Oglasi

ČUDO U VINSKOJ ZEMLJI FRANCUSKOJ

Pivo u velikoj ofanzivi?

  Zapisi pivopije opće prakse         Mato Pejić         20.10.2023.
Pivo u velikoj ofanzivi?

U poslovično vinskoj Francuskoj, poznatoj po vrhunskim sortama, zemlji ponosnoj na glasovite vrste grožđa poput sauvignona, pinota, chardonaya, caberneta i merlota i na svoje regije po kojima imena nose daljnji međaši vinske nomenklature, kao što su Bordeaux, Bourgogne ili Champagne sve više se pije pivo, pa vinari sve češće krče svoje dragocjene nasade.

Tako otprilike glasi agencijska vijest o rezultatima godišnjeg istraživanja marketinške kompanije Sowine, koju ovih dana prenose mediji diljem globusa, pa i mnogi naši. Pritom, kao što je to red i običaj u eri klikbajt kulture, najave članaka opremljene su katastrofičnim naslovima, podnaslovima i egidama, kao Tuga u Francuskoj – krče trsove vinove loze jer mladi vole pivo, ili: Nikad nećete pogoditi što je zadesilo Francusku, Kraj svijeta koji poznajemo, i sve tako... Sad, dobro, kraj svijeta je svaki čas, pa još jedan manje više, uostalom, još je davno ispjevana pjesmica za istoimeni film Biće skoro propast sveta – nek propadne, nije šteta...

Ipak, za plemenitu kapljicu stvarno bi bila šteta da propadne, ali stalni pad je neumitan i „teško da će išta da ga spreči“ a studija navodi i neke od razloga za to: „Mnogi stručnjaci za vino osjećaju posljedice smanjenja tržišta, uvelike potaknutog padom konzumacije te pojačanog žestokom međunarodnom tržišnom utakmicom i aktualnim nesigurnostima koje nose klimatske promjene,“ rekao je Bernard Farges, predsjednik Nacionalnog odbora za vinske profesije.

Konkurencija jeftinih uvoznih vina nepremostiva je prepreka ne samo ekspanziji, nego i prostoj reprodukciji kvalitetnog domaćeg proizvoda, a tako je to doslovce u svim branšama, uključujući aktualne priče o automobilskoj industriji koja stenje pod pritiskom s istoka. Podsjetimo na ovo o čemu smo više puta pisali, da se u svjetskoj pivskoj velesili Češkoj drastično smanjuje potrošnja točenog piva, jer u uvjetima strmoglavog pada životnog standarda ljudi masovno kupuju jeftine poljske bućkuriše u dvolitrenim plastičnim bocama, i sve manje idu u pivnice na skupo slavno domaće točeno pivo.

Štono bi se reklo sic transit gloria mundi. Ili, kako bi notorni Delboy Trotter rekao na svom tečnom francuskom: Chateauneuf du Pape.  

Pa onda još ovo: „prema istraživanju industrijskog udruženja Vin &amp Société, francuski vinari već neko vrijeme zamjećuju trend smanjene konzumacije vina. Riječ je o padu za otprilike 70 posto u 60 godina, sa 120 litara po osobi godišnje na manje od 40 litara tijekom 2020,“ stoji u rečenoj studiji, koja postavlja i pitanje gdje želimo vidjeti vino u narednim godinama, na stolovima ili u muzejima?

Generalno, i proizvodnja i potrošnja piva globalno, iako neznatno, konstantno pada; kad je o Francuskoj riječ, pad produkcije u 2020. godini također je zanemariv – prema podacima europskog pivarskog udruženja BOE (Brewers of Europe) proizvedeno je 21,6 milijuna hektolitara, dok je godinu dana ranije skuhano 22,3 milijuna hektolitara, a potrošnja piva per capita već pet godina se postojano drži količine od 33 litre godišnje.

Piva se na zemaljskoj kugli svake godine proizvede gotovo osam puta više nego vina – oko dvije milijardi hektolitara piva prema 260 milijuna hektolitara vina, a kako vidimo, u Francuskoj i unatoč drastičnom padu potrošnje po glavi stanovnika i dalje dolazi više vina nego piva, pa je jasno da Francuska zbog negativnog trenda sigurno neće prestati biti vinska zemlja i postati pivska. Kao što ni Češka neće prestati biti pivska velesila, bez obzira na drastične promjene trendova...

A o tim  trendovima zbog kojih pada produkcija i konzumacija i zbog kojih stručnjaci zazivaju svojevrsni face lifting francuskih vina, također govori spomenuta studija, koja kaže: „Stručnjaci iz vinarske industrije tvrde da su promjene u načinu življenja odgovorne za pad popularnosti konzumiranja vina. Jela uz koja se tradicionalno servirala čaša crnoga ili bijelog vina gube na popularnosti i u obiteljima se sve rjeđe prenosi kultura ispijanja vina uz obrok. U međuvremenu, povećao se broj ljudi koji žive sami. Naime, vino je oduvijek bilo društveno piće, pri čemu su prijatelji uz večeru dijelili bocu vina. Na kraju, a možda i najvažnije, 15 posto ispitanika reklo je da uopće ne konzumira alkohol, što je većinom novi trend među mlađim generacijama. U dobnoj skupini mladih od 18 do 25 godina, gotovo četvrtina (23 posto) rekla je da ne pije alkohol, za razliku od odraslih u dobi između 50 i 65 među kojima ne pije samo jedna desetina njih.“

Sigurno ste primijetili snažni porast potrošnje pivskih mješavina, radlera, piva s niskim udjelom alkohola i bezalkoholnih piva, jer godinama se potražnja za pivima s manje maligana sve više i više povećava, te je i ponuda piva tipa Null komma Josef , kako mu tepaju Austrijanci, sve bogatija, a bezalkoholna piva okusom sve sličnija „pravom“ pivu. Dakle, ukupna potrošnja piva se značajnije ne mijenja, a se mijenja struktura, pa je sve više bezalkoholnog nauštrb običnog, dok se kod vinopija odricanje od alkohola značajnije odražava na apstinenciji.

To, međutim – koliko god da ćete se možda iznenaditi – ne znači da se ne može proizvesti i da se ne proizvodi i bezalkoholno vino. Dapače, i nije to nikakva novotarija – jedan od postupaka izdvajanja alkohola iz vina prije flaširanja patentiran je još daleke 1909. godine, samo što za njim nikad nije bilo velike potražnje. No, aktualni trend smanjivanja potrošnje alkohola i to mijenja – bezalkoholna vina ulaze u vinoteke, ulaze doduše na mala vrata, ali ulaze da tu ostanu.



Najnovije iz kategorije Zapisi pivopije opće prakse




Naše web stranice koriste kolačiće kako bi Vama omogućili najbolje korisničko iskustvo, za analizu prometa i korištenje društvenih mreža. Za više informacija o korištenju kolačića na ovim stranicama, kliknite ovdje.
Prihvaćam sve kolačiće