Pivoljupcima s ljubavlju
Na tržištu su se ovih dana pojavile prve količine piva iz dvije nove zagrebačke pivovare koja će obogatiti domaću pivsku ponudu i Hrvatsku približiti svjetskom trendu povećanja potrošnje nekonfekcijskih stilova piva nastalih u malim, obiteljskim pivovarama.
Riječ je o prvim hrvatskim craft pivovarama, sasvim slučajno pokrenutim u gotovo isto vrijeme, "Nova runda" u vlasništvu dugogodišnjih homebrowera, odnosno kućnih kuhara piva Miroslava Šuvaka i Marka Filipina i "Zmajska pivovara", pionira alternativne pivske scene Andreja Čapke.
Craft pivarstvo u proteklih je nekoliko godina uzelo maha u brojnim zemljama. Predstavlja ga se kao cratf beer pokret kojem je na prvom mjestu kvaliteta, a ne prodana količina piva. U doslovnom prijevodu to bi značilo manufakturno proizvedeno pivo jer se govori o maloj, zanatskoj pivovari u kojoj je većinski vlasnik sam pivar koji proizvodnji pristupa s puno pažnje i novih kreativnih ideja što za rezultat ima kvaliteti i pivske stilove kakve je kod velikih korporacijskih pivovara nemoguće sresti.
Mali, neovisni i tradicionalni
Pokret je pije gotovo 50 godina nastao u Americi kao odgovor pivskim koncernima koji su tim golemim tržištem zavladali nakon prohibicije nudeći lagana piva u čijoj proizvodnji koriste manje vrijedne sirovine, poput riže i kukuruza. Prema definiciji američkog pivarsko cehovsko udruženje Brewers Assotiation američki craft pivar je mali, nezavisan i tradicionalan. Mora imati najmanje 75 posto vlasničkog udjela, a ostatak smije posjedovati, kontrolirati ili imati neku drugu vrstu gospodarskog interesa član industrije alkoholnih pića. Godišnja proizvodnja ne smije biti veća od 7,2 milijuna hektolitara piva, odnosno 3 posto američkog tržišta.
Američka pravila teško je primijeniti na ostale tržišta pa se pivari prilagođavaju specifičnostima svojih zemalja. U Austriji i Danskoj, craft beer je postao čvrsto etabliran sastojak pivske scene, u Češkoj svakog tjedna niče po jedna nova pa ih sada ima 250, a pokret jača i u Njemačkoj gdje unatoč pet tisuća piva koja izlaze iz 1300 pivovara nedostaje raznovrsnosti jer od stotinu stilova piva tržištem vladaju samo tri - Pils, Export i Weizen.
U Hrvatskoj craft pivarstvo nastaje iz homebrew scene okupljeno oko foruma Pivarstvo.info koji ima oko tisuću članova do kojih približno 300 redovito kuha pivo u vlastitim domovima. Do sada su organizirali više zajedničkih druženja koja su prošle godine prerasla u Konferenciju pivara i Sajam piva, a već tri godine za redom u zagrebačkom Remetincu organiziraju se i Državno homebrew. Iza svega stoji Andrej Čapka kojeg je ljubav prema pivu odvela i u poduzetničke vode. Njegova pivovara je kapacitet dvije tisuće litara, a sat vremena moguće je napuniti 3500 boca od 0.33 litara. Proizvodit će dvije vrste piva, Pale ale i Porter kojima će opskrbljivati pivoteke i kafiće.
"Ideja se razvijala skoro dvije godine. Tvrtku sam osnovao u ožujku 2013. godine, a opremu za Zmajsku pivovaru na Trešnjevci kupio kreditom HBOR-a. Kredit je odobren pred Božić, bio je to jedan od najboljih poklona koje sam ikada dobio", govori Čapka.
Ogromni korak za mini pivarstvo
Za razliku od njega, Šuvak i Filipin proizvodit će American Pale Ale isključivo za točenje u pubovima i kafićima. Na početku će raditi tri tisuće litara piva mjesečno i plasirati ga u Zagrebu i Samoboru, a kasnije će uvoditi nove stilove, povećati proizvodnju i širiti tržište na ostale gradove u Hrvatskoj. "Ideja ja stara 5 godina, a ozbiljno smo u ovaj posao krenuli prije godinu i pol kada smo odlučili otvoriti firmu. Nemamo svoju pivovaru nego koristimo postojeće pivovarske kapacitete u Hrvatskoj", kaže Filipin.
Jedan od prvih pivskih sommeliera u Hrvatskoj Domagoj Jakopović Ribafish smatra da je to ogroman korak za mini pivarstvo u Hrvatskoj. "Raduje me što se priključujemo jako popularnom trendu malih i privatnih pivovara koje žele dokazati da pivo nije samo industrijski proizvod prosječnog okusa i da ga se da uljepšati, dotjerati, i napraviti na drugačiji način, s ljubavlju. Trenutno sam oduševljen Škotima iz Brewdoga koji dižu hmeljnost na jednu drugu dimenziju, ali i mi konje za trku imamo, pa sam se jako veselio prvim uradcima mladića iz Hrvatske", ocjenjuje Jakopović.
U Hrvatskoj je prije dvadesetak godina bilo pokušaja da se malim količinama manufakurno proizvedenog piva popuni rupa na tržištu, na kojem praktično nema ničega osim industrijskog unificiranog konfekcioniranog svijetlog lagera. Na to podsjeća urednik portala Pivnica.net Mato Pejić. "Dosadašnji pokušaji nisu bili baš uspješni, pa je većina mini, mikro i gostioničarskih pivovara koje su ambiciozno krenule u proizvodnju ubrzo zatvorena. Opstala je Ličanka, zagrebački Medvedgrad i Vukovarska. Oni se uglavnom drže lagera, pokazujući da i tu ima mjesta za kvalitetu, a ostala je potpuno nezadovoljena sve veća potreba za novim pivskim stilovima u spektru piva gornjeg vrenja, posebno piva tipa Pale Ale, ali i Porter, Stout, Alt, ili recimo paleta pšeničnih piva , Weizen ili Witbier", objašnjava Pejić.
Poznavatelji pivskog tržišta smatraju da craft pivovare u Hrvatskoj imaju budućnost unatoč tome što u kulturi piva kaskamo za svijetom. Mato Pejić predviđa da bi one mogle osvojiti jedan posto tržišnog udjela, što bi na ukupnoj proizvodnji od oko 3,7 milijuna hektolitara godišnje značilo 37 tisuća hektolitara.
"Uobičajen maksimalan kapacitet craft pivovare je deset tisuća hektolitara, pa je posve logično očekivati da mjesto pod suncem pronađe još četiri do pet", kaže Pejić i optimistično pita: "Zašto ne bismo bili optimisti, pa vjerovali da se i u nas apetiti pivskih sladokusaca mogu razvijati kao kod onih svjetskih, pa da udio pivskih specijaliteta u tržištu piva može još narasti"
