Podbeskidske pivovare

Velika češka pivska knjiga   |   Zdeněk Susa   |   26.05.2010.     2384

Podbeskidske pivovare

Nakon razgledanja Nošovica vraćamo se u Dobru, gdje preporučujem da se zaustavimo u restauraciji Na Sypce i naručimo pivo Arthur's. To je specijalitet koji kuha gospodin Milan Kwaczek u mini pivovari smještenoj u destileriji Kwaczek (bivši Seliko) u gradu Frydek-Mistek, a toči ga u Dobri.

Posreći li nam se da tamo dođete u dan kada se toči Arthur's, do Frideka Misteka, gdje ćemo odsjesti, stići ćemo dobro okrijepljeni.

Frydek-Mistek je jedan grad koji se sastoji od dva grada. Ostravica, koja ih dijeli, bila je naime stoljećima granica između Moravske i Šlezije. Frydek je na desnoj obali u Šleziji, Mistek na lijevoj u Moravskoj. Spojiti dva grada u jedan bilo je dakle moguće tek kad je od Moravske i Šlezije nastala jedna zemlja. Do tog vremena postojale su u oba grada samostalne gradske pivovare. U prvoj polovici dvadesetog stoljeća obje su ugašene, a njihove zgrade srušene.

Mini pivovara gospodina Kwaczeka je u Misteku, dakle u Moravskoj. Godišnje skuha dvadeset hektolitara - dakle samo za kušanje. A možda i kao kontrast divovskom Radegastu u susjedstvu...

Očito je da Radegast inspirira ljude u okolici na podizanje mini pivovara. U Vojkovicama - iz Nošovica vidljivih prostim okom u pravcu istoka (dakle u Šleziji) - postoji od 2006. godine mini pivovara Koniček, gdje gospodin Mojmir Velky kuha svijetlu jedanaesticu Ryzak (Riđan), tamnu dvanaesticu Vranik (Vranac), polutamnu četrnaesticu Grošak (Zelenko) i povremeno poneki specijal.

Samo dvanaest kilometara od Frydeka-Misteka su Hukvaldy, selo pod najvećom moravskom tvrđavom. Godine 1854. tu se rodio Leoš Janaček. Ali, on nije pio hukvaldsko pivo, budući da se u Donjem Sklenovu pod Hukvaldom pivo počelo kuhati tek sto pedeset godina kasnije - 2004. Mini pivovara i gostionica U zastavky vlasništvo je Gospodina Vita Lanče. Kuha Hukvaldsku desetku, jedanaesticu, dvanaesticu i četrnaesticu. Ukupno skuha više od tristo hektolitara godišnje.

Iz Hukvalda se može nastaviti do obližnjega Přibora, gdje gospodin inženjer Richard Lichtenberg od 2005. godine kuha Freudov lager, u spomen na njihova najslavnijeg mještanina. U posljednje vrijeme počeo je Freudovo pivo zvati Benjaminek - ne znam zašto; možda je Freudovo ime izgledalo nekorektno - a kuha također i čitav niz različitih specijaliteta. Gospodin Lichtenberg je vrijedan pozornosti i po tome što mu mini pivovara u Přiboru nije dovoljna, pa gradi novu pivovaru - Biovar u Ostravi.

Od Přibora je samo sedam kilometara do Kopřivnice, grada tatrovki (automobila Tatra, op.p.). Pivarsku čast ovdje brani obiteljska mini pivovara Vaněk & Vaněk, koja kuha svijetli lager s dodatkom kvasca Lašsky Vulkan i njime snabdijeva nekoliko restauracija u Kopřivnici. Nisam uspio doznati jesu li koprivnički Vanjkovi u kakvom srodstvu s onim Vaněkom iz trutnovske pivovare, ili je to samo neobična slučajnost.

U nedalekom Štramberku na trgu radi od 2005. godine Gradska pivovara Štramberk. Ovdje se kuha svijetli Trubač plzenjskog tipa i tamno pivo The Troobacz, flekovog tipa. Štramberski podmetači za pivo kao mamac za mušterije koriste doduše ženske čari, ali u ovom slučaju to im ne možemo zamjeriti - kako se i sami možete uvjeriti, štramberske su dame korektno obučene.

Do Kopřivnice i Štramberka možemo iz Frydeka doći i vlakom s presjedanjem u Veřovicama. Ako nas Hukvaldy, Přibor, Štramberk, pa ni Kopřivnica nisu namamili, ostat ćemo u vlaku i doći do Valaškoga Meziriča. Tu možemo prekinuti putovanje i posjetiti tri mini pivovare.

Prva je u Lipniku nad Bečvom, gdje dolazimo vlakom preko Hranice na Moravi. U Lipniku je naravno bila pivovara i to do 1916. godine. Zgrada sušare s kotom još uvijek stoji. U restauraciji G.E.M. kod stadiona možete kušati svijetli nefiltrirani Lipnički lager, ali samo u neke dane u tjednu. „Prva privatna zajednička pivovara u Lipniku nad Bečvom" zapravo je mini pivovara, koja u jednoj šarži skuha samo 200 litara piva. A kad se to popije, valja čekati do slijedeće šarže. Mini pivovari ipak ide dobro, pa vlasnici grade veću pivovaru, koja će imati višestruko veći kapacitet i širi asortiman piva.

Nad Lipnikom se izdiže moćna tvrđava Helfštyn. Njezine zidine - navodno najduže i najmoćnije kod nas - okružuju ni manje ni više nego četiri dvora u kojima je bilo sve, što je jedna tvrđava trebala: konjušnice, zdenac, kapelu, tamnicu i tako dalje, a obavezno i pivovaru. Tvrđavu je 1571. godine nakon smrti svoga oca preuzela gospođica Katarina iz Ludanica. Neki kažu da je bila stroga i brižna, jer je odgojena u Bratskoj zajednici, drugi tvrde da je bila previše velikodušna i razmetna. Kakva je uistinu bila, to se u vrijeme kada je postala gospodarica na Helfštynu još nije moglo prepoznati - imala je naime samo šest godina. Pivo iz tvrđave bilo je vjerojatno uglavnom njen poručnik, moravski zapovjednik Zacharia3 iz Hradeca, a mala Katica vjerojatno je samo lizala pjenu. Ali kada se 1580. godine petnaestogodišnja Kateřina udala za Petra Voka iz Rožmberka, već su stvari stajale drugačije. Dvoje supružnika nije stalno živjelo na rožmberškom gospodarstvu u južnoj Češkoj, nego je svake godine posjećivalo i Helfštyn barem na nekoliko tjedana. Tada su mogli predano uspoređivati kvalitetu rožmberskih piva s pivima iz Helfštyna i Lipnika. No, o tome ćemo podrobnije u Třebonji.

Iz Valaškog Meziřiča bismo mogli posjetiti još i Zašovu na lokalnoj pruzi od Meziřiča do Rožnova. Ovdašnja mini pivovara se punim imenom zove „Valaška pivovara BON Zašova". Kuha BON svijetlu desetku, BON svijetli lager, BON tamni specijal i BON weissbier. Ukupno kuha tisuću hektolitara godišnje. Nadam se da su pivo i uistinu „bon". Ipak nećemo radi toga u Zašovu. Pivo ne možete kušati u pivovari, već samo u nekoliko restauracija u valaškom kraju, kamo ga voze iz Zašove.

Treća mini pivovara ponad Bečve je Vsetin. Gradska pivovara ovdje je radila od 1663. godine sve do 1998. Tada je zatvorena, a pokušaji da se oživi nisu urodili plodom. No 2002. godine počelo je u Vsetinu kuhanje piva u „Obiteljskoj mini pivovari Valašek". Razmišljao sam zašto se zove Valašek, kad se vlasnik zove Roman Dohnal, a pivar Jan Dohnal. Onda mi je sinulo da je Valašek jednostavno mali Valach (uškopljeni konj, op. prev.), te da je to u tom smislu posve prigodno ime za pivovaru u valaškom kraju. Tu se kuha šest vrsta piva - tri lagera s dodatkom kvasca i tri piva s dodatkom raznih okusa - višnje, kave i badema. proizvode 830 hektolitara.

Posjetili mi ove pivovare ili ne, dalje nastavljamo vlakom valaškim gorjem preko Gornjeg Lideča do Uherskoga Broda.

Zdanja zatvorenih pivovara koriste se na različite načine. Moguće je preurediti ih u pivnice (Donja Pečarnica) ili u hotel (Vysočany). Preuređenje u dom umirovljenika je manje uobičajeno (Michle). Ipak, najoriginalnije je preuređenje pivovare u - crkvu (Dejvice). Dejvičani su k tome pokazali i izražen smisao za tradiciju - svoju su crkvicu posvetili svetom Vaclavu, patronu pivarstva.

Preveo Mato Pejić

Komentari


Podijelite ovaj članak




ArhivIzreke o pivu

Majka telefonira učiteljici: „Molim vas da više djeci ne dajete zadatke iz matematike u kojima pivo stoji krunu i osamdeset. Muž cijelu noć nije mogao zaspati.“

Nacrtaj mi krigl

Prado - 42.jpg
Prado - 42.jpg





Najnovije iz kategorije Velika češka pivska knjiga