Premda su zapravo i puno stariji, Bavarci drže da su vrtne pivnice - biergarteni - praktično nastale prije točno dvije stotine godina, 4. siječnja 1812., kada je kralj Max I. pivarima dopustio točenje piva izravno iz svojih podruma. Tako je pravno rođena tradicija ispijanja zlatnog soka u hladu kestena.
„Zato je ova godina proglašena godinom vrtnih pivnica," rekla je Gabriele Weishäupl, direktorica minhenske turističke zajednice za agenciju DPA. Prije su pivari pivo čuvali u podzemnim skladištima, a ljeti su ga hladili ledom iz rijeka i jezera, koji su čuvali u posebnim uvjetima. nad podrumom su sadili drveće da bi osigurali hlad, a mušterije su pivo nosili kući u vrčevima. za vrućih ljetnih dana hlad kestena nad podrumom nudio se kao sjajno mjesto za predah, pa su mnogi vrčevi ispražnjeni na licu mjesta.
To su snalažljivi pivari brzo pretvorili u novi posao, ali su tako došli u spor s gostioničarima, kojima su tako otimali goste. Tako su se 13. svibnja 1791. godine minhenski ugostitelji žalili knezu Karlu Theodoru na pivske podrume, koji su se raširili po obali rijeke Isar. Ponekad su krčmari i vlasnici pivskih podruma, kao i njihove mušterije, argumente razmjenjivali i šakama.
Tek je kraljevska uredba iz 1812. godine donijela mir. Pivari su od lipnja do rujna mogli točiti svoje ožujsko pivo za trenutnu potrošnju, ali uz pivo su smjeli poslužiti samo kruh. „Posluživanje jela, kao i drugih pića bilo je izričito zabranjeno," kaže direktor minhenskog gradskog arhiva Michael Stephan. „Bilo je to kompromisno rješenje, koje je umirilo gostioničare."
No, posjetitelji vrtnih restauracija nisu htjeli pivo piti na tašte, pa su donosili svoju hranu i to pravo gostiju da u vrtnoj pivnici jedu donesenu hranu ostalo je u Bavarskoj do danas. „To je postalo tradicija. Stranci se čude, kad vide kako domaći slažu na stol svoje sušeno meso, sir i rotkvice, solenku i pribor, pa čak zapale i donesenu svijeću. To ne postoji nigdje u svijetu," kaže G. Weishäupl.
Donošenje svoga jela u međuvremenu je postalo pravo zajamčeno uredbom o vrtnim restauracijama iz 1999. godine. Bavarska vrtna pivnica (Biergarten) odlikuje se mogućnošću besplatne konzumacije vlastite hrane. Ovo je pravo zajamčeno čak i u pivskim šatorima za vrijeme najveće pivske svečanosti na svijetu - minhenskog Oktoberfesta.
Kako su neki ugostitelji pokušali svoje goste prisiljavati na narudžbe, od 2007. godine gradska uprava ovu slobodu donošenja svoje hrane ugrađuje i u ugovore o organizaciji Oktoberfesta. „Na kraju krajeva, Oktoberfest je najveća vrtna pivnica u Münchenu," objašnjava G. Weishäupl.
Kada se radi o pravu biergartena, bavarci su spremni i na ustanak. Godine 1995. čak je dvadeset tisuća ljudi demonstriralo protiv skraćivanja radnog vremena. Demonstranti su marširali do sjedišta bavarske vlade. Tada se radilo o susjedima biergatena, koji su se žalili na buku, a sud im je dao za pravo, te odredio da se vrtne pivnice moraju zatvarati ranije, a posljednje pivo morale su natočiti do 21.30. To je izazvalo nezapamćeni revolt, a u demonstracijama su sudjelovali ljudi iz cijele Bavarske. Prosvjede je organizirala posebno utemeljena Udruga za zaštitu tradicije vrtnih pivnica, a rezultirali su novom uredbom vlade, prema kojoj se pivo može točiti do 22.30, a u 23 mora vladati mir.
No, na ovu tradiciju vrebaju razne opasnosti. Novopečeni bavarci znaju naime umjesto tradicionalnih rotkvica, sirnog namaza (Obazdn) ili pereca (Brezn) donijeti u Biergarten ćevape ili pizzu. To svakako ne spada u tradicionalna bavarska jela, ali uredba ne propisuje što ljudi smiju donositi, pa se i to tolerira.
No, to zna otići predaleko pa je, kako smo i mi već pisali, mladež znala preko facebooka dogovoriti partyje u Biergertenu, te donijeti ne samo svoju hranu, nego i piće, te baš ništa ne naručivati. A zna ih biti i 200, te sve stolove zauzmu i pretvore u samoposluživanje. Vrtna pivnica je, ističu bavarski borci za očuvanje tradicije Biergatena, u velegradu oaza za obiteljska okupljanja i izlaske. Cijela obitelj može ovdje jeftino pojesti i popiti, a pri tom provesti vrijeme na svježem zraku, pod krošnjom kestena, koji su zaštitni znak bavarskih vrtnih pivnica.
Biergarten je također i simbol bavarskog gostoprimstva i kulinarskog umijeća, a na kraju, premda ne i najmanje važno, i turistička atrakcija."Biergarten je vrlo važan element promidžbe našeg turizma," ponosno ističe G. Weishäupl.
