Velika pivska izložba Idemo na pivo! potpuno je spremna. Izložbeni prostor Etnografskog muzeja proteklih su dana polako ispunjavale pivske boce različitih oblika i veličina, šarene krigle i panoi. Sve upućuje na kvalitetan rezultat. Uoči otvaranja ove željno očekivane izložbe zamolili smo kustosicu Zvjezdanu Antoš za kratak intervju kako bi ona sama predstojeći događaj dostojno najavila. Unatoč pretrpanom i napornom radnom rasporedu uspjela je pronaći malo vremena i za nas. Zatekli smo je u punom jeku postavljanja eksponata i završnog uređenja izložbenog prostora u jednom od njenih rijetkih slobodnih termina, ovom prilikom točno između dogovora s radnicima i dogovora s tiskarom u kojoj se izrađuju letci i katalog izložbe.
Kako se pivo uklapa u koncept etnografskog muzeja, kao muzeja za očuvanje etnografske baštine, jer ipak ljudi ovu temu ne doživljavaju kao klasično etnografsku.
Današnja suvremena muzeologija, a isto tako i suvremena etnologija i kulturna antropologija bave se upravo temama svakidašnje kulture, pa je i moje viđenje da e takve teme trebaju naći u etnografskom muzeju. Dakle, suvremena muzeologija ima koncepciju u svakodnevnom aktivnom sudjelovanju građana, muzej više nije mrtvo mjesto na kojem će se skupljati tradicijska baština nego se on pretvara u aktivno mjesto, gdje će se okupljati građani i koji će muzej prepoznati svojim mjestom, odnosno prostorom u kojemu se neće samo sakupljati prošlost, nego i prezentirati njihova sadašnjost.
Autorica ste izložbe Idemo na kavu, sada pripremate izložbu Idemo na pivo, i pisali ste o korištenju multimedije u muzejima. Kakve su reakcije na takav malo drugačiji pristup, te kakve reakcije očekuje na pivsku izložbu?
Ja u Etnografskom muzeju radim šesnaest godina kao kustosica, a magistrirala sam na temu multimedije u muzejima, s osvrtom na praktično iskustvo u Etnografskom muzeju - bila je to izložba Pokućstvo u hrvatskoj, gdje sam također govorila o tim suvremenim multimedijskim pristupima multimedije u muzejima i ono što ja inače radim, jeste da uvijek želim približiti taj etnografski film, uključiti nove medije, interaktivne, kako bih posjetitelje što je moguće više uključila u samu izložbu. Evo što je napravila izložba Idemo na kavu, a bio je to pogled zagrebačkih poduzetnika na kulturu konzumiranja kave, to je bilo u sklopu jednog projekta Europske unije, u koji su bili uključeni europski muzeji Grada, ali i Muzej europske kulture iz Berlina i mi jedini kao etnografski muzej, ali tema je zapravo bila urbana antropologija i bavili smo se čovjekom, čovjekom kao glavnim protagonistom u sakupljanju predmeta i njihovoj prezentaciji. Uspjeh te izložbe rezultirao je odlukom da se s takvim izložbama nastavi.
Da slijedeća izložba bude o pivu inicirala je Karlovačka pivovara, a tako je učinila i presedan u radu naših muzeja. po prvi put se naime dogodilo da jedna velika kompanija traži i nalazi partnera u kulturi i to u jednom malom muzeju, kao što je naš Etnografski muzej i da smatraju da bismo mi mogli učiniti nešto na promicanju kulture konzumiranja piva. Dakle, zajedno možemo govoriti o popularizaciji, educirati ljude o prošlosti piva, da je - što ni ja nisam znala dok nisam počela pripremati ovu izložbu i dok nisam proučila literaturu - da je pivo uz vodu i mlijeko najstarije piće na svijetu, da je sa sigurnošću utvrđeno da je najstariji napitak na svijetu.
Kad ste spomenuli suradnju komercijalnog i kulturnog sektora, ne mislite li da je u recesijsko vrijeme smanjivanja državnih dotacija i klasičnih izvora financiranja to nužnost i budućnost muzeja i kulture općenito?
To je i europski trend, da se smanjuju sve dotacije. nažalost, taj je trend krenuo i u Hrvatskoj, ali kod nas industrija ne stoji dobro, mi nismo poput drugih europskih zemalja, gdje se lako mogu pronaći partneri i izvori financiranja, ali mislim da je to naša budućnost, naš budući angažman uvelike će se odnositi na suradnju s gospodarstvom i na promicanje industrijske baštine. Uostalom, i zadaća je muzeja da to čine na jedan popularan način. Ono što muzeji i suvremena muzeologija mogu napraviti jest da interpretiramo muzejske predmete, ali i one suvremene na jedan zanimljiv način i da dovedemo u muzeje neku novu publiku. . Ono što želimo postići izložbom Idemo na pivo jeste da u muzej dođe nova publika, a to su studenti, ljudi srednjih godina, oni koji zbog prezaposlenosti najčešće nemaju vremena ići u muzeje, a često puta su muzeji i malo dosadni. ovo je prilika da Etnografski muzej otvori vrata ljudima koji će u njemu prepoznati mjesto gdje će im biti zabavno, gdje će naučiti nešto o kulturi konzumiranja piva
Do ove izložbe ne bi ni došlo da nije bilo inicijative Karlovačke pivovare, no je li ta suradnja i na koji način utjecala na sam postav izložbe?
Naša je suradnja zapravo jedno odlično partnerstvo. Mi imamo apsolutnu podršku od strane Odjela korporativnih komunikacija Karlovačke pivovare, koji su nas pratili u svim mogućim segmentima, a potpuno smo slobodni u pogledu koncepcije izložbe. Meni je kao stručnjaku muzeologu bilo zanimljivo da sam imala slobodne ruke u koncipiranju izložbe. Kada sam radila koncepciju, nakon što sam pročitala svu dostupnu literaturu i proučila građu hrvatskih muzeja, jer cilj je muzejskog rada suradnja svih muzeja, prezentirala sam koncept izložbe predsjedniku uprave Karlovačke pivovare Alexandru Gerschbacheru, koji je bio oduševljen i rekao je da upravo to želi. Dakle, izložba nije nastala na osnovu radnog zadatka, jedino što naš partner želi jeste da predstavimo Karlovačku pivovaru u okviru priče o povijesti industrijske proizvodnje piva u Hrvatskoj. Na kraju, Karlovačka je pivovara predstavljena vrlo diskretno, a predstavili smo sve hrvatske i europske brendove, dakle, nismo išli samo na predstavljanje Karlovačke pivovare i karlovačkog piva.
Kakve prateće sadržaje pripremate, što posjetitelji još mogu očekivati?
Cijela je izložba interdisciplinarna, a to znači i da je u obimnom katalogu koji ima 270 stranica sudjelovao čitav niz stručnjaka, koji su svaki iz svog područja i sa svog aspekta predstavili kulturu konzumiranja piva. I s tog razloga smo planirali popratna događanja usmjeriti na dodatnu promociju kulture konzumiranja piva, kako bi naši odrasli posjetitelji još više doznali o tome. Tako mogu najaviti zanimljiva predavanja o povijesti zagrebačkih pivnica u 19. stoljeću, zatim predavanje gospodina Zvonimira Nemeta, direktora lanca opskrbe Karlovačke pivovare, koji će govoriti o industrijskoj proizvodnji piva, što će sigurno biti zanimljivo posjetiteljima jer je zapravo nepoznato. zatim ćemo u suradnji s Karlovačkom pivovarom, odnosno njihovim Odjelom za osiguranje kvalitete, održati niz degustacija piva za odrasle posjetitelje, što mislim da će ljudima biti posebno zanimljivo, jer će moći probati različite okuse, vidjeti u čemu je tajna kušanja piva i kako je zapravo kompliciran proces. Osim toga, imat ćemo razgovore uz pivo. Bit će tu ljudi iz pivskih zemalja, poput Paula Vandorena, veleposlanika Europske unije u Hrvatskoj, koji je Belgijanac, pa onda jednog Irca, koji je direktor škole i voditelj festivala svetog Patrika i zamjenika veleposlanice Republike Austrije, koji će govoriti o tome kakva je tradicija konzumiranja iva u toj zemlji. Imat ćemo i predavanje Mladena Klemenčića o europskom pivarstvu... Uglavnom, naš je cilj prikazati kulturu konzumiranja piva.
Postoje li neke zvijezde postava izložbe i kako se razlikovalo sakupljanje artefakata za ovu izložbu o nekih drugih, recimo za izložbu o glazbalima, koju ste također radili?
Da, radila sam izložbu Hrvatska glazba i identiteti, koja putuje svijetom. Tu sam također išla od tradicije do suvremenosti, dakle, riječ je bila o onom što se prepoznavalo kao tradicijska glazba, koja se od 1991. godine predstavlja hrvatske identitete, i to je bilo zanimljivo na koji način se Hrvati identificiraju s pojedinim glazbalima, te koja su glazbala i vrste glazbe postali popularniji i više se slušaju nego prije. I ta je izložba bila interaktivna, isto smo imali etnografski film i world music, ali tada nismo imali suvremenih predmeta. ono što mi je zanimljivo kod ove izložbe o pivu jeste da sam imala mogućnost sakupljati predmete iz sadašnjosti. Ja nisam imala pojma da ljudi imaju kod kuće tolike pivske boce, tolike krigle, etikete, podmetače, da imaju ogromne zbirke tih predmeta, i da s oduševljenjem pričaju o tome, jer ih ti predmeti podsjećaju na njihova putovanja, na neke prijatelje koji su znali da vole pivo, pa su im s putovanja donijeli te predmete, koji imaju određene priče. Meni su zanimljive upravo priče o tim predmetima, jer iza svake priče zapravo stoji čovjek.
Druga zanimljiva stvar su predmeti koji su se našli u zbirkama pojedinih muzeja. ugodno sam se iznenadila u Arheološkom muzeju, kada mi je moj kolega Igor Uranić rekao da mi imamo pogrebne stele iz tisućite godine prije naše ere, na kojima je hijeroglifima napisano „pivo," a na jednoj je napisan recept za proizvodnju piva. Dakle, mi u Hrvatskoj imamo nešto toliko važno za povijest civilizacije općenito, a koja se odnosi na pivsku kulturu.
Kada govorimo o hrvatskoj kulturi, opet o vremenu od 3500. - do 2800. godine P.N.E., o badenskoj i kostelačkoj kulturi, mi imamo prve šalice i lonce iz kulture konzumiranja piva, koje smo posudili iz Vukovarskog muzeja, na što me s oduševljenjem upozorila kolegica Mirela Hutinec. moram priznati da su me oduševile kolege iz hrvatskih muzeja, posebno zagrebačkih, te onih iz Vukovara i Iloka. Tako ćemo pokazati eksponate Muzeja za umjetnost i obrt, oni imaju prekrasne krigle iz zbirke stakla, negdje s početka devetnaestog stoljeća, pa sve do šezdesetih godina prošlog, onda imamo prekrasne fotografije Muzeja grada Zagreba na kojima je interijer Budjejovičke pivnice u Oktogonu, iz vremena od 1904. do 1910. godine, prikazat ćemo fotografije i nacrte koji se odnose na Pivarsku ulicu, predmete iz zbirke Rodin, predmete s likom Franza Josefa, Bana Jelačića, za koje mislimo da će posjetiteljima biti posebno zanimljivi. Imamo onda keramičke krigle koje su ovamo dolazili doseljenici iz Češke i Slovačke.
Očekujete li veliki posjet i kakve su reakcije javnosti i medija od prve najave izložbe do sada?
Ja sam zapravo oduševljena odnosom medija, koji nas izvrsno prate od najave, koju smo imali prije jedno mjesec dana, i otada smo stalno u medijima. naravno, tu je odlično odrađen posao od stane Karlovačke pivovare, njihovih korporativnih komunikacija. Ljudi s nestrpljenjem očekuju izložbu Idemo na pivo i ja se stvarno nadam da ćemo imati veliki broj posjetitelja i da će Muzej biti pun, kao što je pun tijekom Noći muzeja. Očekujemo napokon da će ljudi prepoznati da se eto i njihov omiljeni napitak može naći u muzejskoj priči.
