Pivovare grada Plznja

Velika češka pivska knjiga   |   Zdeněk Susa   |   13.05.2009.     3082

Pivovare grada Plznja

Grad Plzenj utemeljen je 1295. Rodine. Biserom među pravima koja je gradovima dodijelio kralj, bilo je i pravo kuhanja piva, a možemo pretpostavljati da su Plzenjani, odmah po naseljavanju toga mjesta, počeli kuhati pivo. Najstariji spomen o plzenjskog pivovari i sladari datira iz godine 1307., odnosno samo 12 godina od osnivanja grada – no pivo se tu zasigurno kuhalo od samog početka.

Pravo kuhanja pivo u srednjem vijeku nije pripadalo građanskoj obitelji, nego njihovoj kući; novi vlasnik zajedno s kućom kupovao je i pravo kuhanja piva. Takvih kuća, koje su imale pravo kuhati pivo, bilo je dvjesto šezdeset; negdje se kuhalo svakodnevno, negdje povremeno, negdje bolje, negdje slabije. Postojali su deseci plzenjskih piva – u toj i toj kući pivo je bilo izvrsno, tamo iza ugla jedva da se dalo piti… Takvo stanje trajalo je sve do 19. stoljeća.

Godine 1838. dogodilo se u Plznju nešto što je promijenilo povijest – ako ne svijeta, a ono barem češkog piva! Jedno od plzenjskih piva bilo je tako loše, da je gradsko vijeće odlučilo da se sve što je skuhano izlije pred vijećnicom. Radilo se o 36 hektolitara. Danas takav događaj ne bi imao većih posljedica – osim smrada na gradskom trgu; kažnjeni proizvođač imao bi štetu, koju mu svi drugi i žele, konkurencija bi likovala. No, u ono vrijeme bilo je drugačije: plzenjski pivari to su shvaćali kao sramotu za cijeli fah, te su se 1839. godine dogovorili da će u svrhu poboljšanja kvalitete plzenjskog piva udružiti i izgraditi zajedničku Građansku pivovaru u kojoj će kuhati zajedničko pivo, i to – dobro pivo!
Gradnja pivovare počela je u jesen te 1939. godine, a slijedeće jeseni bila je gotova. Ipak, trebale su još dvije godine, dok nije došlo do epohalnog otkrića. Majstor pivar Josef Groll počeo je kuhati pivo donjeg vrenja. Prva skuhana količina svjetlo dana ugledala je 5. listopada 1842. godine, i to je rođendan svijetlog lagera plzenjskog tipa. No, njegov karakterističan naziv „Pilsner Bier“ – zapisan 1859. godine kao zaštitni znak – Plzenj nije uspio zadržati za sebe – postao je oznaka za vrstu piva. Danas se na mnogim mjestima diljem svijeta kuha Pilsner ili Pils, a mnogi od proizvođača i pivopija možda uopće ne znaju gdje je ustvari Plzenj.

Plzenjsko pivo bilo je sjajno, a njegova obljubljenost brzo je rasla; već u drugoj polovici 19. stoljeća izvozilo se i u Ameriku. Godine 1898. uvela je pivovara novi zaštitni znak – Prazdroj, odnosno Urquell, svjetski poznat i dan danas.
Pivovara je stalno bila u vrhu tehnološkog razvoj: posjedovala je prvi parni stroj u Plznju, 1865. godine imala je plinsku rasvjetu, a od 1881. električnu – lampe je instalirao osobno František Křižik. Godine 1894. imala je pivovara telefon. Na Svjetskoj izložbi u Parizu 1899. godine Plzenjani su prikazali svoj vagon s rashladnim sustavom za prijevoz piva…
Uspjeh Građanske pivovare s Prazdrojem inspirirao je Plzenjane na gradnju novih pivovara. Godine 1869. osnovana je dioničarska pivovara, kasniji Gambrinus, godine 1893. Plzenjska društvena pivovara (Prior), a 1910. nova dioničarska pivovara Světovar.
Uoči Prvog svjetskog rata imale su plzenjske pivovare proizvodnju veću od milijun hektolitara piva godišnje, a poslovna predstavništva imale su u trideset i četiri zemlje svijeta. Ali, četiri velike pivovare nisu se održale – 1928. godine spojene su Prior i Građanska pivovara, godine 1932. stopila se pivovara Světovar s Gambrinusom. Tako su od četiriju pivovara nastala dva poduzeća – Građanska pivovara i Plzenjske dioničarske pivovare (većina njenih dionica, pak, bila je u vlasništvu Građanske pivovare.
Tijekom Drugog svjetskog rata posebno je stradao Gamrinus, u zračnom napadu je gotovo uništen. Nakon rata, dva su poduzeća nacionalizirana i spojena. Danas – nakon privatizacije – dioničko društvo Plzenjski Prazdroj, koje je 1999. godine postalo dijelom međunarodnom pivarskog giganta SAB Miller1, drugim najvećim svjetskim proizvođačem piva. Prazdroj se dalje fuzionirao s pivovarama Radegast i Velike Popovice; preuzeo je također slovačku pivovaru Šariš. Sama pivovara u Plznju proizvodi oko pet milijuna hektolitara i vodeća je pivovara u Češkoj republici. Zajedno s Radegastom i Velikim Popovicama proizvodi oko 8,5 milijuna hektolitara, što je lavovski dio ukupne nacionalne produkcije, koja se kreće oko devetnaest milijuna hektolitara.2
Ovaj izvanredni poslovni uspjeh ima međutim i drugu stranu. Sjećam se vremena, kada se Plzenjski Prazdroj mogao dobiti samo u biranim restoranima i kada se govorilo da je tako kvalitetan da ga ugostitelji valjda ni ne mogu pokvariti lošim ophođenjem prema njemu. Danas je Prazdroj skoro svagdje i već se puno puta dogodilo da mi nije prijao; ugostitelji ga mogu pokvariti i mnogokad ga i pokvare. A pivovara, koja svoje pivo vozi u tako puno gostionica, ne može nadzirati ponašanje gostioničara, kao što je to radila prije. S Gambrinusom je to, koliko znam, još gore. Nekada je Plzenjska desetka (to je današnji Gambrinus) bila tražena i omiljena, putovalo se zbog nje u plzenjski kraj. Danas je Gambrinus jednostavno svuda. To je najrasprostranjenije češko pivo, pivo za masovnu upotrebu, pa shodno tome i najobičnije. Blagdansko plzenjsko pivo pretvorilo se u obično pivo – i protiv toga ništa ne može učiniti. I kad bi se u pivovari pobrinuli za kvalitetu, ništa se ne bi promijenilo. Nikada, naime, ne mogu kontrolirati sve pipe iz kojih se toči njihovo pivo. A i kada bi briga o pivu u svim pivnicama bila naprosto uzorna, svejedno bi Gambrinus ostao obično pivo, naprosto zato što ga ima tako puno.
Samo što sam ispisao ovu jadikovku nad srozavanjem plzenjskog piva, ustanovio sam da su to shvatili i u Plznju i odlučili nešto učiniti. U travnju 2007. godine predstavila je pivovara dvije nove vrste specijalnih lagera – trinaest postotni polutamni Master i osamnaest postotni tamni Master. Tako se sada ponovo u Plznju kuha pivo za sladokusce, dostupno samo u probranim lokalima. Daj Bože sreće!
Dvije plzenjske pivovare doduše su davno organizacijski spojene, ali stalno imaju odvojeno poslovanje. Tu se kuha:
Pilsner Urqull – u Prazdroju;
Gambrinus – svijetli,
Gambrinus premium – svijetli lager,
Gambrinus sa sniženim sadržajem šećera – pivo za dijabetičare – te tri vrste u Gambrinusu.
A sada još i dvije vrste već spomenutog specijalnog Mastera.
Vlastita sladara proizvodi više od 80 tisuća tona slada.
Pivovara Prazdroj je isto tako značajno turističko odredište. Za kapijom hodočasnike dočekuje posjetiteljski centar Svijet piva Pilsner Urquell, gdje možete upoznati povijest poduzeća i tehnologiju proizvodnje piva, uključujući i plzenjske posebnosti. Potom može hodočasnik nastaviti do moderne varionice Pilsner Urquell i do izvornih pivovarskih podruma. U njima se može vidjeti izvanredna plzenjska atrakcija – pokazna pivovara, koja je u funkciji i u kojoj se pivo uha tradicionalnim načinom. Na kraju možete usporediti tradicionalni Prazdroj iz drvene bačve s modernim Prazdrojem iz cilindrično-komusnog tanka.
Tko nema snage za razgledanje, može se okrijepiti u restauraciji Na spilce u samoj pivovari. A tko ipak još malo može, neka se zaputi za novim spoznajama u pravcu staog grada, gdje je pivovarski muzej3 a potom do restauracije Na parkáně u susjedstvu, gdje može povratiti snagu Prazdrojem prije filtriranja.
Za one, koji još imaju snage, evo podataka o ostalim plzenjskim pivovarama: prva je mini pivovara U rytiře Lochoty u Karlovarskoj ulici, u kojoj se kuha svijetli lager viteza Lochote u dvije jakosne inačice – s jedanaest ili četrnaest posto slada. Vlasnik ima vrlo simpatično pivarsko ime, zove se ing Bečka (bure, op. ur.). Druga je pivovara nikla na Seoskom trgu u Plznju – Černovicama; to je Pivovarský dům s hotelom Purkmistr. Od proljeća 2007. godine ovdje se kuhaju četiri vrste piva Purkmistr – naravno nefiltrirana i nepasterizirana. 
 
1 Skraćenica SAB znači South African Breweries
2 Podaci o aktualnoj produkciji piva u ovoj se knjizi navode prema Pivarskom kalendaru 2007.
3 Pivovarski muzej u Plznju osnovan je 1959. godine.
 
Preveo Mato Pejić

Komentari


Podijelite ovaj članak




ArhivIzreke o pivu

Mislim da je sada dobro vrijeme za jedno pivo
Franklin D. Roosevelt, američki predsjednik nakon potpisivanja New Deala, dokumenta koji je otvorio put ukidanju prohibicije

Nacrtaj mi krigl

Collins - Mike Danger-5_25-B.jpg
Collins - Mike Danger-5_25-B.jpg





Najnovije iz kategorije Velika češka pivska knjiga