Europa

Paragrafom po pivu

P.N.   |   29.12.2015.     1454

Paragrafom po pivu

U prethodnom članku vidjeli smo kakve probleme imaju njemački craft pivari, koji zbog dodavanja raznih začina, zbog odredaba Zakona o čistoći, svoj proizvod ne smiju deklarirati kao pivo. Slična, ako ne i gora, muka čeka pivare u Češkoj, gdje se pripremaju izmjene pivske legislative.

Prenosimo s portala Pivnici.cz:

O namjeri izmjena u aktualnoj priglupoj pivskoj legislativi (Uredba br. 335/1997, paragraf 11-15) govori već najmanje godinu dana. U prosincu je konačno u javnost poslan prijedlog nove uredbe, koji je upravo u fazi javne rasprave, a u novinama se naveliko piše o revolucionarnim promjenama. Malo smo se detaljnije pozabavili novim pravilima.

Najočitija promjena je to da se iz uredbe briše porter, kao oznaka za svako tamno pivo s 18 i više posto ekstrakta (na primjer - crna ražena IPA Cosa Nostra iz pivovare Antoš i Falkon po još važećem pravilniku trebala bi se označavati kao porter, a nasuprot tomu, „slaba" šesnaestica, strahovski Smoked Porter mogao bi se smatrati varanjem potrošača, iako jer se zove porter a ima manje od 18 posto slada, iako u biti to uistinu jeste porter, za razliku od Cosa Nostre). U tom smislu ovo je korak u dobrom smjeru, blagoslov onoga što se danas tolerira.

Druga vidljiva promjena je preimenovanje specijalni piva (ekstrakta 13 posto i više) u - jaka piva. Teško je reći da li je to dobro. Doduše. to će pivarima dati odriješene ruke, jer će i slabija piva moći označavati kao specijale (rade to često i danas protupravno), ali trinaestice i četrnaestice nam baš ne izgledaju kao jaka piva - u susjednom Njemačkoj recimo kategorija Starkbier počinje sa 16 posto ekstrakta, a u Belgiji (Cat S) od petnaest i pol. Pa će tako apsurdno lagani svježi ljetni aleovi s trinaest posto slada (recimo  Apollo Galaxy iz pivovare Matuška morati biti označeni kao jako pivo.

Druge izmjene više su kozmetičke prirode - piva sa smanjenim udjelom alkohola postaju niskoalkoholna piva, ne mora se navoditi boja kod svijetlog piva (jadan potrošač, kakve će muke prolaziti dok utvrđuje što zapravo kupuje, kad se ono što je kupovao kao svijetlo sada bude jako pivo). Nestat će i podvrste tipa „pivo s dodanim kvaščevim gljivicama", „aromatizirano pivo" ili „pšenično" pivo," to će se sada označavati jednako kao „rezano" ili „nefiltrirano" (tako će, analogijom, „pšenično pivo polutamni lager" sada biti „pšenični polutamni lager" - dakle za konačnog potrošača praktično nema nikakve promjene).

Malo nas je zaskočio dio pravilnika koji se odnosi na udio alkohola, jer u njemu piše: „udio alkohola, radi li se o niskoalkoholnom pivu". Naravno, da ne može biti govora o tome da bi se pivo moglo prodavati bez navođenja udjela alkohola, jer to propisuju europski zakoni, nego to prije znači da se ne mora navoditi udio alkohola kod bezalkoholnog piva, odnosno da kupac ne mora znati da li bezalkoholno pivo ima 0% ili 0,5% alkohola.

Kao lageri i dalje će se označavati piva s 11 i 12 posto ekstrakta, bez ogleda na štošta drugoga (Matuškina California ili Weizenbier iz náchodske pivovare Primátor trebali bi biti lageri gornjeg vrenja, pa nam se u bijelom svijetu mogu samo smijati. (Ako znamo da je lager pivo donjeg vrenja, onda je jasno o kakvoj je budalaštini riječ, op. prev.) I udio nesladnih žitarica ostaje na nepromijenjenoj jednoj trećini, pa tako belgijski Witbieri, koji redovito imaju između trećine i polovice nesladne pšenice, ne mogu biti deklarirani kao pivo. Hoegaardene, imaš peh.

Nova kategorija koju donosi uredba je „netipično pivo", ali tu se zapravo ne radi o pivu nego o „napitku na bazi piva", proizvod sveden na razinu radlera i sladnim pićima tima Frisco.  Tu bi trebala spadati piva tipa lambic i druge „čudne" stvari, što potrošač ne bi imao nikakve šanse uopće razumjeti. Možda će tu završiti i spomenuti Hoegaarden.

Novo je i to da unatoč ovim razvrstavanjima proizvođači i dalje svoja piva mogu označavati nazivom pivskog tipa, odnosno stila, kao na primjer IPA, porter ili stout. Dakle, u biti ništa novoga, to pivovare ionako rade i sada... a po novom moći će to raditi i dalje,. Hura.

Malo pozitive unosi i rečenica: „Kao produkti hmelja mogu se u svrhu deklariranje sastava navesti proizvodi od hmelja dobiveni samo mehaničkim načinom" - tako se pod proizvodima od hmelja više neće moći skrivati kojekakvi isoextrakti. Hajde, barem nešto.

Trebali bi nestati i „organoleptički uvjeti", odnosno ona glupa tablica iz dosadašnjeg pravilnika koja propisuje boju, miris i okus pojedine vrste piva. Mislimo da je sva sreća što tu tabelu ni do sada nitko nije primjenjivao, pa pivovare nisu kažnjavane zato što recimo svijetli ale nema isti okus kao Pilsner Urquell. I to je dakle samo amenovanje postojećeg stanja.

Da rezimiramo, za tolike godine rada, pivski dio prijedloga ne izgleda baš previše kvalitetno. Par stvari će se poboljšati, ali ostaje i čitav niz gluposti. Vidjet ćemo kako će izgledati finalna verzija, ako u nju ugrade eventualne razumne primjedbe iz javne rasprave. A možda se desi upravo suprotno - da upadne kakva bedastoća, koja će samo otežati život manje uobičajenim pivima, pa tako i njihovim proizvođačima ili uvoznicima. A koliko bi posla zahtijevala izrada razumnog pravilnika? Urediti je im očistiti od čudnovatih detalja? Možda jedno poslijepodne.

Izvor: Pivnici.cz

S češkog preveo Mato Pejić

Komentari


Podijelite ovaj članak




ArhivIzreke o pivu

Hvala Bogu, život je gorak
Reklamni slogan pivovare Radegast

Nacrtaj mi krigl

Azzarello-Risso - 100 bullets-10_9A.jpg
Azzarello-Risso - 100 bullets-10_9A.jpg





Najnovije iz kategorije Europa