Godina 2011. bila je iznimno potentna za pivare zbog vrlo dobrih vremenskih uvjeta, povećanog broja stranih gostiju i izuzetnog tržišnog uspjeha pivskih mješavina. U 2012. očekujemo nastavak rasta za jedan do dva posto ističe Pero Ivanković, predsjednik Grupacije proizvođača piva, slada i hmelja HGK, piše portal Ja trgovac.
Ulaskom Hrvatske u EU ništa se značajno neće promijeniti za domaće pivare obzirom da se od prvog srpnja iduće godine počinje primjenjivati trgovinski sporazum između EU i npr. Bosne i Hercegovine, naše najvažnije izvozne odrednice, a on je slobodan po navedenom međunarodnom sporazumu, navodi Ivanković.
Predstavite nam za početak Grupaciju proizvođača piva, od kad postoji i koliko članova broji?
Grupacija proizvođača piva, slada i hmelja HGK od svog osnutka 1991. godine djeluje u sklopu Hrvatske gospodarske komore te na taj način najkvalitetnije i najlakše oblikuje svoje prijedloge i primjedbe prema državnim institucijama.
Grupacija trenutno broji devet članica, od toga sedam najvećih proizvođača piva, jednu sladaru i jednu Udrugu proizvođača hmelja. Istaknuo bih da je od početka ove godine Grupacija postala punopravna članica Europske grupacije pivara, što nam pruža mogućnost već sad lobirati za interese naših članova u Europskoj Uniji.
Koje su glavne aktivnosti i ciljevi Grupacije?
Kao jedan od prioritetnih ciljeva Grupacije svakako ističem proaktivno djelovanje članica prema nadležnim državnim institucijama (Ministarstva, Zavodi, Agencije itd.), znači lobiranje u interesu i području pivarstva.
Naše glavne aktivnosti, pak, trenutno su usmjerene na održavanje prihvatljivog sustava trošarina na pivo kako bi ono cjenovno ostalo konkurentno i profitabilno. Zatim na marketinške aktivnosti poput zaštite prava na prodaju piva, oglašavanje, informiranje potrošača i sponzoriranje umjetnosti, znanosti i sporta.
Također, iznimno nam je bitno održavanje pozitivnog imidža piva kao alkoholnog proizvoda koji primjerice ima značajne kulturološke i nutritivne vrijednosti, naravno kada se konzumira u umjerenim količinama.
Tržište piva je u 2011. godini doživjelo oporavak nakon gotovo tri godine pada. Što je glavni uzrok tom pozitivnom trendu?
Komercijalizacija novog proizvoda, pivskih mješavina, od strane apsolutno svih proizvođača zasigurno je značajno doprinijela rastu čitave kategorije koji je u 2011. godini iznosio 6,8%.
Dobra turistička sezona također je imala utjecaja na takav rezultat, no i dalje najvažniji faktor dobre potrošnje piva rezultat je lijepog vremena.
Gledano količinski i vrijednosno, kolika je ukupna potrošnja piva u Hrvatskoj u 2011. godini? Raspolaže li Grupacija podacima o rezultatima za prvo tromjesečje ove godine?
U 2011. godini u Hrvatskoj je konzumirano 3.546.000 hektolitara piva. Gledano vrijednosno, s uključenim trošarinama i PDV-om, ostvareno je cca. 3,5 milijardi kuna prometa.
Što se tiče prvog kvartala ove godine bilježimo pad od 3,3% u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što vežemo uz loše vremenske prilike kao glavni faktor utjecaja na potrošnju.
Mislite li da će se pivske mješavine koje su bile hit prošlog ljeta dugoročno zadržati na tržištu, nastaviti rast i postati mainstream piće?
Iskustva iz drugih europskih zemalja govore da jakom prodajnom i marketinškom aktivnošću pivske mješavine s voćnim sokom neće biti samo prolazni hit.
Podstrek tome daje i snažan nastavak aktivnosti u tom pogledu kojem svjedočimo od početka ove godine kod svih proizvođača, kako na prodajnom mjestu, tako i kroz oglašavanje u medijima.
Stoga će taj segment zasigurno održati stečenu tržišnu poziciju. Ono što se dogodilo u Hrvatskoj s popularnošću pivskih mješavina svojevrstan je fenomen, jer niti u jednoj zemlji ta kategorija nije rasla tako brzo.
Takvi rezultati ostvareni su prvenstveno zbog stvorene sinergije, odnosno involviranja svih proizvođača u tom segmentu koji, kao što sam spomenuo ranije, nastavljaju s daljnjim širenjem asortimana i aktivnostima vezanim uz tu kategoriju proizvoda.
Kakva je potrošnja piva u Hrvatskoj po stanovniku u usporedbi s drugim zemljama? Gdje se nalazimo po tom parametru u europskim okvirima?
Od svih zemalja u Europi, njih 31, s potrošnjom od 82 litre po stanovniku godišnje Hrvatska se u 2011. smjestila na visoko deseto mjesto što nas svrstava u tzv. pivske zemlje.
Prvaci su naravno Česi sa 144 litre, nakon kojih slijede Nijemci sa 107 litara pa Austrijanci sa 106 litara potrošnje po glavi stanovnika. Za ilustraciju, najnižu potrošnju bilježe Turci s 12,5 litara te Talijani sa skromnih 29, dok je prosjek Europe 69 litara po stanovniku.
Cijeli inteview pročitajte na portalu Ja trgovac
