Pivnica.net
Banner

Zapisi pivopije opce prakse

Pjenušave babe i žabe

Mato Pejić   |   16.09.2022.     267

Pjenušave babe i žabe

Jednom je jedan njemački časopis napisao da je industrija piva krenula za iskustvom  naftaša, to jest da su piva postala sva ista, baš kao i benzin, za koji na pumpi nikad ne pitate iz koje rafinerije dolazi i dodao da je to zato što je to običnom konzumentu, pivopiji vulgaris, svejedno, jer on ionako na slijepom testu vjerojatno ne bi mogao razlikovati gorki pils od kiselkastog weizena.  

Bilo je to sredinom osamdesetih, kada je i u europske geografske širine počela stizati pjenušava raznovrsnost, koju je u Sjedinjenim Državama još dvadeset godina ranije pokrenuo Fritz Maytag počevši u pivovari Anchor kuhati pivo na zanatski način.

Naravno da je to pojednostavljena slika stanja i da mogućnosti raznolikih kreacija koje daju sirovine i tehnologija proizvodnje piva nikad nisu potpuno odbačene – tada je već počela davati plodove desetljeće stara kampanja za pravi ale na britanskom otoku, vraćajući popularnost nizu zapuštenih tamošnjih tradicionalnih pivskih vrsta, Belgija se tvrdoglavo držala svojih lambeeka, geuzea, kriekova i samostanskih pjenušavih čarolija, Njemačka je imala kölsch, alt, keller, rauch, bock i weiss, uostalom samo je Bavarska imala devet stotina zanatskih pivovara koje kuhaju pivo samo za vlastitu pivnicu ili mali hotelski restoran, a Česi su imali pučku mudroliju koja kaže što manja pivovara to bolje pivo čime su pokazivali da cijene pivo proizvedeno u malom pogonu i u maloj količini.

Ali ipak, ocjena je vrijedila od riječi do riječi, jer je ogromna većina onoga što je stizalo na tržište bio lager iz velikih industrijskih pogona, a ta ste piva mogli razlikovati jedino po imenu i etiketi, a teško ili nikako po sadržaju. A kada su počele nicati male craft pivovare, koje su posvuda osnivali pivski entuzijasti, pivopije su za tili čas prihvatile nove okuse, arome, mirise i boje. Zanimljivo je da broj novih malih pivovara i dalje raste, unatoč trendu blagog pada ukupne proizvodnje i potrošnje piva. Češka sada ima gotovo 600 pivovara, Njemačka preko 1500, Britanija 1870,  Švicarska 1200, a Francuska 2300. Hrvatska prema posljednjem podatku europske pivarske asocijacije Brewers of Europe ima 98 pivovara. 

Svaka od novih malih pivovara kuha na desetke, pa i na stotine pivskih marki, a ta hiperprodukcija donosi i nove trendove. Jedan od njih je i taj da se često varijacije na neku pjenušavu temu proglašavaju novim pivskim stilom, pa se tako s ciljem da se na tržištu pojavljuje što manje piva tipa Imperial Double Extra Sweet Milk Brutal Super Ale objavljuju vodiči kroz pivske stilove, no pivski inovatori su se tako razmahali da i najrestriktivniji i najstroži selektori jedva uspijevaju broj pivskih stilova držati ispod sto.

Sve to pivopije poprilično zbunjuje, a zbunjeni su i mediji, pa i mnogi drugi, uključujući i statističare, što često posljeduje miješanjem pivskih baba i žaba. Evo, njemački portal Vergleich.org, specijaliziran za razne ankete, objavio je ovih dana top listu omiljenih vrsta piva u 2022. godini. Ta online anketa pokazala je da Nijemci najviše vole kölsch, zatim „craft bier“, pa weizenbier, to jest pšenično, onda india pale ale, berliner weisse, pils, ale, bezalkoholno pivo i porter, dok je na začelju poretka helles, upravo karakterističan za Njemačku. I posljednjem laiku jasno je da ovdje nešto opako ne štima. Na stranu to što je „craft bier“ nazvan vrstom piva, a to je naprosto oznaka za zanatsko pivo,  napravljeno u malom pogonu na obrtnički način, za razliku od industrijskog piva, ali najomiljenije vrste piva mogu biti samo one koje se najviše piju, pa onda iole realna tablica nipošto ne može izgledati ovako.

Naime, piva donjeg vrenja pils, helles i lager zauzimaju 62 posto udjela na njemačkom tržištu piva. daljnjih 19 posto drže kategorije exportbier, sonstige i spezialitäten a u svakoj od njih piva mogu biti proizvedena i donjim vrenjem (poput prethodnih triju) i gornjim vrenjem. Isto je i s pivskim mješavinama i bezalkoholnim pivom, od kojih svaka kategorija drži preko sedam posto tržišta. Dakle – summa sumarum preko 80 posto piva na tržištu su lageri, a prema ovoj bapsko-žabljoj anketi na prvih pet mjesta rang liste najomiljenijih piva su četiri piva gornjeg vrenja, dakle piva tipa ale, a i drugoplasirani craft u puno je većoj mjeri ale nego lager.

Ništa zato, rekao bi autor onog članka iz uvoda – ta prosječna njemačka pivska mušterija ionako nema pojma o pivskim stilovima. Potpuno je jednako i kod nas, ako ne i gore. Živi smo svjedoci da je najčešća podjela piva na ono iz gajbe i iz frižidera.

To je nama dala ta naša žablja perspektiva.

Foto Davor Pongračić

Komentari


Podijelite ovaj članak




ArhivIzreke o pivu

Nacrtaj mi krigl








Najnovije iz kategorije Zapisi pivopije opce prakse