funkcionalne pivovarske tehnologije iz 1930-ih.
Glavna ciljana skupina projekta je javnost (posjetitelji muzeja i kulturnih programa) i studenti različitih dobnih skupina, uključujući i stručnu javnost.
Inače tradicija pivarstva u Kostelcu seže čak do 1498. godine a 1837. počela je gradnja nove pivovare, jer je stara uništena u požaru. No, 1974. godine pivovara zatvara punionicu pa se pivo puni u pivovari Kozel u Velikim Popovicama a 1987. prestaje i kuhanje piva, da bi 1994. pivovara bila definitivno likvidirana. Dvije godine kasnije na scenu stupaju dvojica voditelja studentskih klubova Tomáš Vodochodský i Milan Starec koji proučavaju stanje, te 2001. osnivaju firmu Dej Bůh štěstí s.r.o. i kupuju Černokostelecku pivovaru. Projekt osnivanja Nacionalnog muzeja pivarstva pokrenut je 2007. godine. Dvije godine kasnije kreće kuhanje piva u novoj craft pivovari, a 2018. pivovara Kostelec nad Černými lesy upisana u registar nacionalne nematerijalne kulturne baštine.
