Uz ime Pilsner Urquell, što je njemački prijevod češke pivovare i brenda Plzeňský Prazdroj, obično vežemo godinu 1842. kada je prvi put skuhan zlatni lager, koji je pretežni stil piva donjeg vrenja na svijetu, poznat kao pilsner ili pils, kako je nazvan prema njemačkoj verziji imena grada Plzeňa – Pilsen. No, u tom gradu na zapadu Češke pivo se kuhalo još u srednjem vijeku, a u vrijeme kada je nastao Prazdroj (Urquell) i neposredno nakon toga bilo ih je još sedam. A neke od njih imale su za cilj profitirati na svjetskoj slavi naziva „pilsner“ i „pivovar“, kao što je bila pivovara Světovar.
„Najviši čovjek u gradskoj vijećnici, uz dugi popis drugih aktivnosti, uspio je uvjeriti i svoje sugrađane u nužnost zajedničkog stvaranja Građanske pivovare,“ piše češki portal medium.seznam.cz: Sretnim stjecajem okolnosti, bavarski pivar Josef Groll, navodno mrzovoljni osobenjak ali stručnjak u svom području, neprikosnoveni otac – osnivač svjetske slave pivskog stila zlatni lager, u svijetu poznatog prema imenu grada u kojem je nastao, Plzeňa, kao pilsner, pilsen ili jednostavno – pils, prihvatio je poziv da dođe u Češku i u novoizgrađenoj pivovari skuha „pivo donjeg vrenja u bavarskom stilu“. U vrijeme osnivanja Građanske pivovare u gradu je postojalo još sedam sličnih pivovara, ali s vremenom je uspjela nadvladati ne samo njih, već i sve ostale u okolici...
Za stanovnike Plzeňa, datum kuhanja prve šarže piva, 5. listopada 1842., smatra se svetim datumom. Oznaka piva s određenim karakteristikama prema rodnom gradu Pilsner ili Pils dominirat će svjetskim tržištima čak i ako se ni jedna kap ne proizvede iznad ušća rijeka Mže i Radbuze. Građanska pivovara, kao proizvod isključivo češkog kapitala, kao novi entitet plzeňskih pivara, prvo se morala nositi prvenstveno s lokalnom konkurencijom. Munjevit uspjeh pivovare potaknuo je i druge poduzetnike koji su odlučili osnovati vlastite tvornice piva u istom gradu i otvoreno pokušati profitirati na popularnosti prve pivovare prije njih. Vjerovali su da će proizvodi označeni kao "pivo iz Plzeňa" pronaći svoje kupce u našim i stranim zemljama, koji više neće istraživati iz koje konkretno pivovare dolazi piće. I tako su nastali novi brendovi Gambrinus, Prior i Světovar, od kojih nijedan nije skrivao značajne komercijalne ambicije. Kao brendovi, na kraju su u kratkom vremenu potpuno izgorjeli.
U slučaju tvrtke kompliciranog naziva První Plzeňský akciový pivovar Gambrinus" (Prva Plzeňska dionička pivovara Gambrinus), koju su, za razliku od Měšťanskog pivovara (Građanske pivovare), podržavali poduzetnici koji govore njemački ili su simpatizirali Njemačku, pronađeno je izuzetno elegantno rješenje spajanjem dviju pivovara nakon Drugog svjetskog rata. Gambrinus se nije mogao osloniti na srednjovjekovnu tradiciju građana s pravom varenja te je umjesto toga trebao predstavljati moderno dioničko društvo koje je osnovalo dvadeset trgovaca na čelu s odvjetnikom Vendelínom Říhom. Pivovara je imala za cilj izvoziti marku Pilsner Nektar i dosegla je najveći obujam proizvodnje početkom dvadesetog stoljeća, otprilike 35 godina nakon prve proizvodnje.
Treća od novoosnovanih pivovara u gradu piva zvala se Plzeňský společenský pivovar Prior (Plzeňska društvena pivovara Prior) i nalazila se pod Bílom Horom, dok je četvrta, Český Plzeňský pivovar Světovar (Češka Plzeňska pivovara Světovar), izgrađena u gradskoj četvrti Slovany. Svaki od ova dva konkurenta otvoreno je kalkulirao na popularnost pojmova Pilsner i pivovara u svijetu, ali njihova strategija nijednom od njih nije uspjela i na kraju nisu predstavljali ozbiljnu prijetnju autentičnom Měšťanskom pivovaru te su obje bankrotirale na prilično okrutan način. Obilje plzeňskih pivovara logično je prisililo Měšťanski pivovar da promijeni svoj zaštitni znak Pilsner Bier, jer se pod njim de facto moglo skrivati bilo koje pivo iz Plzeňa (njemački: Pilsen, pa otuda Pilsner, kao plzeňski). Stoga je krajem devetnaestog stoljeća na tržište lansiran novi zaštitni znak „Pilsner Urquell“, registriran do danas u sto dvadeset zemalja svijeta, što samo po sebi govori o njegovoj kvaliteti i popularnosti.
Potonja pivovara Světovar smatrala se jednom od najmodernijih pivovara u Austro-Ugarskoj u svoje vrijeme, a izgrađena je između 1910. i 1913. godine od strane građevinske tvrtke Müller i Kapsa. Tvrtka se specijalizirala za tada napredne armiranobetonske konstrukcije, što je jasno vidljivo i nakon više od stotinu godina u izgledu sadašnjih prostorija. Pivo, koje se prodavalo i pod njemačkim nazivom Weltbräu, svoje je najsjajnije trenutke slave doživljavalo samo dvadeset godina, jer je zbog teške ekonomske krize proizvodnja u pivovari Světovar prekinuta. A 1933. godine spojili su se s konkurentskom pivovarom Gambrinus. Na kraju je sve progutala najuspješnija od svih – pivovara Měšťanský pivovar (Građanska pivovara, danas Plzeňský Prazdroj).
Nakon Drugog svjetskog rata, kompleks Světovar koristila je vojska, a tek krajem prošlog stoljeća, nakon njezina odlaska, počela je tražiti novu i smislenu namjenu. Pronađena je u obliku tehnološkog parka pod nazivom Tech Tower, koji podržava razvoj start-up poduzetnika i tvrtki usmjerenih na tehnološka istraživanja. Elementi nekadašnje visokokvalitetne industrijske arhitekture tako su dobili novi izgled u kombinaciji s modernom, osjetljivom rekonstrukcijom. Ovdje se odavno proizvodi pivo, a vojska se ovdje ni na koji način ne gužva. A oni koji se sjećaju stanja zapuštenih zgrada nakon odlaska vojnih jedinica, ili su ovdje čak služili obveznu osnovnu službu, samo se iskreno raduju koliko moderno kompleks sada izgleda i kakvu respektabilnu misiju ispunjava...
Izvori:
BĚLOHLÁVEK. Gradski arhiv Pilsen. Vodič kroz fondove i zbirke. Zapadnočeška naklada, 1987.
KOLEKTIV. Vodič kroz gradsku arhitekturu od početka 19. stoljeća do danas. Pilsen: Pilsen (NAVA), 2013.
Archiweb. TechTower Pilsen – Povijest kompleksa, dostupno na internetu
Katalog spomenika – Pivovara Světovar, dostupno na internetu
