Malo je što u proizvodnji piva kao što je bilo pa tako umjesto u bazenima za odležavanje, u dobro hlađenim otvorenim ili zatvorenim rezervoarima obično u podrumu ili prizemlju golemih zgrada, pivo sada fermentira u savršeno izoliranim i hlađenim uspravnim, uskim i visokim tankovima na dvorištu pivovara. Češka pivovara Bernard iz Humpolca sprema se otići korak dalje – kako ispod zemlje više nema mjesta za nove pivovarske podrume, gradit će „podrume“ iznad tla i pokriti ih – visećim vrtovima.
Otkako su izumljeni cilindrično konusni fermentori u češkoj pivovarskoj terminologiji vlada mala nedoumica, jer pivski pravovjerci smatraju da u okomitim tankovima pivo „stoji“ a moralo bi ležati, jer mu tako i ime kaže (ležák). Ustvari je to samo vic i igra riječi, ali – ne lezi vraže – i u njemačkom jeziku izvorno je značenje riječi lager, koju posvuda po svijetu koriste kao oznaku za piva donjeg vrenja, je – ležište. Imaju Česi (inače poznati po složenoj i preciznoj cehovskoj nomenklaturi) i drugih posebnosti – voditelj tehnološkog postupka u pivovari, majstor pivar zove se „sládek“ te dakle naziv nije dobio po pivu, nego po sladu što ukazuje na to da je priprema slada bila najvažnija stvar u procesu proizvodnje piva. (Riječ pivar /pivař/ pak znači pivopija, pivoljubac.)
Uvodnik u novom broju pivovarskog magazina Vlastní cestou (Svojim putem), vlasnik obiteljske pivovare Bernard Stanislav Bernard u cijelosti posvećuje priči o globalnom zatopljenju i štetnim emisijama u okoliš, što je zapravo potpuno primjereno imidžu toga osebujnog poduzetnika, a u drugom dijelu časopisa na četiri stranica predstavljen je projekt nazvan Viseći bajkoviti pivovarski vrt Bernard u Humpolecu o kojem autor idejnog projekta, arhitekt Josef Pleskot kaže: Graditi prostrane podrume kojima se i danas divimo, povijest graditeljstva poznaje oduvijek. Uređivanje terasa pa i cijelih vrtova nad stambenim zgradama i reprezentativnim dvoranama povijest također poznaje, ali to nije bila, a nije ni danas, česta pojava. Tek dvadeseto stoljeće se u punom smislu poigrava s idejom krovnih vrtova. Kraj toga stoljeća i vrijeme u kojem živimo ih raditi potpuno ekološki. Znamo dobro izolirati krov. Imamo razvijene vegetativne sklopove, skupljamo oborinsku vodu i pomoću pametnih sistema navodnjavanja znamo kvalitetno zalijevati. Osmislili smo biosisteme koji se međusobno odlično nadopunjuju i prelijepi su a još k tome uzgojili smo biljne vrste koje savršeno odgovaraju krovnim zelenim površinama. Znamo raditi sa svim vegetativnim slojevima – na krovovima mogu prirodno rasti i velika stabla. Vegetacija postaje legitimni građevinski materijal s kojim možemo kreirati ne samo vodoravne nego i vertikalne fasadne vrtove.
Obiteljska pivovara Bernard u Humpolecu prostire se na maloj površini usred grada, nastavlja inženjer Pleskot. Pravi ukusne lagere i veoma je uspješna. Zato ima potrebu za proširenjem svojih ležnih podruma. S obzirom na to da u podzemlju nema mjesta, gradi ih iznad zemlje kao tehnološke hale. Logično, bez prozora i s pragmatičkim dobro izoliranim krovovima. To, naravno, nije baš naročito lijepo, jer ni ne može biti. Nameće se misao: ta, podrumima je mjesto pod zemljom! Da, tako je! I eto ideje o Bernardovom visećem vrtu. A podrumi su ispod njega.
Novo zamišljeni ležni podrum sa svojom betonskom konstrukcijom činit će pilote za vrtnu platformu na koju se nadovezuju vrtovi uređeni na postojećim krovovima s građevinskom konstrukcijom od čeličnih elemenata. Praktično jedna polovica tlocrta pivovare na kraju će biti prekrivena sistemom visećih vrtova, u koje bi se ulazilo iz novog posjetiteljskog centra. Velika dodana vrijednost, veliki korak u pravcu ekologije, veliki korak ususret posjetiteljima i građanima grada Humpoleca. Vrt iznad Humpoleca. Vidikovac i mjesto za ugodan boravak. Pristup bez barijera moguć je s ulice.
Ova studija, objašnjava gospodin Pleskot, ima karakter idejnog rješenja, no sto posto je ostvariva. Ona pokazuje kako se štedljivo i efikasno može uslojiti bilo koji areal usred grada, koji se nađe u problemu s oskudicom prostora za razvoj. Razumno slaganje slojeva pogonskih funkcija svojim se karakterom nadovezuje na konfiguraciju okolice i okoliša i ono nije samo izlaz u nuždi nego i primjer ekološkog tretiranja životne sredine. Gradska površina povijesno zagađena industrijom može se vidno očistiti suvremenim tehnologijama.
Ponovimo, riječ je o idejnom projektu i pitanje je hoće li on (i kada) biti realiziran, ali, s druge stane, ne bi ga Stanislav Bernard na velika vrata uveo u javni prostor da tu nema nečega...
Inače, pivovara u Humpolcu imala je u nezavisnoj Čehoslovačkoj, nakon Baršunaste revolucije, dugu povijest, ali loš glas – utemeljena je još 1597. godine, kao vlastelinska pivovara relativno malog kapaciteta, a prije stotinjak godina, 30. godina dvadesetog stoljeća, zapošljavala je 40 radnika i kuhala 20 tisuća hektolitara piva, koje je prodavala na području Humpoleca i okolnih gradova Německý Brod (danas Havličkův Brod), Ledeč i Pelhřimov. Nakon 2. svjetskog rata u eri socijalizma pivovara je potpala pod skupinu Pivovary České Budějovice, koja za nju nije imala velike planove, dapače, bila je predviđena za likvidaciju i rušenje. Pivovara koja je u najboljim danima kuhala najviše 40 tisuća hektolitara piva na kraju je 1991. završila u stečaju a krajem te godine na licitaciji je kupuje Stanislav Bernard s prijateljima Josefom Vavrom i Rudolfom Šmejkalom, te kreće doslovce od nule. Već sljedeće godine kuha se sto tisuća hektolitara piva i otada se pivovara kontinuirano širi i osvaja odličja na festivalima i sajmovima, izvozi u desetke zemalja, te zadobiva simpatije javnosti svojim angažmanom u društvenim akcijama i otkačenim reklamnim kampanjama. Od 2001. godine strateški partner Bernarda je belgijska pivovara Duvel Moortgat, kojoj Bernard prodaje točno 50 posto vlasničkog udjela, tako da ni jedan partner nema većinski paket. Prošle godine dosegnut je rekord u proizvodnji piva – skuhano je čak 410 tisuća hektolitara, a veliki iznosi uloženi su vidikovac i „svemirski“ posjetiteljski centar. Sada je na stolu i ovo idejno rješenje nadzemnih podruma i visećih vrtova.
Za one koji žele znati više:
