Pivo je (i) zimsko piće

Povijest piva   |   Mato Pejić   |   20.12.2017.     435

Pivo je (i) zimsko piće

Sada, kad je prosinac poodmakao, temperature se tako stropoštale da se začuo tresak, mraz štipa za nos, magle nas pritišću ka tlu a bogme se i krovovi zabijelili, za čim ćemo posegnuti želimo li se ugrijati kakvim pićem? Za pivom, naravno, koliko god se to na prvu loptu činilo čudnim. Jer, pivo nipošto nije (strogo) sezonsko piće i nije (samo) ljetno, nego je itekako i zimsko.

I to - a to je pak iznenađenje broj dva - nije nikakva novovjeka pojava koju donosi craft revolucija, nisu su nam to otkrili zanesenjaci zanatskih pivskih specijaliteta, koji nude mnoge krasne, jake, tamne, aromatične uvarke, koji uz vatru kamina griju dušu i tijelo; oni samo vraćaju pivo njegovim korijenima, samo što ono kaj su pili naši stari dotjeruju i oplemenjuju mnogim novotarijama.

A zimski ječmeni specijali, koji su se kuhali baš za blagdane kojima vrvi svršetak godine, sve donedavno bili su sasvim uobičajeni i sveprisutni. Mi smo, doduše posljednjih nekoliko desetljeća navikli na potpunu unificiranost piva iz velikih industrijskih pivovara, pa smo na hmeljsku raznovrsnost pomalo i zaboravili, ali još osamdesetih godina Daruvarska je pivovara, na primjer, kuhala tamno Slador pivo koje je na etiketi imalo Snješka Bijelića kako poteže iz boce u zimskom pejzažu, Pivovarna Laško je nudila Novoletnik, pivo s čak 19 posto slada, a Sarajevska je pivara za zimske olimpijske igre 1984. skuhala pivo Olimpik, čiju je naljepnicu krasila figura Vučka sa šalom i kriglom piva u ruci - čuj: ruci! - a imalo je, pivo, 16 posto ekstrakta. I sve tako. Konačno, najstariji hrvatski pivski brend, Staročeško, koje je neprekidno prisutno od predaleke 1893. godine kao svoj prvi pivski stil skuhalo je - Zimsko pivo. Zagrebačka pivovara već dvadeset i sedam godina kuha Božićno pivo, a blagdanske sezonske specijale nude i druge hrvatske pivovare. Često se, međutim, ta piva ne razlikuju od redovnih šarži, pa je nadijevanje imena Božićno ili Blagdansko, zapravo mala prijevara, ali...

Zimska blagdanska piva, naime, posebna su pivska kategorija i točno se zna po čemu se razlikuju od drugih pivskih kategorija. Doduše, svako pivo s više ekstrakta, gušće, punije, te s više alkohola i boje, godit će vam u hladne zimske dane, ali ono što ponese epitet zimskog ili blagdanskog specijala, u pravilu ide još korak dalje, pa kombinira više vrsta hmelja i slada, duže odležava i uopće radi se tako da bude dostojno veličine praznika kojem je namijenjeno.

U Malom pivarskom leksikonu u knjizi Pivo, tekuća hrana profesora Vladimira Marića čitamo da je „Christmas Beer (Božićno pivo) - tamno, gusto i prilično jako pivo koje se u Velikoj Britaniji proizvodi za belgijsko tržište. U drugim se zemljama također proizvodi Božićno pivo. U Njemačkoj se naziva Weihnachtsbier i nije tamno. Božićno pivo Zagrebačke pivovare je 14-postotno pivo jantarne boje."

Iz svega ovoga proizlazi da zimsko-božićno-blagdansko pivo nije poseban pivski stil, a potvrdu za to nalazimo i u sve češćim izborima zimskih specijala, među kojima su jednako zastupljeni i stout i porter, i russian imperial stout, i baltički porter, i brown ale i altbier i tamni lager, i bock i štatijaznam. U Engleskoj takva piva za zimsko grijanje zove winter warmer, a zanimljivo je da Michael Larson u svojoj knjizi The Beer Select-O-Pedia navodi winter warmere kao stil piva u kategoriji engleski i irski ale, iako napominje da  neka od tih piva spadaju kao podstil u kategoriju english old ale i da se za fermentaciju koriste različiti kvasci, od belgijskih do kvasaca za donje vrenje, dakle lagere. Isto tako dodaje da boja winter warmera varira od 18-22 EBC, udio alkohola od 5 do 7,5, a gorčina od 30 do 50 IBU. Dakle, posvemašnje šarenilo, a ono što bi svima trebalo biti zajedničko su začini - klinčić, muškatni oraščić i cimet. Winter warmeri se dobro slažu s pečenim mesom, jakim sirevima, pikantnim desertima i pitom od jabuka. Larson još naglašava da winter warmere ne treba brkati sa stilom holiday ale, koji nije određen posebnim uvjetima u pogledu sastojaka i tehnologije, nego samo vremenom kuhanja.

U drugim izvorima pak nalazimo nešto drugačiju definiciju winter warmera - to su, kaže, tradicionalna sladna, slatka jaka ale piva, koja se kuhaju tijekom zimskih mjeseci. Obično su poprilično tamna, ali ne tako kao stout i imaju velik udio slada, ponekad s dodatkom više raznih začina, naročito u Sjedinjenim Državama. Osnovna karakteristika im je jačina, a udio alkohola kreće se od 6 do 8 posto, dok neki primjerci te vrste imaju i do deset posto alkohola i više. Božićno pivo, kaže jedan od izvora poseban je tip winter warmera, visokog postotka alkohola i obično s dodatkom začina.

Dakle, postoji jako puno odličnih razloga da zimi posegnete za politrom, da raskrinkate tu stereotipiju o pivu kao sezonskom, odnosno ljetnom piću. I to, da ponovimo, nije od jučer. Datira iz srednjeg vijeka, kada su slavu pivske kulture pronosili redovnici u samostanima, koji su naročito za predblagdanske dane posta kuhali jača piva s više slada, više tijela, više okusa, a - kao kolateralna pojava dolazilo je i više alkohola. To im je olakšavalo post, jer je vrijedilo pravilo liquida non frangunt ieiunium, štono će reći da se tekućinom ne krši posto, odnosno da e u dane posta može konzumirati tekućina, pa tako i pivo. Onda su si dali oduška. E, znali su fratri što rade.

Komentari


Digg   StumbleUpon   Facebook   Del.icio.us   Croportal   Ispiši   Preporuči

     

ArhivIzreke o pivu

Prodavanje pokvarenog piva je zloćin protiv kršćanske ljubavi
Zakonik grada Augsburga iz 13. stoljeća

Nacrtaj mi krigl

Josef Lada - Svatecni hospoda
Josef Lada - Svatecni hospoda

Pivnica.net na Facebooku



Montažne i drvene kuće



Najnovije iz kategorije Povijest piva