Domaćim je pivoljupcima uglavnom dobro poznato da u Bjelovaru postoji craft pivovara Zeppelin i uz nju istoimena pivnica, ali i među samim Bjelovarčanima teško bi bilo naći one koji znaju da je to treća bjelovarska pivovara u povijesti grada. Prva je utemeljena još davne 1772. godine, a druga je otvorena 1996. i doslovce plesala jedno ljeto.
O onoj prvoj pivovari s kraja 18. stoljeća nije sačuvano puno zapisa, tek štura napomena u jednom eseju povjesničarke Mire Kolar-Dimitrijević, koja je u tekstu Pretvaranje Bjelovara iz vojničkoga u privredno središte, napisala: Popis ostalih hrvatskih gradova u kojima su u 18. stoljeću radile pivovare nije velik. Pivovare su, vjerojatno također zbog prisutnosti brojnih njemačkih časnika i činovnika, otvarane u gradovima na području Vojne granice. Tako je 1740-ih zabilježeno postojanje pivovare u Novoj Gradiški, a 1772. proradila je i pivovara u Bjelovaru. I u Varaždinu je tijekom 18. stoljeća proradila prva pivovara. Pivovaru je osnovao gradski magistrat 1754, a prvi pivar bio je Nijemac Pavao Grueber čiji je zadatak bio da svake godine osigura dovoljne količine kvalitetnog piva za potrebe grada.
I još: Židovski trgovački kapital pretvara se obično i u industrijski, pa tako A. Katz osniva 1880. godine u Križevcima pivovaru, a ima i paromlin. Ova je pivovara pokrivala potrebe šireg područja i radila je do drugog svjetskog rata.
Jedino što pouzdano znamo o bjelovarskoj pivovari je to da na prijelomu 20. stoljeća nije postojala, a to opet iz zapisa povjesničarke Kolar-Dimitrijević: Bjelovar ima 1901. pet svratišta pa su trgovački putnici i oni koji su imali službenog posla u Bjelovaru imali dobar smještaj i odličnu kuhinju te dobru kapljicu, a vjerojatno i zabavu. Križevačka pivovara Katz i sinovi skrbi za pivo, a Bjelovar ima i tri sodare jer se soda-voda mnogo koristila za špricer.
A onda sredinom devedesetih godina Bjelovar se ukrcava u dugačku kompoziciju gostioničarskih pivovara, koje su nicale posvuda po Hrvatskoj. To su bili mali pogoni koji su mogli kuhati tisuću do tri tisuće hektolitara piva godišnje, uglavnom namijenjenog potrošnji u vlastitoj pivnici. Profesor Vladimir Marić u svojoj knjizi Pivo tekuća hrana kaže: „Razvoj poduzetništva u samostalnoj Republici Hrvatskoj započinje i u području pivarstva. Tako je 1994. godine otvoreno nekoliko malih, gostioničarskih pivovara (Zagreb, Lipovljani, Zadar) s kapacitetom od 1.000 do 3.000 hektolitara piva na godinu. Osim toga, u Zagrebu su otvorene dvije male gradske pivovare (IPIM i ENICON), koje proizvode po 16.000 hektolitara piva na godinu.“
Ta je knjiga objavljena 1995. godine, kada je otvoreno više drugih gostioničarskih pivovara, a 1996. pridružila im se i bjelovarska minipivovara Graničar, koju je ugostiteljska tvrtka Central d.d. otvorila u ulici Matice hrvatske, u istom, prostoru u kojem danas radi pivovara Zeppelin.
GRANIČAR MEĐU PRVIH DESET MINIPIVOVARA U HRVATSKOJ
„Nakon građevinskih radova, koje je u roku obavilo bjelovarsko Drvograđenje, u prostoru restorana Moslavina počelo je unutarnje uređenje buduće pivnice. Zagrebačka tvrtka Zeman isporučitelj je opreme za mini pivovaru za dnevnu proizvodnju od 1.500 litara piva, prvog takvog postrojenja na području Bjelovarsko-bilogorske županije,“ čitamo u tekstu Miroslava Martinića u Večernjem listu u travnju 1996.
A 9. svibnja te godine u istim novinama objavljena je kratka vijest koja kaže: „Simboličnim presijecanjem vrpce, jučer je dr. Ivan Majdak, potpredsjednik Vlade RH svečano otvorio minipivovaru Graničar, hotelsko-ugostiteljskog i turističkog dioničkog društva Central Bjelovar. Godišnji je kapacitet prve takve pivovare u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji 4.500 hektolitara piva, što je svrstava među prvih deset minipivovara u Hrvatskoj.“
I lokalni mediji popratili su otvaranje pivovare, pa u Novom Bjelovarcu od 9. svibnja 1996. čitamo: „Jučer je u ulici Matice hrvatske 6 u nazočnosti predstavnika društveno političkog života BBŽ i grada Bjelovara, poslovnih partnera, gostiju i uzvanika na svečan način puštena u rad pivnica i pivovara Graničar. Investiciju tešku oko milijun njemačkih maraka uspješno su kraju priveli projektant Arting, izvođač radova Drvograđenje (uz brojne dodatne teškoće prije roka), dok je postrojenje i opremu minipivovare postavilo zagrebačko poduzeće Zeman.
Dnevna će proizvodnja biti 1.500 litara svijetlog i tamnog piva po češkoj licenci, a to znači bez imalo kemije. U početku je to radio češki stručnjak, a nastavit će domaći ljudi koji su se pokazali izuzetno sposobnim. Pivo se toči na čaše, odnosno krigle, a cijene su 0,30 litre 3,60 za svijetlo, odnosno 4,20 kuna za tamno pivo. Pola litre je šest, odnosno sedam kuna, a litra 12 za svijetlo i 14 za tamno pivo. Uskoro treba očekivati i obiteljske boce od dvije litre sa specijalnim zatvaračem.
U lijepom ambijentu / 130 sjedećih mjesta / gostima su na raspolaganju pivarski gulaš, pivarska kobasica, razna peciva i drugi specijaliteti. Sve u svemu, lijepo, odmjereno, primjereno gradu u kojem živimo. Ostaje još samo da se naviknemo na pivo posebne arome i kvalitete, stoga doviđenja u Graničaru, poručuje ljubazno osoblje pivnice i majstori u proizvodnji piva.“
Pivovara je krenula žustro, agilnom reklamom i širokim asortimanom papirnate galanterije, te ponudom toplih obroka – gableca, organiziranjem, raznih priredaba, uključujući i doček Nove godine, a 22. listopada krenuli su i prvi (a ujedno i posljednji) Dani piva: „Besplatnim kušanjem svijetlog i tamnog piva Graničar u organizaciji Graničara d.d. Bjelovar i istoimene prve županijske minipivovare danas u 10 sati počinju prvi bjelovarski Dani piva. Prema riječima upravitelja pivnice i minipivovare Graničar Mladena Vujčića, tijekom cijelog tjedna tom će prilikom po cijeni od deset kuna biti nuđen pivski gulaš, krvavice sa zeljem i kuhani buncek. Dani piva završavaju u petak, kada će biti upriličena Pivarska večer sa zabavnim i natjecateljskim programom.“
Projektom pivovare Graničar i manifestacije Dani piva bio je zadovoljan i bjelovarski gradonačelnik, zabilježili su mediji: „Ambijent je ugodan, hrana ukusna i raznovrsna. Glede cijena, smatram da bi se za primjerom Graničara trebali povesti i drugi ugostiteljski objekti, kaže prof. Josip Kurtak, bjelovarski gradonačelnik. U posljednje vrijeme, zbog prihvatljive cijene, navraćaju i građani s prikladnim posuđem i jelo odnose kući.“
Uza sve to, pivovara i pivnica Graničar nije bila dugog daha, pa je već sljedeće godine zatvorena. Očito je autor članka koji se pitao hoćemo li se naviknuti na pivo posebne arome i na tu kvalitetu opravdano sumnjao. Nismo se naviknuli. Dok je pivovara radila nisam propustio nijedan dolazak u županijsku prijestolnicu a da ne kušam njihovo pivo posebne arome i kvalitete, ali ta mogućnost nije dugo trajala.
Oprema za kuhanje spremljena je za bolje dane i čamila u podrumu puna dva desetljeća, dok je sala u prizemlju korištena u različite svrhe. A onda je došla ekipa okupljena oko projekta craft pivovare Zeppelin i dovela majstora pivara Daniela Babića koji je pivovari i pivnici udahnuo novi život.