Praviti vlastito pivo za potrebe svoga puba i piti domaće pivo, tik uz mjesto gdje ono nastaje, bez rizika da transport i stajanje umanji njegova izvorna svojstva. To je ideal kojemu teže mnogi ugostitelji i ljubitelji piva, a Jurica Maganić, vlasnik osječkoga puba Von Beckers, na sreću brojnih Osječana i putnika namjernika, koji dolaze u grad na Dravi, ostvario ga je u praksi, doduše uz pomoć vrsnoga brewera Bojana Papa, koji je prije angažmana u Von Beckersu zanat ispekao u homebrewingu i Zmajskoj pivovari!
Johan Stephan von Beckers bio je graditelj osječke Tvrđe. Nedugo po oslobađanju od Turaka inženjer Mathias von Kaiserfeld 1691. godine izgradio je plan gradnje tvrđavskih zidina i vojnih zdanja. Izgradio je samo tvrđavski rog i započeo izgradnju dvaju bastiona, a general Von Beckers 1710. godine preuzima zapovjedništvo nad tvrđavom i devet godina kasnije završava izgradnju grandiozne tvrđave koja se sastojala od pet bastiona, tvrđavskoga roga, revelina, glasija i manjih utvrđenja.
Nakon kratke degustacije u samome pubu koji je smješten u ulici Franje Kuhača u Tvrđi pješke smo odšetali do samoga postrojenja koje je locirano na vijencu Ivana Meštrovića, lokalcima poznatijem kao V.B.K. Solidno je to postrojenje kapaciteta 15 000 litara mjesečno. Uz čašu odličnog lagera nastavili smo opušteni razgovor.
2010. godine sam se u Vukovaru počeo baviti kućnim pivarstvom. To je bio početak homebrewinga u nas i nikoga nije bilo u mojoj neposrednoj okolini tko bi imao slične afinitete. Razmjenjivao sam iskustva sa kućnim pivarima na forumu pivarstvo.info čiji je začetnik Andrej Čapka, sadašnji vlasnik Zmajske pivovare.
Preko foruma počeo se i uživo družiti sa drugim homebrewerima koji su bili prvenstveno iz Zagreba, jer ipak je to najveći urbani centar u nas i scena je tamo već bila razvijena. Konstantno je putovao u Zagreb i razmjenjivao iskustva. Spletom okolnosti, nakon što je odlučio otvoriti pivovaru Andrej ga je pitao da mu se pridruži i Bojan je to naravno prihvatio!
U Zagrebu je živio ravno dvije godine, baš u vrijeme najvećeg proboja craft piva na šire tržište. Zmajska pivovara, Nova runda i Varionica bile su prve tri pivovare koje su se uspjele probiti na tržište, s time da je Zmajska pivovara jedina imala vlastiti pogon. A onda je scena počela bujati. Posao u Zmajskoj mu je pomogao da uvidi razliku, a razlika je ogromna između kućnoga pivarstva i pivarenja u industriji.
„U kućnom pivarstvu brewer kontrolira pivo od proizvodnje do konzumacije, u komercijalnom pivarstvu kada napraviš pivo i uputiš ga na tržište ti gubiš kontrolu nad njim i nikad ne znaš u kakvom stanju će doći do krajnjih potrošača. I vremenski period od proizvodnje do konzumacije i način transporta i uvjeti skladištenja, sve to utječe na način da pivo može izgubiti svoja originalna svojstva. Prisustvo kisika i visoke temperature najgori su neprijatelj gotovoga craft piva. S kisikom obično znaju zeznuti same pivovare, a sa temperaturama ugostitelji. Kada pivo primjerice šaljem u Dalmaciju to pivo bi se trebalo transportirati u hladnjači, a ne na klasičan način. Ugostitelji su navikli na industrijsko pivo i teško im je prihvatiti da je craft pivo puno bolje, ali i puno zahtjevnije glede manipulacije s njim."
Zaključak je, a time se vraćamo i na konstantaciju s početka teksta da je najbolje konzumirati pivo na mjestu gdje ono i nastaje. Najbolja ilustracija za to je Češka, gdje svaka pivnica koja imalo drži do sebe ima svoje pivo kuće u ponudi.
Inače Von Beckers je i prva postaja Osječke pivske ture koja spaja turistički obilazak grada sa posjetom craft pivnicama. A među prvim pivskim turistima na osječkoj pivskoj turi je bio i češki pivar Jaroslaw Falta koji stoji iza Liberbeer piva. To pivo je bilo drugoplasirano na prošlogodišnjem festivalu zanatskoga piva u Novome Sadu, a Bojan je uz Ribafisha i Marka Ožegovića bio član stručnoga žirija za ocjenjivanje najboljega piva festivala.
Na pitanje kako je došao u Von Beckers Bojan odgovara da je Jurica prateći aktualne trendove došao na ideju da bi bilo dobro kada bi točio svoje pivo u svojem lokalu. Spontano, spletom okolnosti upoznao se s Juricom netom što mu je došla oprema za kuhanje piva i tu je započela uspješna suradnja.
„Sreća je odigrala ulogu da se upoznamo baš u tome trenutku, ni prije ni kasnije. U početku smo radili s malim kapacitetima, s jednim fermentorom od 500 litara i jednim od tisuću. A sada nam je kapacitet 15 000 litara mjesečno."
Trenutačno proizvode četiri pivska stila. Pale ale je njihov prvijenac i flagship, uslijedio je irski dry stout koji bi trebao biti pandan Guinnesu. Toči se na dušik tako da ima kremastu pjenu. Potom su napravili pilsner, zlatno žute boje i vrlo pitko. Cilj je bio prikazati ljudima koji nisu navikli na craft piva da jedan tipično industrijski stil piva može biti puno bolji kada se radi u maloj pivovari i kada dovoljno dugo odleži. Zadnji pivski stil koji smo izbavili je ESB ilit extra special bitter, to je stil piva jako popularan u Engleskoj. Ovo je pivo namijenjeno onima koji baš ne preferiraju voćne i citrusne note. I isto tako predstavlja svojevrsnu prvu stepenicu ka ulasku u craft svijet. Slijedeći korak poslije ESBa je pale ale.
„I dalje sam strastveni homebrewer i konstantno kod kuće isprobavam nove hmeljeve, nove tehnike, a najbolje od najbolje kanim primijeniti i u samoj pivovari i stalno izbacivati neke novitete"