Povijest piva se proteže i do 7 000 godina unazad pa nije čudno što su se za to vrijeme stigle ispričati mnoge priče, temeljene na iskustvima pivoljubaca, ignoranata i oponenata.
S koljena na koljeno, s boce na bocu i guca na guc raspredala se nauka o omiljenom napitku, kao uostalom i o većini fenomena kroz vrijeme.
I fake news današnjica se nemalo gradi na mitovima. Kod nekih i budućnost.
Pa da vidimo što se to trača o pivu.
"Tamno pivo je teže" - Ni slučajno! Boja piva ovisi isključivo o vrsti zrna koje se koristi u proizvodnji.
"Pivo vas deblja" – Možda. Ali samo u kombinaciji s previše kauča i drugih oblika neaktivnosti. Samo pivo, ako se pije umjereno i kao dio uravnotežene i raznolike prehrane nije rizik od pretilosti.
"Što je pivo tamnije, to više alkohola sadrži" – Netočno! Na primjer, Guinness, koji je više-manje tamne boje, ima sadržaj alkohola od "blagih" 4,2%.
"Zelene boce sadrže najbolje pivo" - Zelena boja može biti privlačna sama po sebi. Činjenica je, međutim, da su smeđe boce prikladnije za pivo u smislu njegove kvalitete, jer smeđe staklo bolje štiti od svjetlosti, koja može oštetiti pivo.
"Žene ne vole pivo" - Stereotip da samo muškarci cijene "tekuće zlato" daleko je od istinitog. Uostalom, pitajte ih!
"Pivo ne odgovara finijoj hrani" - Razlog za ovu zabludu zapravo se može pratiti do Francuske. Zapadni svijet je kroz povijest preuzeo velik dio francuskih prehrambenih navika i povezanih standarda posluživanja, gdje je vino tradicija.
"Limenke piva utječu na okus" - Suprotno onome što mnogi vjeruju ovaj mit o pivu baš kao i svaki drugi je lažan. Unutrašnjost posude lakirana je nekom vrstom plastike, što znači da pivo nikada ne dolazi u dodir s metalom.
"Pivo se uništava ako se zagrije, a zatim ponovno ohladi" - To je istina ako to učinite mnogo puta. Ali zašto to činiti? Pivo može postati siromašnije od kontakta sa zrakom i svjetlom. Temperatura neće pokvariti pivo sve dok se ne radi o ekstremnim veličinama.
"Pivo je dobro kao dodatak prehrani za nokte i kosu jer sadrži vitamin B" - Istina je da pivo sadrži vitamin B. Ali postoje mnogi čimbenici koji pivo ne čine dobrim izvorom vitamina B. Alkohol, prvo, ”proganja” tekućine, a budući da su vitamini B topljivi u vodi, oni će pratiti tekućinu.
"Pivo je manje opasno od žestica iz perspektive ovisnosti" – Ne! Ukupna količina alkohola koju pijete tijekom određenog razdoblja je ta koja vas može odvesti u močvaru ovisnosti.
"Pivo izbacuje antibiotike" - Raširena je zabluda da pivo, ili alkoholna pića općenito, neutraliziraju djelovanje antibiotika. Ali, naravno, mogu postojati iznimke, ovisno o specifičnoj pripremi i pojedincu – korisniku. Najbolje se konsultirati s liječnikom.
"Proces fermentacije u tijelu, nakon ispijanja piva, jedan je od razloga mamurluka" - Može se činiti logičnim da pivo ima kontinuirani učinak kao rezultat fermentacije. Ali trenutno nema znanstvenih dokaza da bi to bio čimbenik koji pridonosi simptomima mamurluka.
"Dijabetičari ne smiju piti pivo" - Kao u slučaju piva i antibiotika zajedno, preporučuje se konsultiranje medicinskih stručnjaka za konačno mišljenje, jer se tiče zdravlja svakog pojedinca. Isto načelo vrijedi i za dijabetičara pri gotovo svim unosima hrane. Pivo je praktički bez šećera ( 0,1-0,4%), ali ima sadržaj ugljikohidrata od 4% koji se razgradnjom u tijelu pretvara u šećer. No, u usporedbi s drugim namirnicama, pivo je još uvijek relativno bezopasno za dijabetičare.
Ima još mitova o pivu. Ako znate za koji možete ga slobodno prijaviti „Pivnici“.
U tekstu su djelomično korišteni podaci s bloga „Upplevelse.com“, uglavnom su za razbibrigu i ne predstavljaju „uputsvo za upotrebu“.
Najbolje se, stoga, i u predstojećim blagdanskim danima držati prokušanih parola. Pij malo – pij dobro! I sličnih.
E, sad što je malo stvar je dogovora sa samim sobom.
I nikada neće biti referendumsko pitanje.