Prošle su 63 godine otkako je prvi čovjek odletio u svemir, pa se današnji dan, 12. travnja, u svijetu obilježava kao Međunarodni dan čovjekova leta u svemir. Bilo je to 1961. godine, a prvi čovjek u svemiru bio je sovjetski (ruski) astronaut Jurij Aleksejevič Gagarin. Ako se pitate kakve to veze ima s pivom, evo kakve – pivo i nebeska prostranstva povezani su na mnogobrojne načine, a i sam Gagarin, premda je bio mali rastom (1,57), imao je priličan cug, pa je osim po povijesnom letu u svemir ostao upamćen i kao veliki pijanac.
Dakle, na današnji dan, 12. travnja 1961. godine, s kozmodroma Bajkonur izveden je prvi let u svemir, a u orbitu oko Zemlje ruski nosač rakete lansirao je svemirski brod Vostok, kojim je upravljao Jurij Aleksejevič Gagarin. Tim letom Gagarin se zauvijek upisao u povijest kao prvi čovjek u svemiru. Od 2011. godine ovaj dan se službeno obilježava kao Međunarodni dan čovjekova leta u svemir.
Osobno, Gagarin je zbog svoje neslućene slave imao samo probleme – nakon leta u svemir, Sovjeti su mu zabranili pilotiranje i vodili ga po svijetu maltene na povodcu, pokazujući ga kao atrakciju i hvaleći se njegovim podvigom, što mu je jako teško padalo, pa je svoju nesreću „liječio“ alkoholom i ženama (zabilježena je i jedna anegdota o ozbiljnoj ozljedi od skoka kroz prozor kada ga je supruga uhvatila s ljubavnicom). Propao je i fizički, jer se prestao baviti sportom i slobodno vrijeme je provodio jureći gradom u sportskom automobilu s lijepim ženama pored sebe i – pijući. Sve to nije trajalo dugo – Gagarin je poginuo u zrakoplovnoj nesreći 27. ožujka 1968. sa samo 34 godine života (rođen je 9. ožujka 1934.).
Među mnogim zemljama koje je posjetio kao slavna ličnost bila je i Danska, a 21. rujna 1962. ugošćen je i u Carlsbergovoj pivovari u Kopenhagenu, gdje je uživao u degustaciji piva, koje je i sam točio, o čemu svjedoče fotografije s tog događaja.
U međuvremenu su mnoge craft pivovare svoje uvarke posvetile tom letu „malom za čovjeka, a velikom za čovječanstvo“, da parafraziram onu Apollovu glasovitu dosjetku, a na današnji dan uz mnoge druge koji podsjećaju na povijesni datum, čine to i pivski portali, poput chilledmagazinea, koji nudi izbor od pet piva podesnih da se upravo njima nazdravi Međunarodnom danu čovjekova leta u svemir. A neki daju Umjetnoj inteligenciji zadatak da nacrta Gagarina u astronautskom skafanderu i s čašom piva u ruci.
A u Daruvaru upravo traje sjajna manifestacija Deset dana astronomije, koja se u tom gradu održava još od 2010. godine i dogurala je do svog 14. izdanja, a ovogodišnja kao središnju temu ima Povratak na Mjesec. Portal Pivnica.net dao je svojevremeno obol programu manifestacije Deset dana astronomije i to mojim predavanjem nazvanim Houston, we have a beer koje je odgovorilo na putanje Ima li piva u svemiru. Naravno, potvrdno. Uz današnji Međunarodni dan čovjekova leta u svemir odabrao sam iz tog cjelosatnog predavanja, održanog 19. travnja 2018. i garniranog stotinama ilustracija na temu piva u svemiru, jedan manji dio, koji se odnosi na – Mjesec.
Pa, evo:
Pa, ondak, Rusi u kosmosu
pa, ne znam, Amerikanci u kosmosu
pa Kinezi u kosmosu
pa Bogičević u Kosmosu
pa svi u kosmosu, čudo jedno…
Tako je pjevao Đorđe Balašević 1978. godine, sve ljubeći snašu na salašu. Strasno. Otada je, kako vidimo, prošlo okruglih 40 godina, pa nije nikakvo čudo što se danas, osim onih Rusa, Amerikanaca, Kineza i Vladislava Bogičevića u kosmosu nalazi i mnoštvo drugih bića, stvari i pojava, pa tako, naravno, i pivo. Naime, otkako je svijeta i vijeka, gdjegod je čovjek i gdjegod su ljudski rod i civilizacija, tu je i pjenušavo osvježavajuće piće s niskim udjelom alkohola, napravljeno od vode, ječmenog slada i hmelja.
Pivo je najstariji alkoholni napitak, s tradicijom dugom barem sedam tisuća godina, i najrasprostranjenije piće na planetu, uz čaj i, dakako, vodu. Stoga je, kada se čovjek otisnuo među zvijezde, bilo samo pitanje vremena, kada će za njim početi putovati bačve, boce, limenke i krigle, ili pak sirovine i oprema za svemirski homebrewing.
Tako je u stvarnom životu, tako je i u onom literarnom i hipotetskom.
Svi autori koji su pisali i pišu o svemirskim putovanjima ili nas fasciniraju science-fiction remek djelima, svejedno da li na papiru, srebrnom platnu ili malom ekranu, računaju da ni u budućnosti, niti u svemiru, na planetima ovog ili nekog drugog Sunčevog sustava, nećemo moći bez te dragocjene tekućine, bez zlatnog soka od ječmenog slada. A osluškuju ih znanstvenici koji traže način da se pivo pravi i na orbitalnim stanicama, svemirskim brodovima i umjetnim gradovima na drugim planetima.
No, kada je riječ o transportu piva u raketama, kuhanju tamo gore, pa i konzumaciji u svemirskim brodovima, sve je to spojeno s mnogim teškoćama, pa je za sada ipak bolje vjerovati da za svemir vrijedi ona mudrolija što je pripisuju velikim pivopijama Ircima – Na nebu piva neće biti, zato ga ovdje moramo piti.
Ali, ipak…
U narednim minutama htio bih vam pokazati više različitih razina veze piva i stvari spojenih sa svemirskim istraživanjima i putovanjima i, među ostalim, utjecajem svemirskih tijela na Zemlju, čovjeka i njegovo omiljeno piće.
Da se razumijemo – prilično sam siguran da iz svega ovoga nećete ništa naučiti, niti ćete nakon ove prezentacije biti išta pametniji, ali uvjeren sam da ćete se dobro zabaviti. A to, priznat ćete, nije malo.
A prije nego što se vinemo nebu pod oblake, malo ćemo ostati na Zemlji i vidjeti kako nebeska tijela utječu na zemne stvari, poglavito na dragocjenu pjenušavu tekućinu. Ponajprije ono nama najbliže, Zemljin prvi susjed i satelit – Mjesec. Još su Kopernik i Kepler otkrili građu planetarnog sustava, Galileo je znao da na Mjesecu nema zraka ni života, a Newton je objasnio težinu nebeskih tijela. I svi su, kako vidimo, završili na pivskim etiketama. Kao i Johannes Hevelius, poljski astronom i gradonačelnik Gdanjska. On je najpoznatiji po konstrukciji teleskopa, ali u svijetu piva znan je kao član važne pivarske obitelji, i sam izučeni pivar. Ili Jurij Gagarin, koji je inače i u civilnom životu preferirao pivo u odnosu na druga pića.
Temeljna i kapitalna otkrića vezana uz Mjesec datiraju iz 16. i 17. stoljeća i, dakako, ne čudi da su grčki astronomi dvadeset stoljeća prije toga mislili da je Mjesec krug 19 puta veći od Zemlje, i istovremeno itekako čudi da je jedan njemački zvjezdoznanac početkom dvadesetog stoljeća na Mjesecu otkrio pravi pravcati – grad! Uostalom i danas, pa i u ovom trenutku, mnogi se upinju dokazati da je Zemlja ravna ploča. No, svi su se uvijek bavili Mjesecom, znali su da je on važan, iako možda nisu mogli shvatiti zašto. Teško da ovdje ima netko da nije čitao Clarkovu Odiseju u svemiru, a onaj tko jeste sigurno se sjeća da se jedan majmun iz čopora zove Gleda Mjesec i zna kako majmuni nisu imali pojma zašto treba gledati Mjesec, ali su to uredno i pomno činili. Nisu znali ni što bi s eventualnim saznanjem, ali – znali su da će nešto već smisliti.
Ako nisu znali majmuni, znali su, i znaju, pivari. Svjesni da Zemljina trabanta bije glas tajanstvenog vjernog suputnika, koji upravlja plimom i osekom i uopće regulira razinu tekućine na Zemlji te snažno i fatalno utječe na ljude, životinje i biljke, koriste to u svom poslu i na tome zarađuju. Čitav niz njemačkih, naročito bavarskih, pivovara kuha Volmond Bier, dakle Pivo punog mjeseca i čine to samo u noćima kada je mjesec pun, tvrdeći da to povoljno utječe na uvarak. Obično se takvi specijali prave od ekološki uzgojenih sirovina, a često su vezani i s humanitarnim akcijama, te se dio utrška daruje potrebitima.
Vollmondbier se od 1992. godine kuha i u švicarskoj pivovari Appenzeller, poznatoj uz ostalo i po pivu s dodatkom konoplje, a njihov majstor pivar Karl Locher pojašnjava da je tako obnovljena jedna stara švicarska tradicija, da se pivo kuha u noći punog mjeseca, te da tako pripravljena sladovina mnogo brže fermentira. Otišao je Locher i korak dalje, pa proizvodi i Leermondbier – Pivo praznog mjeseca, odnosno bezalkoholno pivo, koje se kuha samo u noćima mlađaka. Pozivajući se na tradiciju švicarskih pivskih vještica, pivovara Hűrlimann iz Zűricha proizvodi Vještičje pivo – Hexenbräu, a potaknuti silnim uspjehom Piva punog mjeseca iz Appenzella, počeli su ga kuhati također samo u noćima uštapa.
Shvatili su to i Belgijanci,čije je pivo nazvano Mir – Bog steklo veliku popularnost, a ne zaostaju ni Amerikanci, poput pivovare Blue Moon Brewing iz Denvera u Coloradu… ovom poglavlju posvećenom pivu kreiranom pod utjecajem punog mjeseca valja dodati još i čitavu plejadu nazvanu po bićima koja neizostavno vežemo uz pun mjesec, poput vještica, vilenjaka, vukodlaka i vampira. Na kraju velikanima koji su proučavali Mjesec i druga nebeska tijela. Ili se po bespućima svemirske zbiljnosti navažali u raketama, svemirskim brodovima i letećim tanjurima. Vjerovali ili ne, nije ih mali broj.
Tako je to kad se Mjesec nakrivi, zažmiri na jedno oko i šeretski se nasmije, pa kaže: Hajde da pomognem ljudima da naprave dobro pivo, pa onda ljudi kuhaju pivo po Mjesecu. Zašto ne, ako može Mujo potkivati konje…Ali ima i drugačije – da se pivo kuha – na Mjesecu!
Polazeći od činjenice da su uz Mjesec vezani brojni svemirski programi, da su mnoge i premnoge ekspedicije poduzete radi otkrivanja tajni Zemljina satelita, studenti sveučilišta u San Diegu, Kalifornija, odlučili su novu misiju iskoristiti za potragu za odgovorom i na ono najvažnije od svih važnih pitanja – može li se na Mjesecu skuhati pivo? Team Indus jedna je od pet ekipa koje kandidiraju za jackpot od trideset milijuna dolara u natjecanju Google Lunar X Prize. Oni su izradili robota koji je put mjeseca trebao krenuti krajem ožujka ove godine, a sastavni dio njegove misije i jedan naročito intrigantan eksperiment. Robot će, naime, ponijeti i kapsulu s pivarskim kvascem, a cilj je utvrditi je li kvasac u stanju preživjeti i funkcionirati u uvjetima koji vladaju na Mjesecu.
Kapsula se sastoji od tri komore u kojima će biti nefermentirano pivo, koje će se po aluniranju pomiješati s kvascem, koji će biti u drugoj komori. Posljednja faza eksperimenta bit će odvajanje kvaščevih gljivica djelovanjem gravitacije u treću komoru kapsule.
Nije, dakle, riječ o kuhanju piva u pravom smislu riječi, nego o eksperimentu s vrenjem sličnim anaerobnoj fermentaciji. Informacije o tijeku eksperimenta neće se vrednovati posredstvom mjerenja gustoće, kako se to obično radi na Zemlji, nego praćenjem tlaka u kapsuli.
Palo je to na pamet još 2013. godine tada jedanaestogodišnjem dječaku Michalu Bodzianowskom, čiji je projekt eksperimentiranja s fermentacijom u svemirskim uvjetima NASA prihvatila, te je slijedeće godine potvrđeno da je ona moguća, te da se, dakle, tamo gore može šećer pretvoriti u alkohol, što bi, osim za proizvodnju piva i vina, bilo značajno i za, recimo, dezinfekciju rana.
A prije čitavog desetljeća japanska je pivovara Sapporo priredila prezentaciju i degustaciju piva proizvedenog od ječma uzgojenog u svemiru, na međunarodnoj istraživačkoj stanici. Skuhano je stotinu litara svemirskog piva, a na javnoj demonstraciji kušalo ga je trideset sretnika izvučenih na lutriji.
Ostatak piva zadržali su znanstvenici za svoje pokuse. Inače, na stanici na kojoj je uzgojen ječam za svemirsko pivo uspješno se uzgajaju pšenica, zelena salata i grašak.
I to niti izdaleka nije sve. U međuvremenu je skuhano i pivo s dodatkom mjesečevog praha, a prije tri godine bilježimo novi iskorak piva u svemir, odnosno – bolje rečeno – iskorak svemira u pivo. Pivovara Ninkasi Brewing iz Oregona – usputbudirečeno: nazvana po sumerskoj boginji, koja je bila zaštitnica piva i u čast koje je spjevana himna koja sadrži i najstariji poznati recept za kuhanje piva – skuhala je 2015. godine pivo s kvascem koje je neko vrijeme proveo u svemiru, od čega i nekoliko minuta u bestežinskom stanju. Pivo nazvano Ground control osim svemirskog kvasca, te slada, vode i hmelja, sadrži i lješnjake i kakao. Skuhano ga je šest i pol tisuća litara, a boca je prodavana po cijeni od 20 dolara.
Za one koji žele znati sve:
