Pivnica.net
Banner

Europa

Pivarstvo na putu oporavka

P. N.   |   17.01.2024.     1256

Pivarstvo na putu oporavka

Posljednjih godina cijeli svijet ide da ne kažem kamo, pa tu sudbinu dijeli i pivarska industrija, no, nakon teških udaraca kojima je branšu šamarala epidemija, sve potpomognuta ekonomskom krizom, inflacijom i ratom, krenuo je uzlazni trend. No, pivarstvo se još nije vratilo na brojke od prije epidemija, te dakle oporavak još traje. Štono bismo rekli – nema odmora do traje obnova.

Vidljivo je to i iz godišnjeg statističkog izvješća europskog udruženja pivara BOE (Brewers of Europe) za 2022. godinu.

„U ovim vremenima koja se brzo mijenjaju, pivo još uvijek podnosi test vremena, nadilazeći granice i ujedinjujući različite kulture. Okuplja ljude diljem Europe da razgovaraju, dijele i cijene dobar, osvježavajući napitak. Ne postoji drugo piće koje ima istu moć privlačnosti,“ piše u uvodniku ovog dokumenta voditelj poslova BOE Simon Spillane.

Posljednjih nekoliko godina nametnulo je nove izazove, ali tržište piva je na putu oporavka otkako je pandemija Covida 2020. prisilno zatvorila barove, kafiće i restorane, a protuepidemijske mjere spriječile ljude da uživaju u pivu s prijateljima. Ožiljci iz tog razdoblja vide se i danas.

Grozna 2020. godina donijela nagli prekid dotadašnjeg postupnog rasta proizvodnje i potrošnje za europske pivovare, a 2022. vidjeli smo da se tržište još nije vratilo u stanje prije Covida. Statistika pokazuje da je prodaja piva u Europskoj uniji pala s 322 milijuna hektolitara u 2019. na 297 milijuna hl u 2020. i, dok su se gotovo dvije trećine gubitaka vratile do 2022., potrošnja piva još uvijek iznosi samo 313 milijuna hl. Brojke također pokazuju kako je ugostiteljski sektor podnio najveći teret štete te je i dalje pod pritiskom povećanih troškova i promjena načina života. Iako svaka zemlja ima svoju tradiciju, ravnoteža između neposredne potrošnje unutar trgovine i maloprodaje u trgovinama pomaknula se prema dućanima.

Između 2019. i 2022. značajno se promijenio odnos  prodaje piva u ugostiteljstvu i u maloprodaji, konkretno –  u Španjolskoj sa 68/32 na 59/41, u Češkoj s 35/65 na 31/69 i u Ujedinjenom Kraljevstvu s 45/55 na 41/59. Što se tiče proizvodnje, visoki troškovi proizvodnje (sredinom 2023. bili su 20-25% veći nego 2019.), zajedno s naglim porastom troškova otpreme spriječili su dinamičan rast izvoza u prethodnom desetljeću koji je mogao kompenzirati postupni oporavak u konzumacija piva.

„Međutim,“ nastavlja Simon Spillane, „broj aktivnih pivovara i dalje raste: ponovno je porastao u EU-u s 9500 pivovara u 2021. na 9680 u 2022., što je još uvijek daleko od povećanja na kraju prethodnog desetljeća kada je broj pivovara rastao za tisuću godišnje, ali siguran je znak da potrošačka fascinacija pivom i dalje postoji. S ovim rastom broja pivovara paralelno raste i raznolikost i izbor u ponudi piva. Pivari su prirodno domišljati i pozitivni ljudi. Kreativni smo i prilagodljivi. Uvodimo inovacije kako bismo zadovoljili potražnju potrošača za raznolikošću i kvalitetom, osiguravajući da postoji pivo za svakoga i za svaku priliku. Na primjer, bezalkoholno pivo sada predstavlja više od 5% europskog tržišta piva. Danas su izazovi drugačiji. Dok smo se nekada borili s pandemijom, sada se suočavamo s ratom u Ukrajini, stezanjem državnih proračuna, općom krizom troškova života i skokom cijena sirovina. Za pivovare se to također pretvara u uska grla za uvoz žitarica i slada, kao i pakiranja – staklene boce i aluminijske limenke – i fluktuirajuće troškove energije.“

„Da budemo jasni, većina ovih čimbenika ima učinak na cijelo gospodarstvo. Ali u ovim skučenim vremenima, pivarima je potreban poticajan fiskalni i politički režim, koji prepoznaje pozitivan i održiv doprinos koji pivo i pivarstvo daju europskim zajednicama, njihovoj društvenoj dobrobiti i gospodarstvu. Ne možemo zanemariti ni klimatsku krizu: kako se temperature sve više pomiču do krajnjih granica, to utječe na poljoprivredu, pri čemu žetve dolaze ranije, a – u nekim slučajevima – uništavaju ih požari i poplave.“

„Gledamo u budućnost i to je budućnost koja je održiva. Smanjili smo svoj utjecaj na okoliš i naši su pivari tijekom godina pokrenuli stotine pionirskih inicijativa za održivost. Nastavit ćemo tranziciju prema čistom, stabilnom, kružnom gospodarstvu. To možemo učiniti čak i dok prolazimo kroz krize,“ te zaključno upire oči u političke strukture koje u godini koja je započela čeka niz izbora: „U 2024. godini na mnogim se razinama provode izbori, uz ostalo i za Europski parlament u lipnju. To će oblikovati političku budućnost Europe: kada nova Europska komisija bude uspostavljena, ona će postaviti nove političke prioritete. Mi pivari morat ćemo pokazati važnost i posebnost piva, da možemo ići u korak s vremenom i da se možemo prilagoditi promjenjivom okruženju. Pivo je duboko ukorijenjeno u europskoj povijesti i postoji jedinstvena kulturna baština u pivu. Moramo se stalno razvijati dok ostajemo vjerni svojoj biti kako bismo osigurali pozitivnu budućnost. Pa dopustite da virtualno nazdravimo pivarima, obrtnicima, prodavačima piva i entuzijastima koji pridonose ovoj priči koja se neprestano razvija.“

​Kakvi su trendovi u pivarstvu Europe, Europske unije i na nacionalnim pivarskim scenama, pogledajte u našoj galeriji, a što se tiče Hrvatske, ona je s 2 milijuna i 920 tisuća hektolitara godišnje proizvodnje na 23. mjestu ljestvice zemalja Europske unije, a s potrošnjom od 3,074 milijuna hektolitara na 22. mjestu. Naravno, sve te podatke valja uzimati s dozom rezerve, ali oni su ionako tek aproksimacija, koja treba dati uvid u trendove u pivarstvu, što i jeste svrha ove statistike.

Potrošnja piva per capita u Hrvatskoj je u 2022. godini iznosila 79 litara i po tom su segmentu sedmi najveći pivopije u Europi, a n a ljestvici i dalje suvereno vode Česi sa 136 litara po žednoj češkoj glavi (drugi Austrijanci popiju 102 litre godišnje, treći Poljaci 93, a četvrti nijemci 92).  Odnos prodaje piva u ugostiteljstvu i trgovini u nas je okruglih 40:60, broj aktivnih pivovara je 109, od toga craft pivovara 92 (ta brojka također ne izgleda vjerodostojno, jer ako znamo da u Hrvatskoj postoji samo šest industrijskih pivovara, onda bi craft pogona moralo biti više od sto), broj radnika izravno zaposlenih u pivarskoj industriji je 1801.

Komentari


Podijelite ovaj članak




Postani pivski sommelier

ArhivIzreke o pivu

Nacrtaj mi krigl






Najnovije iz kategorije Europa