Pivo – napitak bogova i puka (5) - Kratko putovanje pivskom Češkom

Česi imaju dugu tradiciju proizvodnje piva, a osim toga su i najveći pivopije u svijetu. Nekadašnji stanovnici, keltska, germanska, a kasnije i pridošla slavenska plemena, poznavali su tehnologiju spravljanja ovog osvježavajućeg, ali i hranjivog napitka, često nazivanog i «tekutý chléb» – tekući kruh. Upravo slavenska plemena donijela su novinu u proizvodnji piva – upotrebu hmelja, a u zemlji postoje dva područja poznata po kvalitetnom uzgoju ove biljke. Jedno je u sjeverozapadnoj Češkoj, gdje je uzgoj hmelja poznat već od 9. stoljeća i to u okolici gradova Žateca, Rakovníka, Litoměřerica i Louna, te u pokrajini Moravskoj oko gradova Olomouca, Tršica, Přerova i Prostějova. Svojevrsni naputak o proizvodnji piva „O pivu i načinu njegova dobivanja“ napisao je 1588. godine na latinskom jeziku humanist i znanstvenik Tadeáš Hájek, a 1869. godine na inicijativu pivara Jana Nepomuka Scharija otvorena je u Pragu škola, prva u svijetu, za proizvođače slada. Stoga ne čudi da slava češkog pivarstva stoji na sasvim utemeljenim osnovama, a češko je pivo poznato diljem svijeta.

Zaštitnik pivara u Češkoj je Sv. Venceslav, a u narodu se slavi i kralj Ječmínek (kralj Ječam) koji je prikazivan sa žezlom ukrašenim ječmom. Koliko je pivo važno u životu Čeha u najbolje svjedoče njegovo mjesto u češkoj umjetnosti – književnosti (Jaroslav Hašek, Bohumil Hrabal), slikarstvu (Josef Lada), ali i folkloru (poslovicama, pjesmama pa čak i narodnim pričama). Pivo je smatrano narodnim pićem, a njegova konzumacija bila je oduvijek vezana uz jednostavne, priproste gostionice.

Najslavnija i najpoznatija češka pivnica nalazi se u Pragu. Dakako, radi se o pivnici «U Kalicha». U vrijeme kada je u njoj svoje dane provodio vojnik Švejk (u stvarnosti je to bio František Strašlipka, sluga nadporučnika Lukaša), bila je to obična, nezanimljiva, zadimljena i vjerojatno ne baš najčišća birtija. Svjetsku slavu može zahvaliti njemačkom redatelju Erwinu Piscatoru koji je 1927. u Berlinu postavio Švejka na kazališne daske i tako mu otvorio put prema svjetskoj literarnoj sceni, jer su nakon inscenacije interes za Švejka pokazali najprije u ondašnjem Sovjetskom Savezu, zatim Engleskoj, Francuskoj, Italiji – ukratko Švejkove dogodovštine prevedene su do danas na 54 jezika. Zanimljivo je da sam redatelj Piscator nije nikada bio u gostionici «U Kalicha» iz jednostavnog razloga, što nije nikada bio ni u Pragu. Tijekom svog postojanja gostionica je pregrađivana i renovirana i od 30.-tih godina 20. stoljeća bila je česti cilj turista, te posebno njemačkih intelektualaca i prijatelja „mahnitog reportera“ Egona Erwina Kischa. Danas je to prestižna pivnica koja je od 1992. godine u vlasništvu braće Pavela i Tomaša Töpfera gdje se može popiti dobro pivo i pojesti tipična češka jela.

Drugo najpoznatije praško kultno pivarsko mjesto je pivnica i pivovara «U Fleků», za nas zanimljiva i stoga što je u njoj nekoliko splitskih studenata koji su studirali u Pragu 1911. godine osnovalo nogometni klub Hajduk. To je pivnica i pivovara sa tradicijom dužom od pola tisućljeća. Kada je 1999. godine proslavila pet stotina godina postojanja u zgradama je uređen i pivarski muzej u kome se može saznati o proizvodnji piva u Pragu, vidjeti starinski pivarski inventar, a nakon razgledavanja uživati u okusu lagera koji pivovara proizvodi prema starim receptima, ali novom tehnologijom. Usput valja spomenuti da u Češkoj postoje još dva pivarska muzeja – u gradiću Chodová Plana i Plzenju.

Interijer pivnice „U Fleku“

U Češkoj ima oko 120 pivovara različitog ustroja, od mini pivovara do velikih pivarskih koncerna. Osim već spomenute mini pivovare «U Fleku» pivo se u Pragu vari još u devet pivovara. Nedaleko Hradčana nalazi se Klašterní pivovar Strachov (Samostanska pivovara Strachov) smješten u premonstratskom samostanu, kojega je 1140. godine utemeljio kralj Vladislav II. Prvi podatak o varenju piva u samostanu potječe s prijelaza 13./14. stoljeće, a o izgradnji nove pivovare sa čijom se izgradnjom započelo 1628. godine zaslužan je opat Kašpar Questenberg. Početkom 20. stoljeća pivovara je bila ukinuta i zgrade su služile kao gospodarski objekti. Pivovara je ponovo počela sa radom 2005. godine nakon prethodne zahtjevne rekonstrukcije zgrada, a uz nju je otvoren i Restoran Sv. Norberta, nazvan po utemeljitelju crkvenog reda premonstrata i jednom od zaštitnika Češke.

Nedaleko Karlovog mosta, nalazi se pivnica i pivovara Pražský most u Valšů (Betlémska 5), čiji je interijer uređen u gotičkom stilu, a pivovara proizvodi svoje originalno pivo Rohozec.

Gotički interijer pivnice „Pražský most u Valšů“

Pivovara i pivnica Pivovarský dům (Ječná/Lipová 15) otvorena je u proljeće 1992. godine i odmah je postala jedno od najomiljenijih restorana u Pragu. Mini pivovara koja je sastavni dio interijera restorana nudi minimalno osam vrsta piva. Osim «Štěpána», svjetlog i tamnog klasičnog češkog lagera, tu se mogu kušati i piva koja se nigdje drugdje u Pragu ne mogu dobiti – na primjer pivo s okusom kave, višnje, koprive, eukaliptusa, banane i vanilije (nazvano je i adventsko pivo, a poslužuju se uz njega vanilin-kiflice). Posebni specijalitet je «pivski sekt» zvani Šamp i pivski aperitiv Black Hill. Pivnica je poznata i po tradicionalnoj češkoj kuhinji. U ulici Na Perštyne 7 nalazi se pivovara i pivnica „U medvídku“ (Kod medvjedića) koja proizvodi najjače pivo u Češkoj sa 11,8% alkohola. 2000. godine gost pivnice bio je i poznati akcijski glumac Jean Claude van Damme.

U blizini središta Praga, u Vodičkovoj ulici, nalazi se Novoměstský pivovar, utemeljen 1993. U ovom dijelu grada je prije stotinjak godina postojao niz malih starinskih pivovara, a pivovarski obrt su sinovi generacijama nasljeđivali od svojih očeva. Da pivarski duh nije iščeznuo iz ove četvrti, svjedoče ugledna priznanja koje je Novoměstský pivovar posljednjih godina dobio za svoj rad – na primjer 1999. godine proglašen je najboljim restoranom sa klasičnom češkom kuhinjom, časopis Pivní kurýr proglasio je pivnicu Gostionicom snova za 2003. godinu (Hospůdka snů), a 2008. godine osvojio je 2. mjesto za svoj Novoměstský ležák (novogradski lager).

I na kraju ove praške pivovarske šetnje valja spomenuti najveću pivovaru. Nalazi se na Smichovu, nekadašnjem radničkom dijelu grada i proizvodi pivo Staropramen, koje je uz Prazdroj i Budvar jedno o tri piva poznato izvan granica Češke. Pivovara je utemeljena 1869. godine, a dvije godine kasnije na tržištu se pojavio svijetli lager, od 1911. godine nazvan Staropramen. Od tridesetih godina prošlog stoljeća ova pivovara stajala je desetljećima u samom vrhu proizvodnje piva u zemlji. Od 2000. godine pivovara svake godine organizira Pivovarske svečanosti u Pragu.

S aspekta povijesti pivarstva u Češkoj, značajnu ulogu imaju dva grada – České Budějovice i Plzeň. U Plzeňu se proizvodi Plzeňský prazdroj (Plzenjski praizvor) u svijetu poznat kao Pilsner Urquell. Pivovara Prazdroj je najveća pivovara u Češkoj, utemeljena je 1842. godine, a sastavni je dio koncerna Plzeňské pivovary koji obuhvaća i pivovare u Domažlicama, Chebu, Chodovoj Plani i Karlovym Varyma.

Detalj stalnog postava Pivovarskog muzeja u Plzenju – stara gostionica

Plzenj je grad smješten u Zapadnoj Češkoj, utemeljen 1295. godine a uz pivo njegovi atributi su i bogata kulturna ponuda i povijesne znamenitosti – na primjer najviši crkveni toranj u srednjoj Europi (103 metra), najljepša renesansna vijećnica talijanskog tipa sjeverno od Alpa, jedini pivarski muzej u svijetu smješten na izvornoj lokaciji sa unikatnim zbirkama koje dokumentiraju proizvodnju u prodaju piva od srednjeg vijeka do današnjih dana, druga najveća sinagoga u Europi (treća u svijetu), te podzemni hodnici koji se u nekoliko razina prostiru u ukupnoj dužini od 20 kilometara ispod gradske povijesne jezgre.

Plzenjsko je pivo postalo popularno zbog svoje čiste zlatne boje, a čistoća i boja piva postale su važne od trenutka kada su dotadašnji porculanski, metalni pa čak i drveni vrčevi zamijenjeni staklenim čašama i vrčevima. U zemlji poznatoj po vrhunskoj proizvodnji stakla postoji i bogati asortiman pivskih čaša, što je konzumaciju piva podiglo na kvalitetniju razinu dajući konzumentu mogućnost i da vizualno uživa u pjenušavoj snježnobijeloj „kapi“ i koloritu koji se ovisno od vrste piva kreće od iskričavog zlata, do prigušenih i zagasitih tonova tamnih piva.

Pivo Budvar (Budweiser) iz južnočeške metropole Českych Budějovica smatra se jednim od najboljih piva u svijetu, a izvan granica Češke bilo je poznato već 1913. godine iako se tada još nije zvalo Budvar (to ime nosi od 1930. godine). U Českým Budějovicama je postojala pivovara već 1200. godine, a pivovara koja je 1895. godine utemeljena prvobitno se zvala Český akciový pivovar, od 1967. godine nosi ime Budějovický Budvar. Pivovaru svake godine posjeti preko 40 000 posjetitelja, koji mogu vidjeti kako se proizvodi pivo i degustirati ga u podrumu te pogledati multimedijsku izložba „Priča o budějovickom pivu“.

Okolica Českých Budějovica zanimljiva je i po tome što se na ovom prostoru nalaze tri lokaliteta koja su na Unescovom popisu svjetske kulturne baštine – oko petnaestak kilometara od grada nalazi se Státní Zámek Hluboká nad Vltavou, dvorac izgrađen kao umanjena kopija engleskog Windsdora, najposjećivaniji dvorac u Češkoj. Desetak kilometara južno od Budějovca smješteno je selo Holašovice, unikatni ruralni kompleks južnočeškog tipa sa tipom kuća poznate kao seoski barok. I konačno u posljednje vrijeme, na ponudi naših turističkih agencija našao se Český Krumlov, grad koji je ujedno i jedan veliki muzej na otvorenom, sa sačuvanom baroknom arhitekturom. Dakako i u Krumlovu se nalazi pivovara, a proizvodi se u njoj pivo Eggenberg. U pivarskom arealu nalazi se gostionica i restoran Formanka.

O češkim pivovarama i spoju piva i kulture moglo bi se još puno toga napisati. Zanimljivo je na kraju reći da se u svakom češkom „kraju“ (Češka je teritorijalno ustrojena na „krajeve“ koji odgovaraju našim županijama) nalazi po nekoliko pivovara, pa čak i na Moravskoj koja je tradicionalno poznata kao „vinska Moravska“. Produkcija piva u svijetu je ogromna i zašto se upravo češko pivo našlo pri samom vrhu popularnosti? Jedan od razloga je zasigurno i kvaliteta, ali u svijetu ima puno kvalitetnih piva. Ispravni odgovor su možda ponudili i sami Česi koji kažu – „kada popijete jedno naše pivo, ono vas traži da popijete još jedno, pa još jedno …“