Potrošnja piva ne prestaje padati – i dalje se traži manje pjenušave tekućine, a jedine stavke s uzlaznim trendom su bezalkoholno pivo i pivske mješavine. Iz Njemačke danomice stižu vijesti o gašenju tradicionalnih pivovara s višestoljetnom tradicijom, a iz Britanije o zatvaranju pubova, tih poslovičnih centara lokalnog društvenog života. Odnos piva prodanog u ugostiteljstva i onog u trgovini dramatično se promijenio u pandemije korone kada su se pivopije zbog zatvaranja pivnica okrenuli flaširanom pivu iz dućana i više se ne vraća. Sve to potvrđuje i redoviti godišnji izvještaj cehovskog udruženja Brewers of Europe.
Čak i u zemljama u kojima je pivo nacionalni ponos i smisao života brojke strmoglavo padaju – u Češkoj je tako ukupna godišnja produkcija lani iznosila manje od 20 milijuna hektolitara (19,958 u odnosu na čak 21,6 milijuna u 2019. godini), a u Njemačkoj je po prvi put u povijesti manja od 80 milijuna hektolitara (79,238 prema 91,610 u predpandemijskoj 2019.)
U Belgiji, jedinoj zemlji u kojoj je pivska kultura upisana u registar zaštićene nematerijalne baštine UNESCO, proizvodnja piva pala je baš dramatična – s 25 milijuna hektolitara 2019. godine na 20 milijuna lani.
Zanimljivo je kako je u Hrvatskoj lanjska produkcija od 3 milijuna i 575 tisuća hektolitara čak za 340 tisuća hektolitara veća nego 2019. i tako spadamo među rijetke iznimke s većom proizvodnjom piva nego prije šest godina, a i po potrošnji po glavni stanovnika od 92 litre godišnje popeli smo se na drugo mjesto odmah iza nedokučivih Čeha, ali te brojke više govore o tome kako je i na najvišem mjestu u branši teško prikupiti sve podatke (to je nama naša globalizacija dala), pa u mnogim rubrikama nalazimo oznaku N/A, što znači da informacija nije dostupna. Naime, mi smo se do sada uglavnom držali au top 10 s oko 80 litara piva per capita, pa je neobično da bi u uvjetima sveopćeg pada potrošnje kod nas ona tako dramatično porasla…
A i Česi, za koje smo još ne tako davno navodili potrošnju od preko 150, pa i više od 160 litara dragocjene tekućine na godinu i na glavu stanovnika, sada piju „samo“ 121 litru godišnje (2019. godine dolazile su po žednim češkim ustima čak 142 litre piva).
Dakle, brojkama ne možemo bezuvjetno vjerovati, a u mnogim slučajevima ih i nemamo, ali ono što je dostupno daje jasnu sliku trenda – proizvodnje, potrošnja, ekonomija industrije piva – sve je u padu. Naravno, pivo je i dalje silno popularno i najtraženije je alkoholno piće na svijetu, i to će i dalje ostati.
„Pivo je više. Više od onoga što se natoči u čašu. Kao poljoprivredno-prehrambeni proizvod, pivo je ukorijenjeno u europskom tlu - u ječmu i hmelju koje uzgajaju lokalni poljoprivrednici - i upravo je kuhanje piva ono što te sirovine pretvara u piće koje stiže u kafić, restoran ili dom gdje se ljudi okupljaju. Ovo putovanje povezuje poljoprivredu, proizvodnju, turizam i ugostiteljstvo, održavajući egzistenciju diljem kontinenta i povezujući ruralne proizvođače s nekim od najživljih društvenih i ekonomskih prostora u Europi: prijatelji koji se ponovno povezuju nakon posla, obitelji koje obilježavaju prekretnice, posjetitelji koji otkrivaju destinacije kroz kafiće i restorane, sportski navijači koji podržavaju svoje timove i zajednice koje oživljavaju na lokalnim festivalima,“ piše Julia Leferman, glavna tajnica udruženja The Brewers of Europe.
Pivo je više. Ali ga je manje, rekli bismo čitajući ovo izvješće, za koje glavna tajnica kaže: „Nalazi ovogodišnjeg izvješća o europskim trendovima piva, koji obuhvaćaju razvoj događaja u 2025. godini, odražavaju stvarnost poznatu na većem dijelu kontinenta. Iako se inflacija na mnogim tržištima smanjila, kućanstva i poduzeća i dalje se suočavaju s pritiscima koji utječu na potrošnju i ulaganja. Diljem EU-a potrošnja piva smanjila se za 3,2% između 2024. i 2025. te je pala za 9,2% u usporedbi s 2019. godinom. Proizvodnja je slijedila sličan trend, padajući za 2,9% u odnosu na prethodnu godinu i za 8,6% od 2019. Ove brojke odražavaju izazovno operativno okruženje.“
Unatoč tome sektor pivarstva i dalje je ogroman – 10.000 pivovara - od obiteljskih poduzeća do multinacionalnih proizvođača - posluje diljem Europe, uz podršku lanca vrijednosti koji se proteže od farme do proizvodnje stakla. Zajedno podržavaju oko 2 milijuna izravnih i neizravnih radnih mjesta i generiraju otprilike 52 milijarde eura godišnje dodane vrijednosti. Karakter piva kao poljoprivredno-prehrambenog proizvoda stavlja pivarstvo na sjecište poljoprivrede, proizvodnje, turizma i ugostiteljstva: pokreće lokalni razvoj prosperiteta i povezuje zajednice.
„Otpornost sektora vidljiva je u njegovu razvoju,“ nastavlja J. Leferman: „To je osobito izraženo u rastu bezalkoholnog piva, koje je danas jedan od najdinamičnijih tržišnih segmenata. U cijeloj EU-u količina bezalkoholnog piva porasla je za 5,87 % u razdoblju od 2024. do 2025. te za 38,3 % od 2020. godine. Bezalkoholno pivo sada čini 8,2 % tržišta piva u EU-u, što odgovara udjelu od jednog na svakih 12 konzumiranih piva. Taj rast odražava promjene u preferencijama potrošača, ali i sposobnost sektora za inovacije uz istovremeno očuvanje kvalitete i baštine koji definiraju europsku proizvodnju piva.“
