Stanovnici Mezopotamije i Egipta smatrali su pivo bogom danim napitkom od kojega su živjeli i koje je bilo dio njihova vjerskoga i kulturnog identiteta, a imalo je veliku društvenu važnost. Pivo se i danas povezuje s prijateljskom i iskrenom društvenom interakcijom i smatra se pićem koje je od početka civilizacije zbližavalo ljude.
Najranije pivo, koje se proizvodilo u primitivnoj posudi i u uvjetima kada nije bilo zasebnih šalica, moralo se dijeliti. podijeliti piće s nekim bio je znak gostoljubivosti, međusobnog povjerenja i prijateljstva. Iako danas nije običaj ponuditi gostima slamku da bi pili iz zajedničke boce, ipak se pri ispijanju alkohola u društvu kucanjem čašama na simboličan način piće ponovno ujedinjuje u zajedničku posudu. To su tradicije s korijenima u pradavnoj povijesti.
Idemo na pivo! označava poziv na druženje, uz uživanje u hrani ili nekim grickalicama, prepričavanje različitih dogodovština ili komentiranje sportskih događanja, dojmova s koncerta ili pričanja o ljubavi. U pivu možemo uživati i tijekom toplih i sunčanih dana na terasama omiljenih kafića, pivnica i restorana, ali i na utakmicama i koncertima. No družiti se možemo i virtualno, na internetu, sudjelovati na nekome od portala cyber ili web pivnica koji okupljaju ljubitelje piva. Posebnost obožavatelja piva jest to što, osim uživanja u okusu piva omiljenog proizvođača, vole probati i okuse piva drugih proizvođača iz raznih europskih zemalja, pa čak i iz onih egzotičnih. Mnogi ljubitelji piva žele saznati više o svome omiljenom napitku, a neki su ga bolje upoznali na putovanjima raznim europskim zemljama u kojima su posjećivali najstarije pivnice i degustirali pivo različitih okusa. Neki su sigurno posjetili i muzeje piva, u kojima su imali priliku upoznati povijest proizvodnje tog pića. Upravo ih je znatiželja o tajanstvenom podrijetlu piva - najstarijega napitka na svijetu, navela i na skupljanje različitih predmeta vezanih za kulturu konzumiranja piva, a neki su pri tome napravili i korak dalje okušavši se i u njegovoj proizvodnji. Kao što sa sigurnošću možemo tvrditi da je pivo imalo veliku ulogu u svakidašnjem životu prvih velikih civilizacija, jednako tako možemo tvrditi da pivo i danas ima veliku ulogu u svakidašnjem životu svih punoljetnih građana.
Od obožavanja piva do skupljanja predmeta vezanih uz pivo
Posljednjih se godina pristup skupljanju predmeta u mnogim muzejima počeo mijenjati jer su se muzeji počeli usmjeravati na potrebe svojih korisnika i zato su promijenili i svoju osnovnu djelatnost orijentiravši se sa skupljanja predmeta prema posjetiteljima. To ih je navelo da svoju pozornost pri skupljanju predmeta usmjere na publiku, odnosno da građane uključe u dokumentiranje određenih sastavnica povijesti i kulture. Osnovna ideja ovog projekta bila je prikupiti predmete od obožavatelja piva koji imaju zanimljive kolekcije naljepnica s pivskih boca, pivskih podložaka, boca, limenki, razglednica s motivima pivovara, krigli i čaša, koje smo odabrali prema određenim temama i prikazali na izložbi. Osim toga, zanimale su nas i priče kolekcionara, odnosno načini nastanka njihovih zbirki pivskih predmeta, pa smo ih filmski snimili. Ova je izložba mnogim kolekcionarima dala priliku da pokažu predmete koje su godinama s ljubavlju skupljali na putovanjima ili su im ih donosili rođaci i prijatelji s putovanja kako bi ih obradovali onime što najviše vole i što još nemaju u svojoj zbirci. Pri tome je bilo osobito važno uspostaviti vezu s pojedinim osobama koje su prepoznale muzej kao mjesto koje čuva predmete od banalnih do bizarnih, uz duhovitu popratnu priču. Skupljanje predmeta, uz poziv građanima na aktivnu suradnju, izuzetno je važno zbog simboličke i emotivne uloge što je ti predmeti imaju za svoje vlasnike. Osim toga, značenje tih predmeta povećano je i obogaćeno s obzirom na mjesto nalaska, njegova vlasnika, način uporabe, sjećanja i emocije koje taj predmet pobuđuje. Pri tome je osobito vrijedna mogućnost uspostave veze s brojnim osobama koje će ispričati priču o ulozi tih predmeta u njihovom životu i razlozima njihova skupljanja. Takav način skupljanja predmeta omogućuje nam da te predmete stavimo i širi kontekst.
Koje predmete vezane za kulturu konzumiranja piva kolekcionari najčešće skupljaju? Najčešći su predmet skupljanja naljepnice s pivskih boca zato što su se prve etikete pojavile 1880-ih godina. Prve su etikete bile papirnate i na njima se nalazio naziv piva i logotip pivovare, a tek nekoliko desetljeća kasnije bili su dodani podaci o postotku alkohola i recepturi prema kojoj je pojedino pivo proizvedeno. Danas je obveza svakog proizvođača da objavi podatak o roku trajanja i datumu proizvodnje piva. Zanimljivo je da kolekcionari pivskih naljepnica svoje zbirke usustavljuju prema zemljama, vrstama piva ili temama (pšenično pivo, voćno, zimsko, božićno i sl.) te, naravno, kronološki.
Osim naljepnica s pivskih boca, skupljaju se i pivski podlošci za čaše, koje kolekcionari usustavljuju poput etiketa. Pivski su se podlošci pojavili krajem 19. stoljeća zbog sasvim praktičnih razloga - služili su kao zaštita za stolnjake, pa su zato izrađivani od papira i kartona. Osnovna namjena podložaka bilo je upijanje kondenzirane vlage koja najčešće nastaje pri dodiru toploga vanjskog zraka i hladne čaše. No podlošci su služili i za reklamiranje pojedinih pivovara ili su bili medij za prenošenje reklamnih pouka, a katkad se njima koriste i političke stanke za pomicanje neke akcije ili projekta. Pojedini se podlošci iskorištavaju i u turističke svrhe, pa se u raznim europskim metropolama mogu kupiti podlošci s reprodukcijom crteža, slika ili fotografija.
Kolekcionari pivskih predmeta nerijetko skupljaju i čepove, kemijske olovke s logotipom pivovara i otvarače. Pojedini zaljubljenici u pivo skupljaju i boce. Prve pivske boce pojavile su se na tržištu oko 1870. godine, a morale su se vraćati. Zato najvrednije primjerke sačuvanih pivskih boca iz tog vremena nalazimo u muzejima, primjerice, u Muzeju grada Zagreba, u čijoj se zbirci ambalaže Rodin mogu vidjeti i pivske boce Zagrebačke pivovare iz 1935., 1955. i 1966. godine.
Pojedini kolekcionari skupljaju limenke od piva. Pivo u limenkama prvi se put pojavilo na tržištu 1935. godine, a proizvela ga je pivovara Gottfried Kruger Brewing Co iz Newarka u Virginiji, u SAD-u. Te su prve limenke imale oblik boce i zatvarale su se metalnim čepom. Današnji način otvaranja limenki patentiran je 1962. godine. Limenke su preplavile svijet i zato su postale jedan od omiljenijih predmeta skupljanja mnogih ljubitelja piva.
U brojnim su zemljama pivski vrčevi postali simboli dobrog piva. Keramički i stakleni vrčevi za pivo upotrebljavaju se zbog praktičnosti - mogu se uhvatiti objema rukama, a i smatralo se da će pivo u vrčevima dulje ostati hladno. Keramički su vrčevi osobito bogato ukrašeni i oslikani, te imaju dodatni poklopac - kako bi pivo u pauzama dok se ne pije bilo poklopljeno te stoga ostalo dulje hladno i sačuvalo se čistim. Prvi keramički vrčevi za pivo potječu iz 15. stoljeća. Pojedini se primjerci čuvaju u muzejskim zbirkama i najčešći su predmet zanimanja mnogih kolekcionara. Neki od njih bili su promotivni materijali njemačkih pivovara, a poznate su i krigle s manifestacije Oktoberfest, koja promovira konzumiranje piva. Osobito su popularni primjerci koje pojedine osobe donose kao suvenir s putovanja ili vrčevi suvremenih i duhovitih oblika s porukama i pivskim zdravicama. Brojni kolekcionari skupljaju i pivske čaše različitih oblika koje imaju otisnuto ime pojedine pivske industrije. Osim toga, čaše su zanimljiv predmet skupljanja i zato što se, ovisno o tome u kojoj se čaši servira određena vrsta piva (svijetlo, voćno, tamno), znatno može poboljšati njegov okus.
Mnogi kolekcionari to postaju slučajno - sve započne kao uzimanje malog podsjetnika na ugodno putovanje. No, za većinu njih skupljanje postaje problem ako tom poslu od početka ne pristupe sustavno jer im se nakon nekoliko godina dogodi da postanu zatrpani predmetima i uglavnom nemaju vremena za njihovo tematsko ili kronološko organiziranje. No unatoč tome, obožavatelji piva ne mogu odoljeti a da a sobom ne ponesu malu uspomenu na pivo novog okusa koje su isprobali. Kolekcionari se okupljaju i preko interneta, na organiziranim posjetima pivovarama i različitim pivarskim sajmovima na kojima mogu nabaviti raznovrsne knjige i specijalizirana izdanja te kupiti nove akvizicije za svoje zbirke. Mnogi kolekcionari razmjenjuju predmete iz svojih zbirki, nekima je to odličan hobi, a pojedincima odličan izvor prihoda. Osim toga, to je i odlična prilika za druženje i priču o pivu! Svi ti predmeti ujedno oslikavaju i današnju svakodnevnu kulturu, a mnogi simboliziraju i globalnu kulturu. Iz pojedinih predmeta možemo iščitati i lokalne kulturne posebnosti, koje ne znače amo emotivnu uspomenu nego simboliziraju i neki oblik kulture, a neki će predstavljati i određenu kulturnu zajednicu. U praksi skupljanja predmeta sadašnjosti pokazalo se da buduća strategija skupljanja mora podrazumijevati povezivanje različitih disciplina i predmeta s korisnicima. Muzejska web stranica i posebne web stranice na internetu osiguravaju dostupnost zbirki fotografija širokom krugu korisnika, poput Flickra, na kojemu korisnici imaju i mogućnost njihova opisa i komentiranja. Etnografski se muzej u radu sa svojom publikom koristi društvenim vezama poput Facebooka na internetu, kao mjestom na kojemu se ostvaruje aktivna suradnja sa zajednicom pri nabavi novih predmeta i priča za ovakve izložbe. Muzeji moraju produbiti svoje znanje o predmetima, ali uz interaktivno sudjelovanje posjetitelja. Virtualne zbirke predmeta zanimljiv su medij za muzeje zahvaljujući višestrukoj mogućnosti prikupljanja informacija o pojedinim temama.
Proizvodnja piva iz hobija
Mnogi ljubitelji piva željeli su napraviti korak dalje i pripraviti pivo kod kuće. U mnogim selima sjevernoga i istočnog dijela Hrvatske pivo se od početka do sredine 20. stoljeća proizvodilo u kućanstvima. Zbog vrlo ograničene proizvodnje i dostupnosti proizvodilo se kod kuće, prema domaćoj recepturi. Zanimljivo je da su u Hrvatskoj pivo proizvodile žene, a pili su ga uglavnom muškarci. Dakle, i u Hrvatskoj postoji dosta duga tradicija samostalnog spravljanja piva, pa zato i nije čudno što su pojedinci nastavili prenositi tu tradiciju. Posljednjih nekoliko godina ponovno je postalo popularno „proizvesti nešto sam" jer pojedinci žele korisno provesti svoje slobodno vrijeme. U početku je često samo riječ o znatiželji čovjeka koji želi probati proizvesti svoje pivo. Zato se mnogi danas iskusni proizvođači piva u kućnoj radinosti rado prisjećaju svojih prvih pokušaja i početničkih pogrešaka. Naime, metodu pripreme piva postupno su razrađivali i poboljšavali na načelu pokušaja i pogrešaka. Neki su odmah odustali, a mnogima je izazov bio proizvesti omiljeni napitak prema svojoj recepturi. Stoga su pojedinci dolazili do zanimljivih zamisli, poput proizvodnje piva s medom. Dodatkom meda postizali su zanimljiv učinak, pri čemu se okus piva, uvelike određen sladom, miješao s okusom meda. Rezultat je bio vrlo dobar s obzirom na to da si kućni proizvođači piva zbog veličine svog uvarka i mogućih ekonomskih šteta ne mogu priuštiti baš velika eksperimentiranja. Istodobno, neškolovani domaći kuhari piva nemaju prepreka isprobati i štogod neuobičajeno. Mnogima je bilo osobito poticajno ako su nakon degustacije piva od prijatelja dobili pohvale. No malobrojni su oni koji svoj hobi uspijevaju pretvoriti u ozbiljan pivarski posao. Za proizvodnju piva kod kuće nije potreban poseban prostor, tako da mnogi pivo spravljaju u kuhinjama ili podrumima. Pojedincima su dovoljni obični kuhinjski lonci, dok su neki spremni izdvojiti veću svotu novca za prokromsku aparaturu, koja ima kapacitet 50 litara. Ovisno o tome upotrebljavaju li gotove pripravke ili sami spravljaju svoju recepturu, potrebno im je oko deset sati rada. Pri varenju piva poželjno je imati i pomoćnika jer su pojedini poslovi, primjerice prenošenje lonca s vrućim varivom, teškoga tridesetak kilograma, prilično teški. Osim toga, sav je taj posao za obožavatelje piva vrlo zabavan. Pri spravljanju piva kod kuće najvažnije je da su svi sastojci - slad, hmelj, med i alkohol, sjajno harmonizirani, pa je poželjno da pivo ima ne samo fini miris, nego i ugodan, pun okus!
Pivo kao inspiracije umjetnicima
Tema piva i druženja uz pivo inspirirala je mnoge umjetnike, posebno impresioniste poput Van Gogha, koji je naslikao poznatu sliku Agostina Segatori sjedi u kafiću Tamborin iz 1887. godine, na kojoj je prikazao ženu srednjih godina kako puši cigaretu i pije pivo. Osim te slike s pivom kao motivom, poznate su Van Goghove slike Mrtva priroda s pivskim vrčem i voćem, Mrtva priroda s loncem, pivskom čašom i bocom i Pivski vrčevi. Poznata su i slična djela iz opusa češkog slikara Josefa Lade (1887.-1975.), koji je svojim crtežima ilustrirao Hašekove Doživljaje dobrog vojaka Švejka. Temu druženja uz pivo nalazimo i na ostalim Ladinim djelima zato što je on slikar češke provincije i malog čovjeka te seoske narodne tradicije u kojoj pivo ima istaknuto mjesto. jedan od umjetnika koji na vrlo autentičan način reagira na različite društvene i umjetničke trendove poznati je akademski slikar Stipan Tadić.
Pojedini su umjetnici svoje radove, nastale propitivanjem socijalnog i društvenog značenja piva, prikazali specifičnim vizualnim jezikom. Pri tome su dali svoj pogled na svakidašnju kulturu, odnosno na kuluru koja je dio svakidašnje prakse i dio života većine nas. Zato i nije čudno što je tema piva kao dio uobičajenog života inspirirala i broje crtače stripva poput Thoma Duma, koji je analizirao koju vrstu piva piju pojedini junaci stripova. Tako Batman pije Young's Double Chocolate Stout ili Left Hand Milk Stout; Flash Gordon uživa u Four Loku; Iron Man pije Chimay, a X Men konzumira Dog Fish Head. Mato Pejić pisao je primjerice o povezanosti devete umjetnosti i piva, te organizirao brojne izložbe u Hrvatskoj na kojima je prikazao mnoge prizore iz svoje zbirke stripa u kojima njihovi junaci ispijaju pivo. Nakon toga pokrenut je umjetnički projekt Nacrtaj mi krigl!, u sklopu kojega su predstavljeni umjetnici što su pronašli inspiriraju u pivu. zapravo, to je projekt koji neprestano traje i na odličnom internetskom portalu okuplja obožavatelje piva (na adresi www.pivnica.net).
Kada govorimo o kulturi konzumiranja piva svakako je potrebno spomenuti i poznatu američku televizijsku seriju Simpsoni, koja je svojevrsna parodija na američku stvarnost. U njoj je prikazana zaluđenost pivom Homera Simpsona, glavnog lika serije, o čemu govori i njegova poznata uzrečica: Žene su poput piva. Izgledaju dobro, dobro mirišu i zaboravio bi i vlastitu majku samo da ga dobiješ!
Zvjezdana Antoš je kustosica Etnografskog muzeja u Zagrebu, autorica je izložbe Idemo na pivo, što je uvidu javnosti dostupna do sredine srpnja u prostoru Etnografskog muzeja. Ova jedinstvena izložba prikazuje kulturu piva na ovim prostorima, o čijoj tradiciji svjedoče mnogi artefakti. Izložbu prati i obiman katalog, iz kojeg prenosimo ovaj tekst uz suglasnost autorice.
