Adventski kalendar, ona predivna kutija s dvadeset i četiri prozorčića, koji se, jedan po jedan otvaraju dan za danom od 1. prosinca do Badnjaka, što tako silno veseli djecu, jer se iza svakog prozorčića krije druga vrsta slatkiša, nedavno je došao i do nas. A dotle su Nijemci, koji su ga i izmislili otišli korak dalje, pa rade - pivski adventski kalendar.
Od Nijemaca i Austrijanaca, gdje je kultura adventskog kalendara, što datira još od sredine devetnaestog stoljeća, uspješno i obilato prenesena u čarobni svijet pjenušave tekućine, počeli su, dakako, učiti i drugi i kreirati svoje pivske kalendare, a uključuju se i pojedine pivovare, koje nude pakete s 24 boce jedne vrste svoga piva, što nipošto ne možemo nazvati adventskim kalendarom, nego tek imitacijom, ili, recimo, varijacijom na temu. Naime, kako smo već pisali u članku Falični advent smisao je adventskog kalendara da se iza svakog prozorčića krije drukčiji poklon, i da ne znaš što ćeš dobiti, sve dok ne otvoriš prozorčić.
Najdalje je o kreiranju sjajnih poklona otišla njemačko-austrijska tvrtka Original Kalea, koju je osnovala i vodi skupina pivskih entuzijasta, specijalizirana za poklon pakete složene od dobrih piva. Naročito su se pročuli baš adventskim kalendarom, koji nude u više različitih varijanti - s njemačkim pivskim specijalitetima, s austrijskim specijalnim pivima, ili s izborom craft piva. Ovogodi3nja craft edicija već je, nažalost, rasprodana, no na raspolaganju su neke druge specijalne edicije, kao Bad Santa ili personalizirani paket, s vašim logom. Pivski kalendar može se, po cijeni od 50 do 70 eura, naručiti i online, ali samo na području Austrije i Njemačke.
I još malo priče o adventskom kalendaru kao takvom, i povijesti tog lijepog predbožićnoe zabave. Prema wikipediji:
Adventski kalendar sastoji se od kartona na kojem su otvori - kućice. Iza svake kućice je slika ili simbol, koji ukazuje na dolazak Božića i ima broj od 1 do 24.
Prvi poznati adventski kalendar ručno je izrađen 1851. godine. Prvi poznati tiskani adventski kalendar proizveden je u Hamburgu 1902. ili 1903. godine. Župnik Gerhard Lang zaslužan je za prvi moderni adventski kalendar. Bio je slagar u poduzeću "Reichhold & Lang"; njegov adventski kalendar imao je 24 slike u boji, koje su se mogle zalijepiti na kartici. Nekoliko godina kasnije, on je pokrenuo kalendar s 24 mala prozora.
Počevši od 1. prosinca, otvaraju se kućice, jedna na dan, počevši od one s brojem 1. Konačno, 24. prosinca, otvara se posljednja kućica, koja ima prigodnu sliku rođenja Isusova. Adventski kalendar najčešće je namijenjen djeci, koja se tako upoznaju s došašćem i iščekivanjem Božića. Kao i adventski vijenac, nastao je u Njemačkoj.
Korijeni adventskog kalendara dolaze od njemačkih luterana početkom 19. stoljeća. Kredom su crtali linije na vratima svaki dan, počevši od 1. prosinca. Neke obitelji imale su složenije načine, poput paljenja jedne svijećice dnevno od 1. prosinca do Božića ili su imali novu vjersku sliku na zidu svaki dan.
Poslije Drugog svjetskog rata, nastavilo se širenje popularnosti adventskoga kalendara. Danas adventski kalendari dolaze u raznim oblicima: češeri, vijenci, čarape ili torbe, niz kutija, u obliku jele, kuće, itd
Neki kalendari su strogo religiozni, dok su drugi svjetovni u sadržaju. Unatoč imenu, većina komercijalno dostupnih adventskih kalendara počinje 1. prosinca, bez obzira kada došašće stvarno počinje te godine, što može biti već 27. studenog, a nekada tek 3. prosinca. Neki adventski kalendari imaju mali dar skriven u svakom prozoru, kao što je igračka ili čokolada.
