Današnji blagdan svetog Jurja (23. travnja) jedan je od najmarkantnijih međaša u pivarskom kalendaru. Na Jurjevo (iliti Đurđevo) je sve do izuma hladnjaka i pasterizacije, odnosno do osiguranja veće trajnosti i boljeg čuvanja piva, stupala na snagu zabrana kuhanja piva, koja je trajala do Miholja (blagdana svetog Mihovila 29. rujna) i počinjala sezona konzumacije piva skuhanog u prethodnoj sezoni. Na Jurjevo 1516. godine proglašen je u Ingolstadtu bavarski Zakon o čistoći piva (Reinheitsgebot) pa se 23. travnja u Njemačkoj slavi kao nacionalni Dan piva.
U hrvatskoj pučkoj tradiciji blagdan svetog Jurja (Juraj, Jura, Đuro) često shvaćen kao prvi dan proljeća, odnosno kao početak gospodarske godine. Na taj su se dan, posebice u sjevernim hrvatskim krajevima, kaže Hrvatska enciklopedija, unajmljivali, otpuštali i mijenjali sluge i pastiri. Imalo je i obilježja stočnoga blagdana: stoka se na Jurjevo svečano izvodila na pašu, često prvi put u godini, te kitila vijencima od proljetnoga cvijeća i drugoga bilja. Vjerovalo se da će ju ti vijenci cijelu godinu štititi od bolesti i drugog zla (vještica i sl.), a na povratku su se bacali na krov staje. Na Jurjevo su se priređivale utrke i vodili konji pred crkvu na blagoslov. Po zapadnoj su se Hrvatskoj dan uoči Jurjeva ili na samo Jurjevo palili jurjevski krjesovi. Uz njih bi se okupljala uglavnom mladež, ali i ostali stanovnici sela, oko krijesa bi plesali i pjevali pjesme karakteristična sadržaja.
No, vratimo se pivu. Jurjevo, dakle, ima izniman povijesni i tradicijski značaj u pivarstvu, ponajviše zbog donošenja najpoznatijeg pivskog zakona na svijetu i označavanja kraja sezone kuhanja piva. Zakon o čistoći piva (Reinheitsgebot) bavarski je vojvoda Wilhelm IV. donio upravo na Jurjevo, 23. travnja 1516. godine u Ingolstadtu. To je jedan od najstarijih zakona o sigurnosti hrane na svijetu a propisuje da se pivo smije praviti samo od vode, slada i hmelja. Taj je propis bio potreban zato što se u vrijeme u pivo stavljalo sve i svašta nastojeći mu produžiti trajanje i poboljšati okus. I danas pivovare u Njemačkoj često ponosno ističu da kuhaju pivo prema odredbama Zakona o čistoći iako je to danas posve besmisleno.
U Bavarskoj je postojao i dekret kojim se zabranjivalo kuhanje piva između blagdana svetog Jurja (23. travnja) i blagdana svetog Mihovila (29. rujna). Naime, ljetne temperature bile su previsoke za kontroliranu fermentaciju, što je često dovodilo do kvarenja piva i razvoja nepoželjnih bakterija prije izuma rashladnih uređaja. Kako bi imali pivo tijekom ljeta, pivari su do Jurjeva kuhali jača piva s većim udjelom alkohola i hmelja te ih čuvali u hladnim podrumima i špiljama. Tako su nastali poznati stilovi poput Märzena (ožujsko pivo) i Bock piva. U znak sjećanja na donošenje Zakona o čistoći, u Njemačkoj se od 1994. godine svakog 23. travnja službeno slavi Dan njemačkog piva (Tag des Deutschen Bieres).
Za one koji žele znati više:
