JOŠ JEDAN KLJUČ U BRAVU

Ostravar više ne stanuje ovdje

  Zapisi pivopije opće prakse         Mato Pejić         09.10.2026.
Ostravar više ne stanuje ovdje

To je nama naša globalizacija dala: kad je Istok postao Svijet, došle su multinacionalne pivarske kompanije i operirale mahom tako da bi kupile nekoliko pivovara, recimo u Češkoj, odabrale jednu za proizvodnju, ostale zatvorile i kuhanje njihovih pjenušavih uzdanica preselile u onu preostalu. Obično tek na neko vrijeme. Sada je najavljen kraj proizvodnje piva u pivovari Ostravar u Ostravi, koja je utemeljena 1897. godine, a od svog stotog rođendana posluje u sklopu grupe Pivovary Staropramen iz Praga. Rekli bismo, čudna mi čuda, pa na taj je ili sličan način od paljenja svjetla u komunističkom mraku u Češkoj zatvoreno preko stotinu pivovara, međutim, gašenje Ostravara nipošto nije samo još jedna pivovara s ključem u bravi.

U ostravskoj se pivovari sada proizvode marke Ostravar 10, Ostravská 12 i Mustang. Nama ti brendovi, svakako, nisu poznati, a Ostrava nam je zacijelo najpoznatija po svjetski čuvenom glazbenom festivalu Colours of Ostrava, što se održava u spektakularnom okruženju bivšeg metalurškog kompleksa Vitkovice, opjevanog i u slavnim Šleskim pjesmama velikog Petra Bezruča. Ali, to što ne znamo za te marke nije nimalo bitno. Važno je to da će se one u Ostravi kuhati još samo koji mjesec, jer je upravo objavljeno da će Ostravar tijekom 2027. postupno prestati s proizvodnjom, a ključne će se marke nastaviti proizvoditi u pivovari Staropramen u praškoj četvrti Smíchov. Tada će dakle kompanija Pivovary Staropramen praktično će imati u Češkoj samo jedan aktivni proizvodni pogon.

Strani kapital i rečeni modus operandi nije mimoišao ni prašku pivovaru u Kolodvorskoj ulici. Još 1993. u vlasništvo poduzeća Pražské pivovary ulazi britanski Bass, a firmi u kojoj su praške pivovare Staropramen, Braník i Měšťan-Holešovice, godine 1997. pridružuju se Ostravar i Vratislavice nad Nisou u Liberečkom kraju. Tijekom 2019. Staropramen postaje i većinski vlasnik pivovare u Pardubicama, koja je prije tri godine prestala s proizvodnjom, pa se njezin brend Pernštejn sada kuha na Smichovu. Na prijelomu tisućljeća Bassovu pivarsku diviziju kupuje Intebrew, koji 2004. spajanjem s AmBevom postaje InBev. Vlasništvo se još nekoliko puta mijenjalo, a zanimljivo je da je pivovara Staropramen preprodavana u paketu s desetak drugih srednjeeuropskih pivovara, među kojima je i Zagrebačka. Stoga u Hrvatskoj možete na svakom koraku u dućanu kupiti ili u kafiću popiti Staropramen i Braník. Godine 2009. paket dolazi u ruke StarBeva, odnosno investicijskog fonda  CVC a 2012. grupaciju StarBev preuzima kanadsko-američka kompanija Molson Coors. I tako je i danas.

Pivovare Měšťan-Holešovice i Vratislavice nad Nisou zatvorene su već 1998., dakle samo godinu dana nakon uključivanja u praškog pivarskog giganta, koji je danas češka tržišna dvojka s oko 15 posto udjela u nacionalnom tržištu piva (nakon Plzeňskog Prazdroja koji drži 40 posto tržišta). Proizvodnja u pivovari Braník prestala je 2007. godine. Stjecajem okolnosti tada sam bio u Pragu i gledao šlepere kako odvoze posljednje zalihe piva iz pogona te snimio žutocrvene objekte koji su sjajan primjer neorenesansnog graditeljstva, sa slikom cehovskog zaštitnog znaka, koju je na fasadi sušare naslikao slavni Mikolaš Aleš. U slučaju pivovare Měšťan proizvodnja je prebačena u Smíchov a Vratislav je nakon zatvaranja pivovara neko vrijeme također proizvodio drugi pogon – Braník. Već niz godina nijedan od ta dva brenda više ne postoji.

NAVIJAMO ZA NAŠE

Dakle, od početnih pet pivovara (Staropramen, Braník, Měšťan, Ostravar i Vratislavice) nakon skorog zatvaranja pivovare u Ostravi ostat će samo – jedna. A ta koja posljednja odlazi u povijest još je donedavno bila ponos imperija Pivovary Staropramen proizvodeći više više od petsto tisuća hektolitara piva. I nije kuhala puka tri brenda, nego puno više njih – uz Ostravar Original (desetka), Ostravar Premium (lager) i Ostravar Strong (specijal) bilo je tu još specijalno pivo Osto 6, Černá Barbora, a kuhali su se u Ostravi i Staropramen i Branik, dok su posebnog spomena vrijedne bile marke polutamni Velvet i tamni Kelt - prvi češki stout. Eh, da, i „jedinstveno nogometno pivo“ Bazal u kreiranju kojeg su sudjelovali navijači ostravskog Baníka. Imali su i reklamne kampanje koje danas zvuče vrlo znakovito – Tu smo doma, Navijamo za naše ili Jedan grad, jedan tim!

No, kako rekosmo, to je samo dio priče, jer kad u njoj igraju Prag i Ostrava nemoguće je ne gledati je u svjetlu regionalnog antagonizma. Rivalitet dvaju gradova zasnovan je na „suprotnosti dviju čeških predodžbi o sebi“ – bogate, političke i kulturne metropole nasuprot industrijskom, radničkom i pomalo prkosnom istoku zemlje. Ostravska perspektiva dugo je naime počivala na osjećaju da Ostrava radi, proizvodi i „hrani“ Prag, dok Prag odlučuje i ubire korist. Taj osjećaj nije samo noviji stereotip, Ostrava je tijekom industrijalizacije postala rudarsko-metalurško središte, dok je Prag ostao političko, administrativno i kulturno središte.

Pražani su Ostravane tradicionalno zadirkivali zbog snažnog dijalekta i grubog, izravnog načina govora, rudarske i industrijske prošlosti, predodžbe o „prljavoj“ industrijskoj Ostravi. Ostravani su pak Pražane doživljavali kao „Pepíke“ – pomalo umišljene stanovnike metropole koji žive u svom privilegiranom svijetu. Rivalitet se može vidjeti i u jeziku, humoru, kulturi i svakodnevnim stereotipima, a kao i u našem slučaju rivaliteta zagrebačkih purgera i splitskih tovara, i ovdje važnu ulogu igra nogomet, gdje se puko suparništvo pretvorilo u daleko snažniji sukob navijača ostravskog Baníka i praške Sparte. Za navijače iz Ostrave Sparta nije samo nogometni klub, ona je svojevrsni simbol Praga, pa zato u srži sukoba navijača i nisu nogometni klubovi Baník i Sparta nego gradovi Ostrava i Prag.

Rivalstvo je posebno eskaliralo tijekom 1980-ih, a nakon raspada Čehoslovačke 1993. dobilo je još snažniji naboj. Jedan od najranijih incidenata  desio se 1983. godine kada su navijači Baníka napali su vlak sa Spartinim navijačima koji su putovali prema slovačkoj Žilini. Ta je netrpeljivost obično važnija Ostravanima nego Pražanima. Za Spartu je tradicionalno najveći rival Slavija i praški derbi, dok je za Baník susret sa Spartom svojevrsna utakmica „protiv Praga“. Inače, Baník je klub čiji je identitet izrazito povezan s rudarskom Ostravom, pa i sam naziv Baník znači rudar.

Za pivopiju će na etiketi i dalje pisati Ostravar, reklame će i dalje govoriti o Ostravi, pivo će se i dalje prodavati kao regionalni ponos — ali ono se više neće kuhati u Ostravi, a bit će i ugašena radna mjesta. Posljednjih desetljeća u Češkoj se – a time smo i počeli ovaj članak – dogodilo nešto što je narušilo sliku „zemlje tisuću pivovara“ – velike međunarodne grupacije preuzele su velik broj tradicionalnih pivovara, a zatim su neke proizvodnje koncentrirane ili potpuno ugašene. Zato je prestanak kuhanja Ostravara u Ostravi više od zatvaranja jedne tvornice. Ono simbolizira pitanje koje se u češkoj pivskoj kulturi već dugo postavlja: Može li pivo ostati „lokalno“ ako se više ne proizvodi u tom lokalu?

Tagovi

Pivo   Ostrava   Prag   Ostravar   Staropramen  


Najnovije iz kategorije Zapisi pivopije opće prakse




Naše web stranice koriste kolačiće kako bi Vama omogućili najbolje korisničko iskustvo, za analizu prometa i korištenje društvenih mreža. Za više informacija o korištenju kolačića na ovim stranicama, kliknite ovdje.
Prihvaćam sve kolačiće