Što znamo o hmelju, osim što je važan za proizvodnju piva, da ga Češka mnogo proizvodi i izvozi i da je prokleto gorak. za početak to nije loše, ali ne bismo bili prava pivska nacija kad ne bismo o hmelju znati više. piše češki portal Alkoholium.cz.
Na primjer, postoje zanimljivi i iznenađujući podaci, koje o hmelju vjerojatno niste znali.
1. Što je zajednički hmelju i konoplji?
Priznajte da vam to nikad ne bi palo na pamet. Nikakvo čudo, jer o tome se baš ne priča. Tako o vezi hmelja i konoplje znaju samo botaničari, no već razvrstavanje biljaka po razredima otkriva da dvije biljke imaju nešto zajedničko. Obje naime spadaju u porodicu konoplji, a sve donedavno su bili jedini članovi te porodice. I jedna i druga biljka spadaju u veoma stare biljne kulture, koje čovjek iskorištava tisućljećima.
2. Hmelj je spadao i spada i u kuhinju
Kako rekosmo, hmelj je stara biljka, poznata još iz vremena starovjekog Rima. Kako znamo stari je Rim ispisivao više povijest vina, nego piva, pa se pitate, kako se tu uklapa hmelj. zapravo jednostavno. Hmelj tada nije služio za poboljšanje okusa i oplemenjivanje piva, nego se konzumirao izravno. Mladi izdanci hmelja jeli su se sirovi, kao salata, začinjena s malo ulja, octa, soli i papra. Stariji izdanci su se kuhali i posluživali uz glavno jelo kao prilog. Na isti način hmelj se može koristiti i danas - mlade izdanke možete pripremiti na salatu, skuhati od njih varivo, ili ih marinirati.
3. Hmelj kao korov
Divlji hmelj raste prije svega u vlažnim plavnim šumama i duž potoka i rijeka. To će vas možda iznenaditi, jer je poznato da se kod nas hmelj uzgaja baš suprotno - u krajevima najsiromašnijim oborinama. Divlji hmelj tvori goleme zakorovljene šikare. Takav način rasta vjerojatno je i odredio njegovo latinsko ime humulus lupus. Humulus je umanjenica riječi humus (tlo), jer se hmelj bez potpornja drži zemlje, a naziv vrste je lupus (vuk) zaradio je veličinom kojom tlači drugo raslinje.
4. Duga povijest oplemenjivanja hmelja
Povijest uzgoja i oplemenjivanja hmelja u srednjoj je Europi veoma dugačka. Njemački oplemenjivači navodno su to radili još u 8. stoljeću. Kod nas je uzgoj hmelja doživio najveći procvat u doba Karela IV. Pri tom je slabo poznato da je nakon tridesetogodišnjeg rata (1618.-1648.) većina hmeljarnika bila uništena, a obnovljeni su tek tijekom 18. stoljeća. Danas se sorte hmelja selektiraju u Hmeljarskom institutu u Žatecu. Taj posao može poprilično potrajati. Na primjer, nova sorta Premiant registrirana je tek nakon dvadeset godina testiranja i vrednovanja. Uzgoj hmelja kod nas najintenzivniji je u oblasti Žateca, te u úštěckoj a tršickoj oblasti.
5. U pivu kao prirodni konzervans
Dodavanje hmelja u pivu smislili su još Babilonci. No, to se nije odrazlo samo na okus, nego i na konzerviranje piva. Do tog vremena pivo se začinjalo đumbirom ili korijanderom i moralo je imati više alkohola, da bi se moglo duže čuvati. Hmelj je omogućio da se proizvode i slabija piva s dužim rokom trajanja. Nije stoga nikakvo čudo da su piva tipa India Pale Ale, koja su dovožena britanskim vojnicima u Indiji bila i danas jesu jako gorka. Na primjer belgijska lambic piva hmelj se dodaje gotovo isključivo radi konzerviranja. U ta poiva diodaju se stare gotovo suhe šišarke hmelja, koje pivu ne daju puno arome, ali produžuju mu trajnost i kada su piva nefiltrirana i nepasterizirana. Hmelj u pivu djeuje u isto vrijeme i kao stabilizator.
6. Sedativ, diuretik, afrodizijak i uopće ljekovita biljka
Hmelj nije koristan samo u proizvodnji piva i u gastronomiji, nego i u narodnom liječenju. Nipošto nije slučajno što se dio napora oplemenjivača hmelja usmjerava baš prema farmaceutskoj primjeni. Tako na primjer tvar lupulin, koja se nalazi u cvijetu hmelja ima umirujući i diuretički učinak. Može tako poslužiti kao slabiji sedativ u liječenju nesanice i kao diuretik kod bolesti sistema izlučivanja. Pitanje je pak neće li diuretički učinak hmelja nekoga tko pati od nesanice pa konačno zaspi, za čas opet probuditi. Hmelju također pripisuju i lagano afrodizijačka svojstva. Manje su poznati učinci xanthohumola a humulona, koji usporavaju ispiranje kalcija iz kostiju. Hmelj tako može poslužiti u prevenciji protiv osteoporoze, koja pogađa naročito žene u menopauzi. Nasuprot tome bolje je poznat opuštajući učinak hmelja na glatko mišićje naročito na mišiće probavnog sustava. Dakle, kako vidimo hmelj, pa po logici onda i pivo, ima niz pozitivnih učinaka na zdravlje čovjeka.
Izvor Alkoholium.cz