NOVO PIVSKO MJESTO U BARANJI

Pivara Karanac

  Reportaže         Mato Pejić         14.04.2026.
Pivara Karanac

Baranja je cilj brojnih turističkih putovanja iz svih dijelova Hrvatske, a na tim ekskurzijama je neizostavan posjet Karancu, mjestu kulena, fiš paprikaša, čobanca, šarana na rašljama i perkelta od soma te naravno vina, jer ovo se selo i nalazi u općini po imenu Kneževi Vinogradi. Od sada, međutim ovdje na svoje dolaze i ljubitelji piva pa i istinski pivski fajnšmekeri, jer je upravo otvorena craft pivovara i kušaonica, odnosno pivnica po imenu PIvara. Ovu gostioničarsku pivovaru, to jest brewpub, pokrenula su dva osječka bračna para, zaljubljenici u craft pivo, Josipa Milić i Igor Ilić te Simona i Ivan Barić. 

„Česta je primjedba upravo ta da je Baranja vinska regija, pa se ljudi čude da ovdje otvaramo pivovaru, ali mnogi turisti koji dolaze ovamo vole pivo, pa smo zaključili da im to treba i ponuditi,“ govori nam Igor Ilić, koji je svoje dugogodišnje iskustvo s kućnim i zanatskim pivarstvom pretočio u ovaj poslovni projekt. Tako demantira uvriježenu stereotipiju kako pivo nema što tražiti u vinorodnom krajoliku, kao i onu da riba (a ovdje je to okosnica gastronomske ponude) treba plivati u vinu. Naravno, dobro to znaju naši čitatelji, riba odlično pliva i u pivu, a neke izrazito vinske regije, poput naše Dalmacije ili Južne Moravske u Češkoj, prošarane su gustom mrežom craft pivovara. I promiču (neka nam oprosti Veliki Tin) „pobratimstvo pića u svemiru“.  

Igor je s prijateljem Ivanom Barićem dugo kuhao hobistički, a vodio je i osječku craft pivovaru Black hat „dok je nije prodao Senki“ (Senka Matijaković Presečan od 2017. tu pivovaru uspješno vodi u Đakovu i kuha odlična piva blonde ale i black IPA). Niz godina Igor je i predsjednik Panonskog pivarskog sindikata, poznatog po famoznom osječkom festivalu kućnih pivara Hombre, dakle – u pivskim je temama kuhan i pečen. I evo ga sada u Pivari, zanatskoj „nano pivovari“ kao sam kaže, koja u vlastitoj kušaonici, registriranoj kao pivnica, gostima nudi pet vrsta piva – Pilsner, Ipa, Pale Ale, Raspberry sour (malina) i Dry Stout.

Kako nam pojašnjava Igor, koji je u ovom projektu zadužen za proizvodnju, kapacitet pivovare je 220 litara po jednom kuhanju. „Od kuhanja do istakanja prođu dva tjedna, a neka piva moraju odležati i po dva mjeseca,“ dodaje. „Za razliku od pivovare Black Hat koju sam imao u Osijeku, koncept je drukčiji. Distribucije piva u ambalaži neće biti, a moći će ga kušati samo unaprijed najavljeni gosti u našoj Pivari kapaciteta 50-ak mjesta, odnosno na terasi ili sjenici iza Pivare. Kegovi, kao jedina ambalaža, barem za sada, neće imati etikete, a osim vlastite kušaonice ideja je da neka od njihovih piva toči eventualno Baranjska kuća, koja se nalazi točno preko puta pivovare. Igorovo iskustvo s craft pivom, ali i s kućnim uvarcima s kojima se također naputovao po festivalima je takvo da se često drži u neadekvatnim uvjetima, a kako je riječ o nefiltriranom i nepasteriziranom pivu, podložno je kvarenju, pa stoga ne namjeravaju „točiti pivo za ponijeti“.

Iza ove proizvodno-turističke priče dvaju osječkih bračnih parova stoji kapital zajedničke programerske tvrtke, ali dio investicije pokriven je i kreditom. „Dugo smo se borili s birokracijom a u jeku realizacije projekta uveden je euro nakon čega su cijene eksplodirale,“ povjerio nam se Igor. Na čelu tvrtke je njegova supruga Josipa Milić, a oni (Igor Ilić te Simona i Ivan Barić) su zaposlenici firme. Direktorica Josipa je porijeklom iz Daruvarskog kraja pa je to za nas s portala Pivnica bio dodatni povod da ispričamo priču o Pivari.

Pa i onu o njezinu imenu. Zašto, naime, Pivara, kad je pravilan izraz za pogon za proizvodnju pivara – pivovara? „Predio brda u Karancu odvajkada nosi naziv Pivara, a priča kaže da je to zato što je tu prije jednog stoljeća uistinu kuhano pivo, ali nažalost od njega su ostala tek maglovita sjećanja i taj toponim,“ govori Igor i dodaje, kako je mjesni kroničar Davorin Taslidžić istražio tu epizodu i pronašao podatke koji je potvrđuju – pivo je tu od 1923. do 1933. kuhao Šandor Sekereš, koji je nakon zatvaranja pivovare pokrenuo trgovinu na mjestu današnje poznate Baranjske kuće. Zanimljivo je da je u lokalu uzgajan i hmelj, pa se u arhivima mogu naći i fotografije iz karanačkog hmeljarnika, kojeg se još sjećaju stariji stanovnici, jer se hmelj proizvodio negdje do pedesetih godina prošlog stoljeća.   

Sada tu tradiciju nastavlja Pivara – zanatska nano pivovara s kušaonicom u Kolodvorskoj ulici, koja će turistima što ih je u tom kraju svakim danom sve više, uz lokalne delicije ponuditi i kvalitetno domaće pivo. Računaju da će u prostoru koji prima pedesetak gostiju ugošćivati najavljene grupe, za koje će organizirati kušanje svih pet vrsta piva koje kuhaju. Gosti će dobiti degustacijske čaše od 1,5 decilitara s logom Pivare, a uz pijuckanje piva čuti će priču o njegovom nastanku, kao i onu o kuhanju piva u samom Karancu prije jednog stoljeća.

Pivara je još posve nova pa je teško reći kako će koje pivo biti prihvaćeno. Logika kaže da će prosječnom posjetitelju najbliži biti pilsner, pa je on i skuhan u dvostrukoj količini, ali svečano otvaranje je pokazalo izvrstan interes za IPU, pa i za kiseli Raspberry Sour. Stoga je vrlo moguće da će se u ponudi pojaviti još poneki pivski stil. A svakako će se jedno novo pivo pojaviti uskoro u povodu desete obljetnice panonske udruge pivara, koje će skuhati u kolaboraciji sa zabočkom Novom rundom, jer su rundaši Miroslav i Marko oduševljeni osječkim festivalom Hombre. I to je također klasična crafterska priča – mali nezavisni pivari se međusobno uvažavaju, druže i pomažu. Zato je ta pjenušava zajednica tako privlačna i dobra. Dakle, na sljedećem posjetu Baranji ne propustite degustaciju pet vrsta domaćeg piva u Pivari Karanac, a ako vam se to pivo svidi nema vam druge, nego doći ponovo.  

Naslovna fotografija Ivica Getto Glas Slavonije

Tagovi

Pivo   Karanac   Pivara   Baranja  


Najnovije iz kategorije Reportaže




Naše web stranice koriste kolačiće kako bi Vama omogućili najbolje korisničko iskustvo, za analizu prometa i korištenje društvenih mreža. Za više informacija o korištenju kolačića na ovim stranicama, kliknite ovdje.
Prihvaćam sve kolačiće