Kad bi vas netko pitao ima li čaša iz koje piješ pivo veze s brzinom ispijanja piva, reći ćete, naravno, da ima – iz manje čaše ćeš ga popiti brže, iz velike sporije. Ali, ne radi se o veličini, nego o – obliku. Dakle, kako forma posude utječe na brzinu pijenja? Naoko nema nikakve, ali znanstvenici su utvrdili da ipak ima.
Znanstvena metoda može se koristiti za mnoge stvari. Ne tražimo uvijek kroz nju lijekove za neizlječive bolesti ili otkrivamo tajne svemira. Znanost također može istražiti pijenje piva i dati zanimljive rezultate, piše češki portal Seznam, pozivajući se na t4ekstove objavljene na web stranicama National Geografic, Science Daily i BBC.
Kad biste morali nabrojati parametre koji utječu na brzinu ispijanja piva, što biste naveli? Vjerojatno bi postojao odgovor o tome koliko je osoba žedna, koliko dobro pije ili žuri li i koliko. Međutim, istraživanje britanskih znanstvenika sa Sveučilišta u Bristolu pokazalo je da oblik stakla također igra vrlo važnu ulogu.
Eksperiment tima dr. Attwooda uključivao je podjelu 159 dobrovoljaca u dvije skupine. Jedna grupa pila je pivo iz čaša ravnih stjenki, a druga ga je dobivala u čašama zaobljenih stjenki. Rezultati su bili jasni. Ljudi koji su pili pivo iz ravnih čaša popili su ga u prosjeku 60 posto kasnije od svojih kolega sa zaobljenim čašama.
Dakle, zaključak je da oblik čaše igra značajnu ulogu u brzini ispijanja alkoholnih pića. U ovom slučaju, bitno je naglasiti da je riječ baš o alkoholnom piću jer su istraživači proveli isti eksperiment i s bezalkoholnim pićima i nije primijećena razlika u vremenu ispijanja. Slično tome, različita brzina ispijanja pića nije se pokazala ni kada su ispitanici imali n apola napunjene čaše.
Teorija koju su znanstvenici formulirali na temelju svojih rezultata kaže da sa zaobljenim čašama ljudi ne mogu točno odrediti polovicu volumena ili tu razinu značajno podcjenjuju. U isto vrijeme, ljudi zapravo reguliraju stopu pijenja na temelju vida. Kada osjete da još nisu dovoljno popili (zbog pogrešne procjene sa zaobljenim čašama), teže je nadoknaditi propušteno bržim tempom. Stoga bi spomenuto istraživanje teoretski moglo utjecati na to kako će vlasti pristupiti regulaciji alkohola. Međutim, ima još mnogo toga za istražiti.
Prije svega, istraživači napominju da se eksperiment odvijao u idealnim laboratorijskim uvjetima i da je svaki sudionik pio sam. Upitno je hoće li se isti rezultati postići u slučaju pravog restorana u kojem ljudi sjede zajedno i aktivno komuniciraju jedni s drugima.
Naravno, oblik čaše samo je jedan od mnogih parametara koji utječu na brzinu ispijanja. Ipak, zanimljivo je promatrati kako i takva prividna sitnica može značajno utjecati na ljudsko ponašanje. I što iz ovoga još slijedi? Ako se ne želite previše napiti, sljedeći put neka vam pivo natoče u pravu čašu.