Ništa što je strano nije mi strano, princip je o kojem govori slijedeća anegdota: okupio jedan moj prijatelj društvo, te se stao hvaliti kako ima sjajno strano pivo i svakoga ponudi po jednom, i svakoga drugačijom, bocom s lijepim šarenim i nerazgovijetnim etiketama. Kako je tko potegao, tako je počeo neštedimice isticati neusporedivost toga briljantnoga pića s onim našim domaćim bućkurišem.
Budući da mi se pivo nije učinilo tako jako nepoznatim ni previše drukčijim od onoga što svakodnevno pijem, temeljito sam proučio deklaraciju na poleđini boce i lako ustanovio da je prema njoj tome pivu rok valjanosti istekao još prije dvije godine. Tada je domaćin morao priznati podvalu - da su to njegovi pajdaši, inače radnici pivovare, za šalu domaćim bućkurišem napunili nekoliko boca sa stranim etiketama, koje su našli u gajbama, što su u povratu ambalaže došle s terena. A to je, eto, bilo dovoljno da ljudi pohvale pivo, za koje su mislili da im se zapravo ne sviđa. Pivovara, međutim, ne može računati s tim da će svoj proizvod izvesti preko državne međe i da će on biti razgrabljen, samo zato što će to tamo biti strano pivo, a također niti s tim da će se sve popiti kod kuće samo zbog lokal-patriotizma i načela domaće je domaće. Jedino jamstvo prođe je visoka razina i stalnost kvalitete, prepoznatljivost, poštivanje tradicije i tvrdoglavo pridržavanje visokih normi. Stoga je jedno od najvažnijih mjesta u pivovari laboratorij – prostorna sobetina s mikroskopima, epruvetama, menzurama, retortama i svime što uz to ide, s ljudima u bijelim kutama, gdje je jedino što vas podsjeća da ste još u tvornici u kojoj se proizvodi pivo, jedno bure i aparat za točenje, koji su također u striktnoj službi znanstvene analize. Svako se istakanje, naime, pomno bilježi i raščlanjuje, kako bi se utvrdila i potvrdila trajnost pića.
Karbonatna i nekarbonatna, kalcijska i magnezijska tvrdoća, te preostali alkalitet, to su elementi analize sastava vode, koja se provodi svakodnevno, a ovdje su pobrojani tek toliko da vam uliju strahopoštovanje spram posla koji ste možda bili skloni olako proglasiti nepotrebnim. Isto je i s drugim sastojcima, jer slad, hmelj i kvasac, iako uvijek od istog proizvođača i jednako deklarirani nisu uvijek potpuno jednake kakvoće, a da i ne govorimo o mogućim sitnim odstupanjima od propisanog tehnološkog postupka.
Nasuprot laboratorija, koga izdaje makar i sitan detalj, u pivovari ima mjesta koja ama baš ničim ne sliče na laičku predodžbu o tvornici osvježavajućeg napitka od hmelja i ječmenog slada. Jedno od njih je mlin, a mogli bismo razgovarati i o bravarskim radionicama, i još koječemu. Primjerice, o tropu za kojim se otimaju farmeri i u dane odvajanja sladovine formiraju pred pivovarom dugačke kolone traktorskih prikolica. Kažu da je sretna ona krava koja živi u blizini pivovare, te ima sreću da se trop nađe na njenu jelovniku. No, kako tvrde stručnjaci, s tim ne treba pretjerivati. Tako je uostalom i sa svim drugim stvarima. Dakako i s onim o čemu je govorio takav autoritet kakav je bio Philipus Aureolus Theophrastus Bombastus von Hohenheim, zapamćen po nadimku Paracelsus. Taj genijalni filozof, prirodoslovac i liječnik, klasični primjer srednjovjekovnoga univerzalnog znanja, kog je povijest zabilježila i kako bosonog prti snijeg idući na nekakav medicinski kongres, taj ćosavi utemeljitelj metode liječenja promatranjem prirode, i sve tako, pivo je proglasio prijeko potrebnim lijekom. Ne vjerujemo, dakako, da već i on nije znao da pretjerivanje u kuri tim medikamentom vodi u pijanstvo i ovisnost, u gambrinizam.
A u službi nepretjerivanja i ono je za što bi svatko zdrav bez imalo okolišanja i razmišljanja glatko ustvrdio da jeste, i da je, dapače, upravo esencija istog – u kola industrije piva od lani je upregnuta i čuvena svemirska stanica Mir, na kojoj elektronsko hladno oko kamere Moms, sa zastrašujuće visine od 400 kilometara, uredno i neumorno škljoca po nepreglednim poljima ječma jugozapadno od Münchena, ispunjavajući tako odredbe ugovora njemačke svemirske agencije Dara i tvornice slada u Andernachu. Naime, prema satelitskim snimkama može se pratiti stanje usjeva i pravovremeno sklopiti ugovore s poljoprivrednicima, te precizno planirati proizvodnju slada.
Prvi put objavljeno 25. svibnja 1997. na Radio Bjelovaru u rubrici Daruvarske vedute garnirane pivskom pjenom
Naše web stranice koriste kolačiće kako bi Vama omogućili najbolje korisničko iskustvo, za analizu prometa i korištenje društvenih mreža.
Za više informacija o korištenju kolačića na ovim stranicama, kliknite ovdje.